Ponovni susret američkog predsjednika i sjevernokorejskog vođe -- koji je najavljen do kraja februara -- bi trebao pokazati da li je moguć napredak po pitanju denuklearizacije korejskog poluostrva koji je očajnički potreban Donaldu Trampu, pišu američki mediji.
Trampova očajnička potreba za sjevernokorejskim dogovorom odgovara Kimu
Ako je prvi sastanak između Donalda Trampa (Donald Trump) i Kim Džong Una (Kim Džong Un) bio posvećen stvaranju prijateljstva, drugi samit mora biti posvećen poslu, piše magazin Tajm (Time) podsjećajući kako je Bijela kuća 19. januara saopštila da će se američki predsjednik i sjevernokorejski lider ponovo sastati prije kraja februara kako bi "ubrizgali život u zaustavljeni proces denuklearizacije“, te da bi moguća lokacija održavanja samita bio Hanoj, glavni grad Vijetnama.
Tokom prvog susreta sa Kimom, u Singapuru u junu prošle godine, kada je i dogovorena denuklearizacija, Tramp je prihvatio dogovor da obustavi zajedničke vojne vježbe Južne Koreje i SAD-a, što je bila "crvena linija“ za sve prethodne američke administracije.
No, zbog problema „kod kuće“ – djelimično zatvorene vlade već mjesec dana, te nepostojanje pomaka kada su u pitanju trgovinski pregovori sa Kinom – "samozvani majstor u postizanju dogovora sada mora osigurati dogovor, bilo kakav dogovor, bez obzira koliko on koštao", navodi Tajm.
Pošto su nuklearni i raketni programi u Sjevernoj Koreji i dalje aktivni, Vašingtonu je, u najmanju ruku, potreban kompletan popis sjevernokorejskih balističkih raketa i nuklearnog, biološkog i hemijskog oružja i objekata. "U idealnom slučaju“, piše Tajm, "sljedeći korak bi bio vraćanje inspektora Međunarodne agencije za atomsku energiju na te deklarisane lokacije u zamjenu za postepeno popuštanje UN-ovih sankcija prema Sjevernoj Koreji".
Tajm prenosi izjavu Šona Kinga (Sean King), bivšeg američkog diplomate, koji pretpostavlja da će Kim Džong na narednom sastanku ponuditi da demontira interkontinentalne balističke projektile, koje teoretski mogu pogoditi SAD, a u zamjenu za povlačenje strateških sredstava i trupa iz Južne Koreje. S obzirom na to da je Tramp već ranije najavio povlačenje američkih trupa iz Južne Koreje, sada on "može redefinirati denuklearizaciju kao uspješnu i reći da je donio sigurnost domovini“, tvrdi King.
Zašto su zastali nuklearni pregovori?
"Nuklearni sporazum ostaje neuhvatljiv“, piše Vašington post (The Washington Post) i tvrdi kako nakon prošlogodišnjeg historijskog rukovanja Donalda Trampa i Kim Džong-una, nuklearni program Sjeverne Koreje tiho napreduje.
Jednogodišnju pauzu u sjevernokorejskim raketnim testovima Tramp opisuje kao diplomatski uspjeh. S druge strane, Sjeverna Koreja optužuje SAD za "diplomatiju topovnjače“, tako što je iznijela zahtjeve ne ponudivši nešto zauzvrat. „U televizijskom novogodišnjem obraćanju, Kim je zaprijetio da će krenuti "novim putem" ako Vašington ne ublaži ekonomske sankcije,“ piše list.
Vašington post podsjeća da su u deklaraciji potpisanoj na prvom sastanku, Tramp i Kim Džong dogovorili formalno okončanje Korejskog rata 1950-1953., repatrijaciju posmrtnih ostataka amerikanaca i - ono što je najvažnije – "rad na potpunoj denuklearizaciji Korejskog poluostrva“.
"No, taj rad ostaje nedefinisan“, piše WP i napominje kako je američki državni sekretar Majkl Pompeo (Michael Pompeo) izjavio da je „Kim prihvatio potpunu denuklearizaciju Sjeverne Koreje“, nakon čega je Sjeverna Koreja naglasila da se to odnosi na samo na njih, već na cijelo poluostrvo.
Postavljajući pitanje da li Sjeverna Koreja još uvijek opasna, Vašington post piše da iako je Tramp nakon prvog samita izjavio kako Sjeverna Koreja "više nije nuklearna prijetnja“ - „izgleda da Kimu niko nije napravio raspored o redoslijedu akcija koje treba poduzeti, već je (Sjeverna Koreja) nastavila proširivati svoje nuklearne sposobnosti“. Pompeo je ranije izjavio da bi se većinski dio procesa denuklearizacije mogao završiti do kraja Trampovog prvog mandata 2020. godine. „Sada on – i Tramp - govore kako neće biti prisiljavani na "vještačke vremenske okvire“.
Optimizam bez opipljivih rezultata
Njujork tajms piše kako je optimistično mišljenje da je prošlosedmični sastanak Bijele kuće i visokog zvaničnika Sjeverne Koreje, Kim Džong-Čola, bivšeg šefa obavještajne službe Sjeverne Koreje i sada vodećeg nuklearnog pregovarača njegove vlade, doista produktivan, te da je Tramp na putu da riješi jedan od najsloženijih i najopasnijih problema nuklearnog naoružanja u svijetu.
"Tramp zaslušuje priznanje za pokretanje ovog dijaloga, ali do sada je taj dijalog dao malo opipljivih rezultata“, piše NYT i dodaje kako „u javnosti obje strane tvrde da zauzimaju čvrste pozicije: Trampova administracija insistira da će strožije sankcije ostati na snazi dok god Sjeverna Koreja u potpunosti ne odustane od svog nuklearnog arsenala. Sjevernokorejski zvaničnici insistiraju na olakšavanju sankcija u ranoj fazi procesa.“
Dok se dvojica lidera pripremaju za svoj drugi samit, na administraciju Donalda Trampa se vrši pritisak da artikuliše realnu strategiju za postizanje zajedničkog dogovora o ishodu, piše Njujork tajms.
Uprkos obnovljenom diplomatskom momentu, mnogi eksperti su skeptični da će Sjeverna Koreja ikada odustati od svog nuklearnog programa. Ali takav stav ne dijeli Vinsent Bruks (Vincent Brooks), general koji je do nedavnog penzionisanja bio zadužen za UN-ovu Komandu i američke snage u Južnoj Koreji, navodi list.
"Bruks je u intervjuu za PiBiEs Njus aur (PBS News Hour) izjavio da pauza u nuklearnom testiranju te drugi potezi pokazuju da Kim želi „drugačiji odnos“ sa Sjedinjenim Američkim Državama i da je spreman da se odrekne svog nuklearnog arsenala", podsjeća Njujork tajms.