Potrebno je ukazati na krivicu pojedinca i na to da je njegov izbor bio da počini rodno nasilje, kaže u razgovoru za Radio Slobodna Evropa, doktorica Jade Levell, predavačica društvenih i javnih politika iz oblasti kriminologije i rodnog nasilja na Univerzitetu u Bristolu.
Jedna je od urednica Žurnala o rodnom zasnovanom nasilju. Njena knjiga “Dječaci, zlostavljanje u djetinjstvu u porodici i umiješanost u bande: Nasilje kod kuće, nasilje na putu” objavljena je u junu 2022. godine.
O ubistvu koje se dogodilo 11. avgusta u Gradačcu kada je Nermin Sulejamanović ubio bivšu partnerku Nizamu Hećimović Levell kaže da postavlja pitanje koliko kao društvo prihvatamo nasilje nad ženama.
'Nema izgovora za muško nasilje'
RSE: U Bosni i Hercegovini se neki dan dogodio femicid kada je muškarac ubio svoju bivšu partnerku i to prenosio uživo preko Instagrama. Ona ga je prethodno prijavila, ali nije dobila potrebnu zaštitu.
Slučaj je potresao naciju, ali isto tako stavio u fokus problematičan i manjkav sistem kada se radi o zaštiti slučajeva rodno zasnovanog nasilja.
Samo nekoliko dana ranije imali smo slučaj radnice koja je pretučena jer je tražila platu tokom davanja otkaza. Šta nam sve ovo govori, u kakvoj klimi živimo?
Levell: Imamo skoro tri sloja kroz koja ovo možemo posmatrati. Imamo šokantan i užasan incident kojeg je počinio partner, u ovom slučaju muškarac.
Imamo neuspjeh države da ženi ponudi zaštitu čak i kada je pokušavala da ukaže na problem, tako da imamo i potrebu za institucionalnom zaštitom.
Međutim, imamo i treću dimenziju, odnosno činjenicu da su ljudi gledali ovaj sadržaj online.
Svi ovi nivoi znače da mi moramo da pitamo sami sebe koliko, kao društvo u cjelini, prihvatamo nasilje nad ženama.
Ljudi su to gledali da li zbog zabave ili šoka, jer je video dostupan. Kompanije koje su vlasnici društvenih mreža moraju također da razmisle o odgovornostima koje imaju kada objavljuju ovako nešto.
RSE: Nasilje nad ženama je u porastu. Podaci o zvanično prijavljenim slučajevima u BiH to potvrđuju.
Također, postoje i izvještaji o tome kako je nasilje raslo tokom pandemije COVID-a, a zatim su i Ujedinjene nacije objavile izvještaj u kojem se navodi kako negativni utjecaji klimatskih promjena podstiču slučajeve rodno zasnovanog nasilja nad ženama širom svijeta.
Stiče se utisak da je uzroka čiji rezultat je nasilje nad ženama sve više. Zašto?
Levell: Prvo što treba da imamo na umu jeste da broj prijavljenih slučajeva nasilja nad ženama može značiti i da sve više ljudi pristupa servisima koji omogućavaju da ti slučajevi budu zabilježeni.
Ako više ljudi zove policiju ili ide u bolnicu, to može biti znak i da se ljudi osjećaju slobodnije da pričaju o tome.
To znači da porast brojeva slučajeva nasilja ne govori nužno o povećanju broja incidenata.
Međutim, slažem se da je tokom COVID-a zabilježen porast nasilja širom svijeta. I Ujedinjene nacije su to nazvale "pandemijom u sjeni". Postoje brojne teorije o tome zašto je to tako. Isto je i sa krizom zbog klimatskih promjena.
Da li je u pitanju ekonomski pritisak, da li se radi o ljudima pod stresom, ljudima koji provode više vremena u kući, koji se pokušavaju izboriti sa krizom...
Mislim da je veoma važno da naglasimo da nema izgovora za muško nasilje, čak i ako pokušavamo da nađemo objašnjenje za jačanje globalne krize.
Mislim da trebamo jasno ukazati na krivca i na to da je njegov izbor da počini rodno nasilje. Čiju cijenu plate žene.
RSE: Razumijem da mi ne znamo stvarne brojeve. Međutim, kao što ste rekli, ako su uvedeni mehanizmi za prijavu nasilja, poslije čega se povećao njihov broj, to onda znači da je nasilje mnogo više prisutno nego što smo svjesni.
Levell: Da, možemo reći prilično dosljedno da je ovo globalan problem i da je zajednički svima. Trećina ili četvrtina žena na svijetu je iskusila rodno zasnovano nasilje.
To takođe znači da šta god da pokušavamo da preduzmemo, izgleda da ne uspjevamo da smanjimo brojeve nasilja nad ženama globalno.
RSE: Način na koji se kažnjavaju zločini nad ženama pokazuje nam, kako su rekli neki od ljudi sa kojima sam ranije razgovarala, da se nasilje nad ženama u pravosudnim institucijama prikazuje kao "manji" zločin. Vi radite mnogo na istraživanju rodnog nasilja, ali imate i iskustva u radu sa nevladinim organizacijama koje se bave ovom problematikom. Da li je slična situacija širom svijeta?
Levell: Mislim da generalno imamo situaciju u kojoj je većina svijeta patrijarhalna. U brojnim situacijama i u mnogim regijama, nasilje nad ženama i djevojčicama historiju nije kažnjavao ni sud ni društvo.
Još uvijek smo u procesu da to sustignemo.
Na neki način, čini mi se da smo normalizovali nasilje nad ženama i djevojkama i počeli smo ga očekivati i pravdati. To možemo vidjeti širom svijeta.
RSE: Da li i društvo ima sličan stav o nasilju nad ženama kao "manjem zločinu"?
Levell: I društvo je slično tome. Vi imate patrijarhalnu strukturu moći u kojoj je veća izglednost da će žene ovisiti finansijski o partnerima, veća je šansa da će imati manje moći u domaćinstvu.
U takvom odnosu snaga, ako imate mušku glavu domaćinstva koja čini nasilje, to izgleda ljudima ima više smisla. Takvo društvo manje poduzima bilo kakve mjere da ga spriječi, nažalost.
'Nasilje i muškost isprepleteni'
RSE: Vi ste autorica rada o muškosti i nasilju u porodici. Zašto ste izabrali tu temu?
Levell: Godinama sam radila u službama koje se bave žrtvama i došla sam do zaključka da je jedini način da spriječimo nasilje i da riješimo problem rodno uslovljenog nasilja jeste da probamo da razumijemo muškarce i muškost onih koji čine nasilje.
Također sam gledala u muškost preživjele djece iz porodica koje su trpjele nasilje i nastojala sam da razumijem kako dječaci vide sebe kao muškarce u tom kontekstu. I kako oni razumiju šta znači biti uspješan muškarac kada su odgojeni u krugu muškog nasilja.
Mislim da krug možemo prekinuti i ne ponavljati ga iz generacije u generaciju jedino ako razumijemo zašto muškarci imaju potrebu da počine nasilje nad svojim partnerima, odnosno partnerkama.
RSE: Da li ste došli do nekog zaključka?
Levell: Napisala sam knjigu prošle godine koja je pratila iskustvo onih koji su odrasli u krugu porodičnog nasilja i koji su kasnije postali uključeni u nasilje mladih ili nasilje bandi.
U studiji sam gledala kako nekada muškarci koji su izuzetno nasilni i agresivni također pokušavaju da prekriju stvarnu ranjivost.
Nekada možemo vidjeti muškarce koji su proživjeli traumu da postaju još agresivniji da bi to nadoknadili. No, ne mogu generalizirati o rezultatima.
Mislim da ako pokušamo razumjeti kako oni vide svoju priču, naročito muškarci koji su uključeni u nasilje, da će nam to pomoći da shvatimo šta da radimo. Ali je potrebno još mnogo istraživanja.
RSE: Da li imate primjer kako oni vide sebe? Kada se ubistvo desilo u petak i poslije sam razgovarala sa centrom koji vodi SOS telefon za prijavu nasilja i oni su mi rekli da su i tog dana imali poziva od žena koje strahuju za svoju sigurnost.
Levell: Mnogo je razloga zbog kojih muškarci počine nasilje. Možemo ih pronaći i u patrijarhalnom pritisku da se zaštiti, da se obezbjedi, šta znači biti uspješan muškarac u društvu.
Mislim da dio muškaraca koji to ne postigne zbog brojnih razloga, možda pokušavaju preusmjeriti taj neuspjeh muškosti na traženje moći u porodičnom prostoru.
To je toliko rašireni problem, mnogo je veći od pojedinaca. Zašto toliko žena zove za pomoć? Pa zato jer su nasilje i muškost isprepleteni.
RSE: Poput toksične muškosti koja je sada u mainstreamu sa ljudima kao što je influenser Andrew Tate, optužen za silovanja i trgovinu ljudima, koji također ne pomaže i stavlja u fokus muškarce koji sve pravdaju.
Levell: Da, mislim da je porast "influencera muškosti" na neki način i odgovor na to da danas imamo više rodne ravnopravnosti.
Pa je to poput reakcije muškaraca koji pokušavaju povratiti tradicionalne uloge za žene i obnoviti ono za šta oni misle da je "zlatno doba muškaraca" u društvu.
- 'Spektakl i seksizam' Andrewa Tatea
- 'Nasilje nad ženama je manifestacija historijski nejednakog odnosa moći'
To je veoma problematično. Mislim da može biti povezano sa tim zašto ljudi konzumiraju ovu vrstu sadržaja na Instagramu. Moramo misliti o tome. Ne radi se o samim počiniocima, nego o ljudima. Mi kao društvo na globalnom nivou voljni smo da gledamo kako se na ekranu dešava ubistvo. Time su svi upleteni.
RSE: Gledanje u počinioca je možda i dobar ugao, jer čini mi se da je ženama dosta toga da im se govori da one trebaju da ojačaju kako bi se borile, umjesto da muškarci ne budu nasilni.
Levell: Da upravo. Moramo promijeniti razgovor jer muškarci moraju usmjeriti odgovornost na svoje kolege, roditelje, braću i prijatelje. Mora biti više aktivnosti.
- Ženske sjenke na RSE: Priče onih koji su preživjeli rodno
zasnovano nasilje, kao i svjedočenja porodica žena kojih više nema
Znam da postoje muške kampanje širom svijeta protiv rodno zasnovanog nasilja, ali u svim našim javnim porukama bilo bi dobro da počnemo da se bavimo muškarcima, a ne, kao što kažete, žrtvama koje stalno preuzimaju teret svoje sigurnosti ili "zašto ona ne odlazi" kada zapravo nije njihova krivica.
RSE: Godina je 2023. i mi još uvijek pričamo o nasilju nad jednim cijelim rodom. Zar nismo trebali krenuti naprijed kao ljudska rasa?
Levell: Vidjela sam nedavno, mislim da se radilo o UN-u, procjenu o tome koliko godina ili decenija nam je potrebno prije no što postignemo rodnu ravnopravnost.
Rezultati su bili 80 godina ili tako nešto. Suludo. Mislim da je to tačka na kojoj rodna neravnopravnost traje širom svijeta.
Traje i zbog strukture patrijarhata, što znači da muškarci imaju moć u kući i društvu. Žene takođe prihvataju ove patrijarhalne norme.
Sve dok imamo taj model, imamo disparitet moći unutar naših domova i porodica. To je problem.
Postoji mnogo inicijativa, ljudi pokušavaju da rade na jednakosti, ali mislim da je to stalna borba da se ljudi uključe u podjelu moći stvarno kroz zajedničko razmišljanje.
