Dr Naim Logić, Bosanac u Americi, doktor nauka i alpinista, popeo se početkom januara na najviši vrh Antarktika. S obzirom da je ranije osvojio 6 krovova svijeta, time je postao prvi državljanin BiH koji je savladao najviše planinske vrhove na svih sedam kontinenata, što je u svijetu poznato kao projekat „Seven summmits Challenge”. Autor je knjige “ od Peruna do Everesta – iz srca Bosne do krova svijeta”.
Sarajlija Naim Logić, doktor elektrotehničkih nauka, sa adresom u Phoenixu u Arizoni, SAD, kompletirao je uspone na svih sedam najviših vrhova, na sedam kontinenata svijeta. Posljednji je bio najviši vrh ledenog kontinenta, Antarktika, početkom 2015.godine, o čemu za naš program kaže:
"Sedmog januara izašao sam na Maunt Vinson, na Antarktiku, visok 4.897 metara, stjenoviti zaleđeni greben, najviši vrh sedmog kontinenta koji sam osvojio. Ogroman komad leda, otprilike dva puta veći od Australije. Veći od Evrope, velik gotovo kao cijela Sjeverna Amerika. Ja ga zovem kontinent superlativa: najhladniji, najviši – možda izgleda čudno da je najviši, ali ima preko dva i po kilometra debelog leda na cijeloj njegovoj površini – najočuvaniji, najnenaseljeniji.
Antarktik je jedinstven kontinent po svojoj geografiji, klimi, biologiji, ekologiji. Tamo se nalazi oko 90 posto rezervi leda i oko 70 posto zaliha svježe vode na Zemlji, 98 posto njegove površine je prekriveno ledom.
Niko tamo ne živi osim istraživača koji se mijenjaju. Oko 5.000 ih je ljeti, a 700 tokom zime. Uglavnom, vrlo, vrlo zanimljivo. I najskuplji poduhvat od svih,, moram to reći. Zbog toga je i zadnji na mojoj listi od ovih sedam vrhova. I nije mi žao uloženog novca za ono što sam doživio. O tome mogu satima pričati, ali to ipak treba vidjeti. Ne može se to opisati. U timu nas je bilo četvero. Osim mene, bio je jedan momak iz Amsterdama, jedan iz Južne Afrike, očni hirurg, i bio je jedan sa Aljaske, geološki inžinjer."
RSE: Možete li podsjetiti na drugih „šest krovova svijeta“ koje ste takođe osvojili?
Logić: Mont Everest, 8850, najviši vrh Azije. Denali, najviši vrh Sjeverne Amerike na 6194 i nalazi se na Aljasci. Tamo sam bio na skijama i bilo je vrlo, vrlo uzbudljivo.
Akonkagva, Južna Amerika, takođe jako zanimljiv vrh, surov sa jakim vjetrovima i najviši izvan Azije (6962 m). Zatim Elbrus na 5642 u gorju Kavkaza, Kilimandžaro – 5896 m, u Africi, zanimljiv vrh koji nudi dosta toga od nacionalnih parkova sa lavovima do ljudi iz plemena Masai, sa vrlo zanimljivom kulturom. Nudi sve - od džungle do glečera.
Zatim najviši vrhovi Australije i Indonezije - Kosciuszko i Carstensz Pyramid.
RSE: Od kada postoji vaša ljubav prema planinarstvu i alpinizmu?
Logić: Od rođenja, pravo da vam kažem. Moj otac je bio strastveni planinar i ja, koliko se sjećam, negdje u petoj, šestoj godini on je mene vodio u bosanske planine. Ja sam to opisao u knjizi 'Od Peruna do Everesta, moj put iz srca Bosne do krova svijeta'. Od Peruna, planine iznad Vareša, to je moj prvi izlet u planinu, pa do Everesta. Ali, evo, sada sam, otišao i dalje, na Antarktik, čime samkompletirao sedam najvećih svjetskih vrhova.
RSE: Vi ste doktor elektrotehničkih nauka – kako se slažu vrhovi planina i akademska karijera?
Logić: Te dvije aktivnosti ili moje dvije ljubavi, da kažem, upotpunjuju jedna drugu. Ja kad odem u prirodu, ja se toliko relaksiram, ja se pročistim, ja napunim svoje baterije i imam toliko snage i mentalne energije da kad se vratim u ured mogu raditi devet, deset sati bez prestanka. Zaista. I vrlo sam efikasan u tom radu, i vrlo kreativan. Pročistim se u planini, dobijem ideja. Ako duže ostanem u uredu i radim, radim mjesecima, tačno dođe vrijeme kad se uželim da odem u ovu drugu aktivnost, da se ponovo relaksiram, da ponovo nakupim energije. Ako se to planira skladno, ako se balansiraju te aktivnosti, u mom slučaju - moje dvije ljubavi, rezultati mogu biti zaista perfektni, a ja mogu reći za sebe imaksimalni. Bio sam na krovovima svijeta, što se tiče planinarstva, i imam doktorat što se tiče struke.
RSE: Gdje susrećete više sunarodnjaka – u alpinističkim ekspedicijama ili na naučnim skupovima?
Logić: U nauci, neosporno. Susrećem mnogo mojih prijatelja iz Sarajeva i BiH, još se uvijek sjećam njihovih imena, i kako idem na konferencije, seminare, razne sastanke raznih grupa, često ih srećem. I vrlo je zanimljivo da su svi ti ljudi, bez izuzetka, vrlo uspješni ljudi. Znači, naš fakultet, Elektrotehnički fakultet u Sarajevu, bio je pravi rasadnik vrsnih inženjera. Koliko se njihovo znanje i stručnost koriste u BiH, to je druga tema. U suštini mislim da BiH mora imati drugačiji odnos prema ljudima koji su zemlju napustili, a ne kako se sada tretira dijaspora.
RSE: Nakon prve knjige „Od Peruna do Everesta, moj put iz srca Bosne do krova svijeta“, da li nastavljate s pisanjem?
Logić: Da. Da, jer treba nešto napisati, jer to su, spomenuo sam već, svaki je na svoj način poseban, to su jednostavno najviši vrhovi kontinenata. Svaki kontinent je poseban, i još najviši vrh jednog takvog kontinenta kao Antarktik. Ti doživljaji su zaista jedinstveni. Treba to dokumentovati. Naši ljudi kažu: ono što nije zapisano, vremenom će biti kao da se nije ni desilo.
RSE: Šta biste prenijeli u Arizonu gdje sada živite iz vaše domovine Bosne i Hercegovine?
Logić: A, moje prijatelje i moju Bosnu. Najbolje je reći: Bosnu, jer pod tim podrazumijevam ne samo prirodu i planine, jedinstvene planine, planine koje su toliko vezane za moj planinarski razvoj, od Prenja, Bjelašnice, Trebevića, već i prijatelje. Sve mi to sad, naravno, nedostaje ovdje. Ima ovdje pozitivnih stvari. Arizona je vrlo zanimljiva za ljude koji vole aktivnosti u prirodi. Vrlo malo dana vi ne možete izaći u prirodu i baviti se nekom aktivnošću. Gotovo 365 dana godišnje vi možete, ako hoćete, to raditi, a ja to volim. Znači, možete se lako pripremiti za bilo kakav zahtjevniji projekat, ako imate na umu, kao što je mojih sedam vrhova, Everest i tako dalje. Isto tako, Arizona je, kao dio Amerike, uređeno društvo. Postoje određena pravila i to na neki način čovjeku olakšava svakodnevni život. Sve je uređeno i nemate vi o čemu puno da se brinete, da tako kažem.
*****
Dr. Naim Logić, rođen je u Sarajevu, gdje je diplomirao na Elektrotehničkom fakultetu. Sada živi u Phoenix u Arizoni, gdje je doktorirao na Univerzitetu Arizona State gdje je jedno vrijeme radio. Posljednjih 10-ak godina je zaposlen u nekoj vrsti Elektroprivrede Arizone, odnosno Zapadne obale. Aktivan je u mnogim stručnim i planinarskim udruženjima
