Jermenski lider je u utorak, 27. decembra postavio pitanje u vezi uloge ruskih mirovnjaka na Nagorno-Karabahu dok je komentarisao blokade u spornoj regiji sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Od sredine decembra azerbejdžanski aktivisti su blokirali koridor Lačin, jedinu kopnenu vezu između Jermenije i Karabaha. Blokade su, prema navodima, napravljene zbog protesta zbog ilegalnog rudarenja. Kao rezultat blokade planinska regija u kojoj živi oko 12.000 ljudi trpi od nestašica hrane, medikamenata i goriva.
Baku tvrdi da su protesti spontani ali Jerevan optužuje Azerbejdžan da je orkestrirao demonstracije kako bi prisilio Jermence da napuste spornu teritoriju.
Na marginama regionalnog samita u Sankt Peterburgu, jermenski lider Nikol Pašinijan se sreo sa Putinom. Tom prilikom je rekao da želi da razgovara o "krizi" i mogućim rješenjima.
"Ovo je zona odgovornosti Rusije i njenih mirovnih trupa na Nagorno-Karabahu", rekao je Pašinijan.
Međutim, suprotno dogovoru, "Lačinski koridor nije pod kontrolom ruskih mirovnih snaga".
Azerbajdžan i Jermenija vodili su dva rata oko Nagorno-Karabaha. Posljednje borbe, 2020., odnijele su više od 6.500 života i završile su primirjem uz rusko posredovanje prema kojem je Jerevan prepustio teritorije koje je kontrolisao decenijama.
Kao dio dogovora, Moskva je postavila mirovne snage u Nagorno-Karabahu. Od početka blokade Jermenija je ponavljala optužbe na račun ruskih mirovnih snaga za neuspjeh njihove misije u Nagorno-Karabahu.
Govoreći pred novinarima, Putin je rekao da je rješavanje napetosti na Južnom Kavkazu "glavno pitanje".
Rekao je da su lideri počeli raspravui o tom pitanju u ponedeljak, 26. decembra naveče, ali nije iznio dodatne pojedinosti.
Ilham Alijev, lider Azerbajdžana, takođe je bio prisutan u Sankt Peterburgu na regionalnom samitu.
Moskva je nastojala da zadrži svoju ulogu uticaja između bivših sovjetskih republika uprkos preprekama u vojnoj kampanji, kako naziva rat u Ukrajini.
