Majske poplave oštetile su četiri doma zdravlja i veliki broj ambulanti u BiH. Mulj i voda uništili su prostorije, opremu, dokumentaciju, lijekove, vozila. Tri mjeseca nakon ove prirodne katastrofe te zdravstvene ustanove rade u improvizovanim ambulantama, u lošim uslovima, bez dovoljno opreme, dok su pacijenti prinuđeni liječiti se u drugim mjestima.
U posljednja tri mjeseca osoblje Doma zdravlja u Domaljevcu kod Orašja, na sjeveru Bosne i Hercegovine, četiri puta su se selilo i u improviziranim ambulantama pružalo zdravstvenu pomoć stanovnicima tog kraja. Ova zdravstvena ustanova, tokom maja, bila je u potpunosti pod vodom. Šteta je bila stopostotna.
"U prvim danima, najtežim, funkcionirali smo u prihvatnim centrima u Orašju. Nakon toga smo se preselili u prostorije Općine Domaljevac i tu smo funkcionirali narednih dva, tri tjedna. Nakon toga smo imali još jedno preseljenje u prostorije osnovne škole u Domaljevcu i tu smo funkcionirali do prije sedam dana, kada smo se ponovo preselili u zgradu Doma zadrvlja, ali na kat, dakle na onaj dio koji nije bio pod vodom. Budući da smo u školi funkcionirali u jednoj prostoriji gdje je bilo faktički smješteno sve, rad je izuzetno otežan“, priča direktor Doma zdravlja u Domaljevcu Mario Pranjić.
Zbog takve situacije pacijenti u Domaljevcu ne mogu dobiti sve zdravstvene usluge, pa odlaze u susjedne opštine koje nisu stradale u poplavama. Sličan problem imaju i Maglajlije, njih oko 26.000. Voda je uništila lokalni dom zdravlja i napravila štetu od oko 900.000 eura. Uništeni su: dijagnostika, kotlovnica, kompletna aparatura sa inventarom, tri vozila hitne pomoći, dvoja kola za kućne posjete, službeno i vozilo higijensko-epidemiološke službe.
„Sveli smo sav naš rad na dva sprata, na drugi i treći sprat ove zgrade. Radimo u otežavajućim okolnostima, ali ipak radimo. U ovom momentu mi smo obezbijedili laboratorijsku dijagnostiku jer nam je prijeko potrebna, ali još uvijek nismo obezbijedili radiološku ultrazvučnu dijagnostiku i nismo obezbijedili da bismo mogli ući u ovaj dio koji je poplavljen. Trenutno mi na ova dva sprata nemamo nijedan prozor ni vrata - to se sve suši i priprema se za adaptaciju“, navodi direktorica Doma zdravlja Maglaj Emira Drnda Čičeklić.
Sreća u nesreći je što nije bilo epidemije, kaže direktorica Drnda Čičeklić. Ali i danas pojedini pacijenti iz Maglaja pomoć zdravstvenih radnika trebaju tražiti u Zenici i Tešnju, mjestima udaljenima oko pedesetak kilometara:
„Što se tiče vozila za sanitet i tu smo imali veliku štetu. Izgubili smo tri auta za prevoz pacijenata prema bolnicama, znači sanitetska vozila, izgubili smo dva auta za patronažu, jedno auto za higijensko-epidemiološku službu i još uvijek imamo u vezi s tim pitanjem veliki problem, kao i sa radiloško-ultrazvučnom dijagnostikom. Svi naši pacijenti moraju ići u Tešanj ili u Zenicu za takve vrste usluga, i to ima pravi dodatni problem, a i novčani je problem jer moraju putovati - do Tešnja je 40 km, a do Zenice negdje oko 55 ili 60 km“, kaže direktorica Doma zdravlja Maglaj.
Cijelu situaciju otežava dolazak zime i hladnijeg vremena. Poplave su odnijele domove mnogim porodicama, a klizišta uništila puteve.
Na tim mukama su stanovnici Željeznog Polja, sela kod Žepča u srednjoj Bosni, koji su zbog nebrige vlasti nedavno demonstrirali. Stanovnica ovog mjesta Ahira Čizmić zbog sinove bolesti od vlasti je tada tražila smještaj u Žepču:
„Mom sinu je potreban blizu smještaj pošto ide u Žepče na dijalizu, ali kad god sam se obratila rekli su da će biti, a nikad mi nisu obezbijedili“, priča Azira.
Ni pacijentima, a ni zdravstvenim radnicima nakon poplava nija lako. Domovi zdravlja i ambulante u mjestima pogođenim poplavama i klizištima rade u lošim uslovima. Tako je i u Doboju. Dom zdravlja u ovom gradu ima ispravna tri vozila hitne pomoći. Sve ostalo je ili uništeno ili oštećeno. Oko 50 posto zgrade Doma zdravlja je uništeno.
„Poplavljena su nam dva centralna objekta gdje su nam smještene gotovo sve službe, i jedna ambulanta na terenu – to je ambulanta Paklenica. Što se tiče štete na centralnim objektima, poplavljena su nam po dva nivoa, znači prizemmlje i prvi spratovi u obje zgrade. To je nekih 3.000 kvadrata. Poplavljeni su nam više službi, laboratorija, pedijatrija, kompletan prostor centra za mentalno zdravlje koji ima svoja tri dijela – centralni dio, dio gdje radi tim za djecu i omladinu, metadonski centar, te služba za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju“, pojašnjava zamjenica direktora Doma zdravlja Doboj Anđa Sušić.
U Doboju je uništena i hitna pomoć koja je trenutno smještana u bivšem ugostiteljskom objektu.
„Imamo puno problema i sa prilazom i sa smjšetajem naše opreme i sa organizacijom uopšte“, kaže glavna medicinska sestra Marica Delić.
Šta je, tu je, pomirljivo kometariše jedan od pacijenata:
„Ma možemo komentarisati svakako, ali bez obzira gdje je hitna bila, ona radi svoj dio posla i pomaže ljudima.“
Projekat obnove medicinskih ustanova je počeo, uglavnom sredstvima međunarodnih institucija, prvenstveno UNDP-a. Novac i drugu pomoć domovima zdravlja stigla je od preduzeća ili pojedinaca. No konkretnija pomoć vlasti još se čeka.
