Karolin Ravo (Caroline Ravaud), specijalni predstavnik generalnog sekretara Vijeća Evrope i šef ureda Vijeća Evrope u Sarajevu, govori o tome, kako se u ovoj evropskoj instituciji gleda na činjenicu da BiH nije provela odluku Suda za ljudska prava u Strazburu, u slučaju „Sejdić i Finci“. BiH bi mogla biti prva, od 47 članica Vijeća Evrope, koja nije provela presudu Evropskog suda, izjavila je Ravaud.
Ravaud: Ovo pitanje je bilo na dnevnom redu i prije sastanka Komiteta ministara 11. maja. Neprovođenje odluke u predmetu Sejdić i Finci razmatrano je po hitnom postupku i na sjednici Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope 29. aprila, gdje je od vlasti u BiH zatraženo da uspostave stalni institucionalni okvir za reformu Ustava. BiH je takođe bila i na dnevnom redu sastanka Komiteta ministara Savjeta Evrope 11. maja, gdje su i odlazeća predsjedavajuća Komiteta Micheline Calmy-Rey iz Švicarske i Antonio Miloshoski, ministar vanjskih poslova Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije, koji je preuzeo predsjedavanje Komitetom ministara za narednih šest mjeseci, potpisali zajedničku izjavu, u kojoj se traži da vlasti BiH hitno provedu presudu Suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i Finci. Vijeće Evrope je više puta tražilo od vlasti BiH da na vrijeme implementiraju presudu do izbora u oktobru tako da bi se diskriminacija mogla otkloniti. Vijeće Evrope je bilo veoma razočarano neuspjehom radne grupe Savjeta ministara BiH koja je u slučaju Sejdić i Finci trebala da dođe do ustavnih amandmana. To je propuštena prilika i imaće posljedice na međunarodnu reputaciju Bosne i Hercegovine
Ravaud: Ukoliko se presuda u slučaju „Sejdić i Finci“ ne implementira u razumnom roku, biće posljedica. One uključujumoguću zabranu za bh. parlamentarce da sjede i da glasaju u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope, što bi se moglo desiti već nakon oktobarskih izbora. Najveća sankcija koju predviđa Statut mogla bi bila isključenje BiH iz Vijeća Evrope. To se nikada ranije nije desilo jer je 47 država članica do sada uvijek provodilo presude Evropskog suda. Nadam se da BiH neće biti izuzetak. Neizvršenje presude će također uticati i na proces pridruživanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji pošto će biti prekršen Prelazni dogovor i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. To će sigurno odložiti i spriječiti BiH da dobije status kandidata.
Ravaud: Nakon izbora u BiH potrebno je tri do šest mjeseci da se formiraju vlade na svim nivoima, tako da ne očekujem da će biti moguće usvojiti bilo kakve promjene Ustava i njegovog usklađivanja sa Konvencijom o ljudskim pravima prije aprila naredne godine. Ustavni amandmani u vezi sa presudom u slučaju Sejdić i Finci moraju biti top prioritet odmah nakon izbora. Ali, i drugi ustavni amandmani su neophodni na putu Bosne i Hercegovine u procesu pridruživanja Evropskoj uniji. Sve nove države članice morale su da prilagode svoje ustave i to je proces koji traje godinama. Na primjer, Sloveniji je trebalo sedam godina. Upravo zbog toga Savjet Evrope smatra da bi bilo korisno oformiti stalnu komisiju, sastavljenu od političkih predstavnika ali i pravnih stručnjaka za ustavnu reformu, koja bi radila i tokom izbornog procesa. Izbori ne mogu biti izgovor da se ništa ne radi. Vi imate nove lokalne izbore za dvije godine i onda nikada neće biti pravo vrijeme za ustavne promjene.
Ravaud: Bh. političari trebali bi se prestati pretvarati da rade, već bi zaista trebali sjesti i raditi. Potrebna je akcija, a ne riječi. Ustavne promjene zahtjevaju ozbiljnu akciju. Naravno, u ovom predizbornom vremenu to je mnogo teže. Ali za uspjeh u ovoj zemlji potreban je istinski dijalog i kompromis. Mora se raditi mnogo ozbiljnije. Npr, radna grupa koja je trebala predložiti amandmane vezano za slučaj Sejdić i Finci formirana je 5. marta, a sastala se samo tri puta. Oni su već 29. marta rekli: 'Žao nam je, mi se nismo mogli dogovoriti oko mnogo stvari'. Ja ovo ne mogu nazvati ozbiljnim poslom. Političari u Bosni i Hercegovini moraju dokazati Vijeću Evrope, a i generalno, njihovim drugim međunarodnim partnerima, da su ozbiljni u pogledu reforme. To nije samo usvajanje akcionog plana, formiranje radne grupe koja će se sastajati s vremena na vrijeme ili postavljanje nerealnih vremenskih granica. Radi se o uspostavljanju redovnog i suvislog dijaloga između relevantnih aktera uz podršku pravnih eksperata. Ustavna reforma je ozbiljan posao i zahtijeva puno radno vrijeme.
Pročitajte i ostale priloge iz programa Na vratima Evrope:
Uslovi života djece u kolektivnim centrima neadekvatni
Bezvizni režim za BiH očekuje se na jesen
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
RSE: BH političari nisu uspjeli da provedu odluku Suda za ljudska prava u Strazburu po presudi u slučaju Sejdić i Finci iz decembra 2009. godine. Izborna godina, prema njihovim riječima, nije pravo vrijeme za bilo kakve promjene Ustava BiH. Da li je o ovome, na posljednjem zasjedanju, raspravljao Komitet ministara Vijeća Evrope u Strazburu?
Ravaud: Ovo pitanje je bilo na dnevnom redu i prije sastanka Komiteta ministara 11. maja. Neprovođenje odluke u predmetu Sejdić i Finci razmatrano je po hitnom postupku i na sjednici Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope 29. aprila, gdje je od vlasti u BiH zatraženo da uspostave stalni institucionalni okvir za reformu Ustava. BiH je takođe bila i na dnevnom redu sastanka Komiteta ministara Savjeta Evrope 11. maja, gdje su i odlazeća predsjedavajuća Komiteta Micheline Calmy-Rey iz Švicarske i Antonio Miloshoski, ministar vanjskih poslova Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije, koji je preuzeo predsjedavanje Komitetom ministara za narednih šest mjeseci, potpisali zajedničku izjavu, u kojoj se traži da vlasti BiH hitno provedu presudu Suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i Finci. Vijeće Evrope je više puta tražilo od vlasti BiH da na vrijeme implementiraju presudu do izbora u oktobru tako da bi se diskriminacija mogla otkloniti. Vijeće Evrope je bilo veoma razočarano neuspjehom radne grupe Savjeta ministara BiH koja je u slučaju Sejdić i Finci trebala da dođe do ustavnih amandmana. To je propuštena prilika i imaće posljedice na međunarodnu reputaciju Bosne i Hercegovine
RSE: Kakve bi posljedice neprovođenje odluke moglo imati za Bosnu i Hercegovinu?
Ravaud: Ukoliko se presuda u slučaju „Sejdić i Finci“ ne implementira u razumnom roku, biće posljedica. One uključuju
Neizvršenje presude će također uticati i na proces pridruživanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji pošto će biti prekršen Prelazni dogovor i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. To će sigurno odložiti i spriječiti BiH da dobije status kandidata.
RSE: Vjerujete li da bi se neposredno nakon izbora mogle provesti promjene Ustava vezano za kršenje ljudskih prava, i da li će samo one biti dovoljne na putu BiH ka EU?
Ravaud: Nakon izbora u BiH potrebno je tri do šest mjeseci da se formiraju vlade na svim nivoima, tako da ne očekujem da će biti moguće usvojiti bilo kakve promjene Ustava i njegovog usklađivanja sa Konvencijom o ljudskim pravima prije aprila naredne godine. Ustavni amandmani u vezi sa presudom u slučaju Sejdić i Finci moraju biti top prioritet odmah nakon izbora. Ali, i drugi ustavni amandmani su neophodni na putu Bosne i Hercegovine u procesu pridruživanja Evropskoj uniji. Sve nove države članice morale su da prilagode svoje ustave i to je proces koji traje godinama. Na primjer, Sloveniji je trebalo sedam godina. Upravo zbog toga Savjet Evrope smatra da bi bilo korisno oformiti stalnu komisiju, sastavljenu od političkih predstavnika ali i pravnih stručnjaka za ustavnu reformu, koja bi radila i tokom izbornog procesa. Izbori ne mogu biti izgovor da se ništa ne radi. Vi imate nove lokalne izbore za dvije godine i onda nikada neće biti pravo vrijeme za ustavne promjene.
RSE: Koje su vaše preporuke političarima u BiH?
Ravaud: Bh. političari trebali bi se prestati pretvarati da rade, već bi zaista trebali sjesti i raditi. Potrebna je akcija, a ne riječi. Ustavne promjene zahtjevaju ozbiljnu akciju. Naravno, u ovom predizbornom vremenu to je mnogo teže. Ali za uspjeh u ovoj zemlji potreban je istinski dijalog i kompromis. Mora se raditi mnogo ozbiljnije. Npr, radna grupa koja je trebala predložiti amandmane vezano za slučaj Sejdić i Finci formirana je 5. marta, a sastala se samo tri puta. Oni su već 29. marta rekli: 'Žao nam je, mi se nismo mogli dogovoriti oko mnogo stvari'. Ja ovo ne mogu nazvati ozbiljnim poslom. Političari u Bosni i Hercegovini moraju dokazati Vijeću Evrope, a i generalno, njihovim drugim međunarodnim partnerima, da su ozbiljni u pogledu reforme. To nije samo usvajanje akcionog plana, formiranje radne grupe koja će se sastajati s vremena na vrijeme ili postavljanje nerealnih vremenskih granica. Radi se o uspostavljanju redovnog i suvislog dijaloga između relevantnih aktera uz podršku pravnih eksperata. Ustavna reforma je ozbiljan posao i zahtijeva puno radno vrijeme.
Pročitajte i ostale priloge iz programa Na vratima Evrope:
Uslovi života djece u kolektivnim centrima neadekvatni
Bezvizni režim za BiH očekuje se na jesen
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
