Bosna i Hercegovina je bila jedina zemlja iz regije Zapadni Balkan koja se našla na dnevnom redu zasjedanja Vijeća za vanjske poslove Evropske unije u ponedeljak, u Briselu. O tome koliko je alarmantna situacija govori podatak da je Ketrin Ešton, visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost, Bosnu i Hercegovinu pomenula u kontekstu situacije u afričkim zemljama.
Ketrin Ešton je, nakon zasjedanja šefova diplomatija zemalja članica EU, izjavila:
„Imali smo veoma značajno zasjedanje Vijeća - počeli smo našu diskusiju vezano za tri područja Afrike - Mali, Somalija i Regija Velika jezera. Veoma različita pitanja ali veoma bitna za Evropsku uniju. Takođe, zadržali smo se na nekim drugim geografskim područjima i njihovim problemima – naprimjer Mijanmar - Burma i Bosna i Hercegovina.”
Uz objašnjenje da regija Velika jezera obuhvata države Ruandu, Burundi i Ugandu, te dijelove Demokratske Republike Kongo, Tanzanije i Kenije, slika o Bosni i Hercegovini u srcu Evrope postaje mnogo jasnija. Profesorica Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, Zlatiborka Popov-Momčinović, kaže da su ponovo oštri stavovi o BiH sasvim očekivani.
„Koji na jedan simbolički način možda oslikavaju stanje svijesti ali i nesvijesti ovdašnjih političara. Bosna i Hercegovina je u tom nekom vrtlogu vlastitog zaostajanja, koje produkuje vladajuća politička garnitura kojoj nikakav pomak u tom smjeru izgleda da ne odgovara, jer upitan je njihov opstanak na vlasti ako se bude napravio ikakav iskorak u tom političkom, kulturološkom, sociološkom, vrednosnom smislu“, ocjenjuje ona.
Novi šamar je stigao, ali teško da će nekome od bh. lidera biti neugodno. U suprotnom, ne bi tri i po godine stvarali utisak kako traže rješenje za presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić – Finci. To znači da Bosna i Hercegovina krši preuzete međunarodne obaveze ili ne poštuje međunarodne pravne standarde, naglašava Nedžma Džananović-Miraščija, docentica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
„Zemlje koje se nisu u stanju prilagođavati normama koje važe za sve ostale, nisu potrebne ni Evropskoj uniji ni bilo kome drugom, jer to znači da one nisu u stanju da budu pouzdani, kredibilni, konstruktivni članovi bilo kakve asocijacije ili organizacije. Takve države u konačnici nisu potrebne ni građanima, jer to znači da im one nisu u stanju osigurati poštovanje onih standarda koje oni zaslužuju i koje imaju svi drugi. To je suština. Bosna i Hercegovina nema političku elitu koja ima znanje, vještinu, spremnost da rješava probleme i da donese napredak.“
Nespremnost da se preuzmu obaveze
Bh. političari su izgubili osjećaj za realnost i žive u nekom svom svijetu, poručuje angažovani umjetnik Damir Nikšić.
„Ja mislim da su oni izgubili smisao za realnost radi toga što imaju najveće plate u regionu, a istovremeno mi ovdje imamo, recimo, najskuplju hranu, a najmanje plate u regionu, i inače, najsiromašnija smo zemlja u Evropi. Tako oni žive u najsiromašnijoj zemlji Evrope, a imaju standard, veće plate nego u ovim bogatijim zemljama“, napominje Nikšić.
I zaista, sve ove godine nakon rata, Bosna i Hercegovina podsjeća na bolesnika koji je bez lijekova ostavljen da ozdravi. Građani, koji se pokazuju kao odlični analitičari, kažu:
„Mi, s obzirom na trenutno stanje u državi i ova prevazilaženja među političarima, mislim da smo mogli očekivati ovakve rezultate“, „Ništa se bitnije nije promijenilo, pogotovo kad je mlađi naraštaj – teže se dolazi do posla nego ranije, firme ne rade“,
„Nit' je ovo država, nit' je ovo normalan život“, „Postoje - nazvaćemo ih – grupe ljudi koje lagodno žive na račun bijede. Siva ekonomija cvjeta, kriminal, korupcija, mito.“
Bh. političari su izigrali i evropsku ideju, dozvoljavajuću da ova zemlja ima najlošije rezultate u oblasti evropskih integracija. Direktor Centra za međunarodne studije iz Banjaluke dr Miloš Šolaja podsjeća da su sve neispunjene obaveze prihvatili upravo neodgovorni političari.
„Apsolutno je vidljivo da Bosna i Hercegovina nije spremna da preuzme obaveze. Niko nije tjerao političare da obećavaju ni put prema Evropskoj uniji, ni bilo kojim drugim integracijama i međunarodnim saradnjama. Sada je vrijeme da se pokaže da li društvo sazrijeva u tom pravcu, da im pokaže da su neodgovorni, ili će ovo ostati jedan feudalni sistem“, kaže Šolaja.
Svrstavanje Bosne i Hercegovine uz afričke države, umjetnik Damir Nikšić opisuje kao situaciju propasti ili, narodski rečeno, BiH ide 'u helać' .
„Kako prepoznati da smo stigli u to mjesto zvano helać? Problem je taj da u tom mjestu svi polemišu da li su ili nisu u helaću. Svugdje ljudi znaju gdje su, samo - kad ste u helaću čovjek ne želi da vjeruje da je sve gotovo. Mi smo sad, ono, kao avion – na isparenjima idemo. Nema više ništa u rezervoaru“, ističe on.
Istog dana kada je Vijeće za vanjske poslove BiH pozvalo lidere ove zemlje da se što prije dogovore o provedbi presude Sejdić – Finci, stigle su još dvije alarmantne poruke: “Bosna i Hercegovina se nalazi u vjerovatno najtežoj političkoj krizi nakon okončanja rata”, izjavio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, dok je potpredsjednik Federacije BiH, Mirsad Kebo rekao da “BiH liči na onu od prije 20 – ak godina”.
Ketrin Ešton je, nakon zasjedanja šefova diplomatija zemalja članica EU, izjavila:
„Imali smo veoma značajno zasjedanje Vijeća - počeli smo našu diskusiju vezano za tri područja Afrike - Mali, Somalija i Regija Velika jezera. Veoma različita pitanja ali veoma bitna za Evropsku uniju. Takođe, zadržali smo se na nekim drugim geografskim područjima i njihovim problemima – naprimjer Mijanmar - Burma i Bosna i Hercegovina.”
Uz objašnjenje da regija Velika jezera obuhvata države Ruandu, Burundi i Ugandu, te dijelove Demokratske Republike Kongo, Tanzanije i Kenije, slika o Bosni i Hercegovini u srcu Evrope postaje mnogo jasnija. Profesorica Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, Zlatiborka Popov-Momčinović, kaže da su ponovo oštri stavovi o BiH sasvim očekivani.
„Koji na jedan simbolički način možda oslikavaju stanje svijesti ali i nesvijesti ovdašnjih političara. Bosna i Hercegovina je u tom nekom vrtlogu vlastitog zaostajanja, koje produkuje vladajuća politička garnitura kojoj nikakav pomak u tom smjeru izgleda da ne odgovara, jer upitan je njihov opstanak na vlasti ako se bude napravio ikakav iskorak u tom političkom, kulturološkom, sociološkom, vrednosnom smislu“, ocjenjuje ona.
Novi šamar je stigao, ali teško da će nekome od bh. lidera biti neugodno. U suprotnom, ne bi tri i po godine stvarali utisak kako traže rješenje za presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić – Finci. To znači da Bosna i Hercegovina krši preuzete međunarodne obaveze ili ne poštuje međunarodne pravne standarde, naglašava Nedžma Džananović-Miraščija, docentica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
„Zemlje koje se nisu u stanju prilagođavati normama koje važe za sve ostale, nisu potrebne ni Evropskoj uniji ni bilo kome drugom, jer to znači da one nisu u stanju da budu pouzdani, kredibilni, konstruktivni članovi bilo kakve asocijacije ili organizacije. Takve države u konačnici nisu potrebne ni građanima, jer to znači da im one nisu u stanju osigurati poštovanje onih standarda koje oni zaslužuju i koje imaju svi drugi. To je suština. Bosna i Hercegovina nema političku elitu koja ima znanje, vještinu, spremnost da rješava probleme i da donese napredak.“
Nespremnost da se preuzmu obaveze
Bh. političari su izgubili osjećaj za realnost i žive u nekom svom svijetu, poručuje angažovani umjetnik Damir Nikšić.
„Ja mislim da su oni izgubili smisao za realnost radi toga što imaju najveće plate u regionu, a istovremeno mi ovdje imamo, recimo, najskuplju hranu, a najmanje plate u regionu, i inače, najsiromašnija smo zemlja u Evropi. Tako oni žive u najsiromašnijoj zemlji Evrope, a imaju standard, veće plate nego u ovim bogatijim zemljama“, napominje Nikšić.
I zaista, sve ove godine nakon rata, Bosna i Hercegovina podsjeća na bolesnika koji je bez lijekova ostavljen da ozdravi. Građani, koji se pokazuju kao odlični analitičari, kažu:
„Mi, s obzirom na trenutno stanje u državi i ova prevazilaženja među političarima, mislim da smo mogli očekivati ovakve rezultate“, „Ništa se bitnije nije promijenilo, pogotovo kad je mlađi naraštaj – teže se dolazi do posla nego ranije, firme ne rade“,
„Nit' je ovo država, nit' je ovo normalan život“, „Postoje - nazvaćemo ih – grupe ljudi koje lagodno žive na račun bijede. Siva ekonomija cvjeta, kriminal, korupcija, mito.“
Bh. političari su izigrali i evropsku ideju, dozvoljavajuću da ova zemlja ima najlošije rezultate u oblasti evropskih integracija. Direktor Centra za međunarodne studije iz Banjaluke dr Miloš Šolaja podsjeća da su sve neispunjene obaveze prihvatili upravo neodgovorni političari.
„Apsolutno je vidljivo da Bosna i Hercegovina nije spremna da preuzme obaveze. Niko nije tjerao političare da obećavaju ni put prema Evropskoj uniji, ni bilo kojim drugim integracijama i međunarodnim saradnjama. Sada je vrijeme da se pokaže da li društvo sazrijeva u tom pravcu, da im pokaže da su neodgovorni, ili će ovo ostati jedan feudalni sistem“, kaže Šolaja.
Svrstavanje Bosne i Hercegovine uz afričke države, umjetnik Damir Nikšić opisuje kao situaciju propasti ili, narodski rečeno, BiH ide 'u helać' .
„Kako prepoznati da smo stigli u to mjesto zvano helać? Problem je taj da u tom mjestu svi polemišu da li su ili nisu u helaću. Svugdje ljudi znaju gdje su, samo - kad ste u helaću čovjek ne želi da vjeruje da je sve gotovo. Mi smo sad, ono, kao avion – na isparenjima idemo. Nema više ništa u rezervoaru“, ističe on.
Istog dana kada je Vijeće za vanjske poslove BiH pozvalo lidere ove zemlje da se što prije dogovore o provedbi presude Sejdić – Finci, stigle su još dvije alarmantne poruke: “Bosna i Hercegovina se nalazi u vjerovatno najtežoj političkoj krizi nakon okončanja rata”, izjavio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, dok je potpredsjednik Federacije BiH, Mirsad Kebo rekao da “BiH liči na onu od prije 20 – ak godina”.
