Posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će, na zahtjev entitetskog predsjednika Milorada Dodika, biti razmatrana Informacija o Izvještaju Komisije Vlade RS o događajima u Srebrenici u julu 1995. godine, biće održana 14. avgusta, saopšteno je nakon današnje (23. jul) sjednice Kolegijuma NS RS.
Kao neposredan povod za razmatranje Izvještaja Dodik u zahtjevu navodi to što je predsjednica Udruženja „Majke Srebrenice“ Munira Subašić predala njemačkim vlastima spisak sa imenima više od 22 hiljade Srba koji su, prema njima, učestvovali u genocidu u Srebrenici. Može li Narodna skupština "poništiti" Izvještaj o Srebrenici kako je to ranije najavio Milorad Dodik?
Predsjednik NSRS Nedeljko Čubrilović, nakon sjednice Kolegijuma istakao je kako je jedan od zaključaka da se na posebnu sjednicu entitetskog parlamenta 14. avgusta pozovu i akteri koji su imali ulogu u donošenju Izvještaja o dešavanjima u Srebrenici 2004. godine, a to su tadašnji premijer Republike Srpske Dragan Mikerević, te predsjednik ili član Komisije za Srebrenicu. No Dodik je u najavama posebne sjednice bio izričit u tome da će tražiti poništenje Izvještaja, ali Čubrilović danas kaže da Izvještaj neće biti poništen.
„Ništa se neće poništavati, jer Narodna skupština nema te nadležnosti i neće ući u kršenje ustavnih ovlaštenja i zakonskih procedura. Koju formu će dobiti, bit će poznato tek nakon rasprave u Narodnoj skupštini“, rekao je Čubrilović.
U Informaciji o Izvještaju Komisije o Srebrenici, koju potpisuje predsjednik RS Milorad Dodik navodi se da „još tokom rada Komisije, njeni članovi su ukazivali na zloupotrebu Izvještaja, njegove proizvoljne interpretacije, ograničen mandat rada samo na bošnjačke žrtve..“ Ističe se i da „Komisija nije imala mandat da se bavi identifikacijom žrtava sa aspekta utvrđivanja uroka smrti te da nije ni mogla utvrditi tačan broj žrtava“. U Informaciji se ne navodi i šta to eksplicitno traži Dodik osim što ističe kako je „potreba za realnim sagledavanjem navedenog Izvještaja u funkciji objektivnog stava prema tragičnom sukobu i sprečavanja zloupotrebe ovakvih spiskova u dnevno-političke svrhe i primjenu represivnih mjera prema licima koja se nalaze na njima“.
Poslanik NDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Dragan Čavić, koji je u vrijeme rada Komisije za Srebrenicu bio entitetski predsjednik, ističe kako je opozicija na Kolegijumu zatražila da se prvo Vlada Republike Srpske odredi o Izvještaju, jer je ona ta koja je na kraju i usvojila ono što je tamo napisano. „To što bi, ako bi Skupština donijela odluku da ga sruši, ne može, jer ga nije ni donijela. Odluku o usvajanju Izvještaja je donijela Vlada RS. I samo Vlada može da opozove i kaže zbog čega. E pa nemojte mene pitati, pitajte predlagača, svrha je vjerovatno da se da podrška Vladi ili da se obaveže Vlada RS da se Izvještaj izmijeni, suspenduje ili da se formira nova komisija ili nešto treće... Zašto ja ovo vama govorim, zato što mi ne znamo iz materijala kog smo dobili. Zato smo bili uzdržani“, naveo je Čavić.
U svom govoru iz 2004. godine Čavić je Izvještaj Komisije o Srebrenici nazivao „strašnom istinom“ i „najcrnjom stranicom srpske istorije“. Danas ističe kako se tada ipak radilo pod velikim pritiskom, kao i da su se neke stvari promijenile u odnosu na ono što je napisano u Izvještaju.
„Sigurno je da ima izmijenjenih okolnosti. Reći ću vam jednu, za koju ja pouzdano znam, da je na spiskovima osoba koje su vođene kao nestale, ustanovljeno da uopšte nisu nestale, da ima osoba koje su žive. Ima mnogo špekulacija oko tog Izvještaja. Izvještaj uopšte ne daje kvalifikacije da li su osobe poginule, niti je to od njih tražio Dom za ljudska prava BiH, nego su vođene po spisku kao nestale. Komisija je sama u svojim zaključcima obavezala sve one koji poslije njih nastave rad na ovim pitanjima, da utvrđuju pravo činjenično stanje. I mnoge stvari koje tada nisu bile poznate, poznate su danas. A da bismo mi donijeli ispravan sud o tome u Narodnoj skupštini, Vlada RS koja jedina takvim činjenicama raspolaže, jer njena tijela provode istrage i prikupljaju informacije po ovom pitanju, to nam trebaju dostaviti prije zasijedanja Narodne skupštine“, rekao je Čavić.
(OVDJE pročitajte obraćanje tadašnjeg predsjednika RS Dragana Čavića nakon objavljivanja Izvještaja, te detalje iz Izvještaja koje je tada iznio)
Šef Kluba poslanika Koalicije Domovina Admir Čavka ističe da se protivi održavanju sjednice, te da će se pred zasijedanje znati hoće li raspravi prisustvovati poslanici Domovine. Nije za održavanje sjednice o Srebrenici jer smatra da je to pitanje riješeno.
"Smatramo da je pitanje tog Izvještaja riješeno. Nakon toga je bilo i mnogo pravosnažnih presuda koje su dale karakter svega ovog što se dešavalo. Istovremeno, u Srebrenici jedva danas živi 800 ljudi, Bošnjaka i Srba, i to mjesto je prepušteno samo sebi. I time se trebamo baviti", istakao je Čavka
Šef Kluba SDS Vukota Govedarica izjavio je da je Dom za ljudska prava, kao dejtonska kategorija, obavezao Vladu da formira Komisiju za Srebrenicu te da je u skladu sa tim i traženo da se tom temom isključivo bavi Vlada RS.
„Ovo je pitanje Vlade RS, tim prije što je Republički centar razmatrao izvještaj o Srebrenici i zaključio da ga treba popraviti. To znači da je Vlada trebalo da ga staviti van snage ili da formira novu komisiju. Tražio sam od predsjednika RS da zatraži da se ovim pitanjem bavi Vlada RS. Ukoliko NSRS usvoji neki akt, budite sigurni da će Bošnjaci a možda i Hrvati u Vijeću naroda na to staviti veto. To znači da će ovo pitanje završiti na Ustavnom sudu RS i onda ulazimo u određeni rizik“, istakao je Govedarica.
Rijetko ko današnja dešavanja oko Izvještaja o Srebrenici iz 2004. godine ne ocjenjuje kao priliku za prikupljanje političkih poena pred oktobarske izbore. U prilog tome ide i činjenica da dugo nije zabilježeno da se sjednica Narodne skupštine Republike Srpske održava nepun mjesec pred izbore.
„Ja bih volio da vidim da je inicijativa bilo kog političara iz RS da se popriča o tim događajima, da se rasprave ti događaji i da se zauzme jedan stav o tim događajima, koji je predsjednik Čavić onomad pomenuo - da onomad ko je mislio da brani srpstvo sa tim - da je uradio sve suprotno od toga. Da se zaista dođe do jednog takvog stava, da se suoči sa tim što se desilo tamo i da krenemo naprijed. Ovako, pitanje Srebrenice ostaje i dalje isključivo političko pitanje, negacija tog događaja, o kojem cijeli svijet zna gotovo sve, o kome su činjenice prikupljene od forenzičkih do svake druge vrste istraživanja. Nema komada zemlje u Srebrenici koji nije istražen i o kome se ne zna šta se desilo. Postoje izjave svjedoka, postoje snimci, postoje priznanja, postoje sudske presude. I mi ćemo sad 20 godina poslije, ovdje u Skupštini imati i dalje bijeg od suočavanja sa prošlošću i idemo u jedan pokušaj da mi stvorimo skupštinskom većinom istinu koja odgovara. Ja ne znam kuda to vodi. To je sve, samo ne onaj put kako to treba da izgleda i mislim da se radi o čisto jednom političkom igrokazu koji dokazuje da našim političarima, ne samo da živi nisu svetinja, nego to nisu ni mrtvi", rekao je urednik Magazina Buka Aleksandar Trifunović.
U Izvještaju Komisije Vlade RS o dešavanjima u Srebrenici od 10 do 19. jula koji je usvojen 2004. godine, pored ostalog se navodi da je u tom periodu likvidirano više hiljada Bošnjaka, na način koji predstavlja teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava, te da je izvršilac, pored ostalog, preduzeo mjere prikrivanja zločina premještanjem tijela.
(Video: Potočari, 11. jula 2018)
Facebook Forum