U Bosni i Hercegovini postoji privid medijskih sloboda, što pokazuju i posljednja istraživanja. Čak 27 posto ispitanika u Republici Srpskoj i 17 posto u Federaciji BiH opravdavaju nasilje nad novinarima, piše između ostalog u istraživanju koje su povodom Svjetskog dana medija uradili Udruženje BH novinari i Fondacija Friedrih Ebert.
U poređenju sa prošlom godinom, rezultati predstavljaju zabrinjavajući porast broja građana, za cijelih 14 posto, koji opravdavaju nasilje nad novinarima. Marko Divković iz Udruženja BH novinari kaže da svi pokazatelji medijskih sloboda prema ovom istraživanju pokazuju da BiH u ovom segmentu nazaduje.
"Dva su ključna, pokazatelji koji govore o padu povjerenja u medije i porastu broja građana koji odobravaju i priželjkuju fizičke napade na novinare. Dakle, samo ta dva elementa govore zapravo da mi ne da stagniramo nego opasno nazadujemo", kaže Divković za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Politički i društveni ambijent u kojem rade i djeluju mediji i novinari je veoma loš i pokazuje tendenciju pogoršanja, smatra Tanja Topić, analitičarka Fondacije Fridrih Ebert.
"Ne mogu da ne skrenem pažnju na prošlogodišnji pokušaj ubistva novinara Vladimira Kovačevića koje je zapravo samo razotkrilo u kakvim uslovima i pod kojim političkim i ekonomskim pritiscima djeluju i rade mediji i novinari u BiH", podsjeća ona za RSE.
Topić dodaje da su godinama politika i nosioci određenih funkcija i vlasti godinama kreirali ambijent u kojem su se sa javnih funkcija i javnih mjesta slale vrlo uvrjedljive poruke prema novinarima.
"Oni su se vrijeđali na nacionalnoj i na spolnoj osnovi. I to su bile one javne uvrede i omalovažavanja novinara koje je i samim građanima poslalo jednu poruku da je to prihvatljivo ponašanje. Zato ne treba da čudi rezultat istraživanja koje iz godine u godinu pokazuje da svaki četvrti stanovnik, ispitanik u BiH, nasilje i napade na novinare smatra opravdanim i društveno prihvatljivim", objašnjava Topić.
Rezultati istraživanja pokazuju da je povjerenje građana u medije, kao i zadovoljstvo radom medija, u značajnom padu. Sa druge strane, percepcija većine građana je da mediji u BiH nisu uopšte ili su djelimično slobodni.
"Ono što možemo vidjeti kroz cijeli izvještaj u nizu pitanja je da je zapravo osnovni problem veza između medija i političara. Naime, više od polovine građana smatra da je politička zavisnost osnovna prepreka u radu medija. Šezdeset i četiri posto smatra da su političari ti koji presudno utiču na rad medija, 87 posto smatra da su novinari politički motivirani u radu", navodi za RSE kourednik portala analiziraj.ba Amer Džihana.
On dodaje da je kroz cijeli izvještaj kao osnovni problem vidljiva veza između medija i politike.
"Smatram da se novinarstvo kao profesija danas sve manje razlikuje od političkog aktivizma i da to građani prepoznaju. Veze između medija i političara su postale uobičajene, više niko i ne pokušava da ih prikrije. Na kompletnoj medijskoj zajednici je zadatak da pokuša odgovoriti na taj izazov. Kako zapravo novinarstvo učiniti autonomnom profesijom koja je u stanju da sa jedne strane informiše građane, ali isto tako da informiše građane o zloupotrebi vlasti", kaže Džihana.
Tanja Topić također kaže kako je uticaj politike na medije i novinare u BiH ogroman i sve je direktniji.
"Ranije smo imali prikriveni uticaj koji su koristili određeni politički akteri. On je danas djelimično demistifikovan, vidi se na površini. Vi tačno znate koja politička partija kontroliše koji medij. Vidjeli smo da politika, da cinizam bude veći, ovih dana čestita Dan slobode medija, a zapravo sve vrijeme provodi onu politiku da su slobodni samo ‘naši’ mediji, odnosno oni koje mi smatramo podobnim, a ta sloboda zapravo znači da pišu, rade i izvještavaju pod diktatom politike", dodaje Topić.
Marko Divković iz Udruženja BH novinari smatra da je rješenje veći društveni i medijski pritisak na političare, jer oni kreiraju ukupan društveni ambijent u kojem se, kako kaže, BiH ubrzano srozava.
"Sve dok mi sami ne izađemo svake dvije ili četiri godine u onu kutijicu kada se zavučemo i već 20 godina biramo iste mrzitelje, iste one ljude koji su stvorili ambijent za rat, vodili rat i sada bi oni i da instaliraju I mir. To su jednostavno nemoguće stvari", kaže on.
I istraživanje pokazuje da građani političare i političke stranke prepoznaju kao glavne kršitelje novinarskih prava i medijskih sloboda, tako je reklo 55 posto ispitanika.
Povodom Svjetskog dana slobode medija zajedničku poruku poslali su šef Misije OSCE-a u BiH ambasador Bruce G. Berton i ambasador Velike Britanije u BiH Matt Field.
"Sloboda medija ključni je stub demokratije i osnova na kojoj se grade društva u kojima se poštuju građanska prava i temeljne slobode. Zabrinjavajuće je da je samo postojanje slobode medija u velikoj opasnosti, ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u drugim zemljama širom svijeta. Velika Britanija i OSCE zajednički rade u ovom području i igraju aktivnu ulogu u pružanju podrške ostvarenju i promoviranju ovih sloboda", poručuju u zajedničkom saopštenju.
Dodaje se da je novinarima potrebno omogućiti da građanima pruže objektivne i pouzdane informacije na osnovu kojih oni mogu donositi odluke i tražiti od izabranih predstavnike da odgovaraju za svoje postupke te da je samo tako moguće istinski očuvati mir i demokratiju.
U posljednje dvije godine Linija za pomoć novinarima je registrovala 118 slučajeva ugrožavanja sigurnosti, života i prava novinara u BiH, među kojima je bio jedan pokušaj ubistva, 11 fizičkih napada, 13 eksplicitnih prijetnji smrću i desetine drugih oblika kršenja prava na slobodu izražavanja.
Prema podacima Udruženja BH novinari, ni jedan od počinitelja ovih krivičnih djela nije kažnjen, niti procesuiran na efikasan i brz način.
Facebook Forum