Potreba za neodložnim promjenama, odgovorom na nove, savremene sigurnosne izazove, uticala je NATO da se pokrene, tako da su ministri vanjskih poslova i odbrane članica Saveza dali zeleno svjetlo - politički pristanak da se uđe u promjene koje bi trebale biti skicirane do narednog NATO samita, 19. i 20. novembra u Lisabonu. Novi strategijski koncept Alijanse biće i snažna poruka za proširenje, poručuje se iz vojnog saveza.
Ovako organizovan vojni savez ne može odgovoriti savremenim sigurnosnim izazovima, postalo je jasno i NATO generalima i njihovom političkom rukovodstvu. Promjene su neophodne, ali kakve? Prije svega, bolja funkcionalnost Saveza, manje novca na prekomplikovanu strukturu, više na borbu protiv novih prijetnji - internet napada i globalnog terorizma.
U to je uvjeren i generalni sekretar NATO, Anders Fogh Rasmussen, koji je, nakon što se protekle sedmice sastao sa NATO ministrima, saopštio:
"Sada imamo jasnu sliku reformi i kako bi reforme trebale izgledati. Primjera radi, očekujem da se predstojeći samit usaglasi o novoj komandnoj strukturi Alijanse. 1995. godine bilo je 27 hiljada ljudi u komandnoj strukturi, u 26 odvojenih štabova. Danas imamo 14 hiljada ljudi u 11 štabova, koji komanduju sa oko 150 hiljada trupa na terenu. Očekujem da nova komandna struktura bude još učinkovitija, sa manje od devet hiljada ljudi, i sve to bez umanjenja naših ambicija šta sve Alijansa može postići."
Kada je riječ o BiH, još jednom se podsjećaju bh. vlasti: nema napretka u približavanju NATO-u, niti eventualnih kratica, sve dok se ne riješi postavljeni uvjet - upisivanje nepokretne vojne imovine kao vlasništva države.
"Nema prolaska "na mala vrata", nema kratica ni fleksibilnosti kada je riječ o ovom pitanju. Riječ je o praktičnom i dokučivom koraku i, budimo iskreni, ovo je svojevrsni test: test da li država može da djeluje kao država i donese političku odluku o nečemu što se tiče njene odbrane. Dakle, nadamo se da će se ta odluka donijeti što je prije moguće, ali, ponavljam, niko ne treba da očekuje kratice", kazao je glasnogovornik NATO-a James Aparturai.
Nema zasićenja proširenjem Alijanse
Ako ima promjene na bh. terenu u odnosu na posljednje rasprave o zemlji unutar NATO struktura, onda su to izbori.
"S naše tačke gledišta, izbori su donijeli novu mogućnost za državu da učini šta je neophodno kako bi se približila NATO-u. Zemlje saveznice su donijele odluku da BiH uključe u Akcioni program za punopravno NATO članstvo, a to će biti aktivirano onda kada se sa bh. strane poduzmu neophodni koraci. Mi znamo da se to može postići i što duže se čeka na poteze koji će aktivirati bh. članstvo u Programu, kasnije će doći trenutak kada će BiH dostići svoje euroatlantske aspiracije. Generalni sekretar NATO-a, želi BiH vidjeti u NATO članstvu što je prije moguće", rekao je Aparturai.
Ministrai odbrane i vanjskih poslova NATO-a na sastanku u Briselu, 14. oktobra 2010Sada u Alijansi svi pričaju o novom strategijskom konceptu, novoj NATO funkcionalnosti. Donosi li to novu priliku i izazove i za BiH?
"Bosna i Hercegovina već ima značajno učešće u našim operacijama i to je veoma dobrodošlo. Uz ovo, mi cijeli region, gdje je i BiH važan dio, vidimo kao centar euroatlantske sigurnosti i stabilnosti. Nastavićemo da činimo sve kako bismo države regiona dobili unutar naših struktura. U okviru novog strategijskog koncepta biće veoma snažna poruka koja će se odnositi i na proširenje - na otvorena vrata. Nema nikakvog zasićenja proširenjem unutar Alijanse i to se u velikoj mjeri odnosi i na Bosnu i Hercegovinu, tako da sada, nakon izbora, imamo političku priliku i, u okviru strategijskog koncepta, snažnu poruku, što će, nadam se, pomoći da se cijeli proces kreće naprijed", kaže Aparturai.
Posebno poglavlje u cijeloj priči čine euroamerički odnosi. Novi strategijski koncept podrazumijeva da se narasla potreba za NATO reformama usaglasi sa narastajućom potrebom Evropske unije da bude ozbiljniji globalni sigurnosi igrač.
Tako je, pripremajući se za NATO skup, američka državna sekretarka, Hillary Clinton, dobar dio vremena provela obilazeći evropske institucije i, posebno razgovarajući sa visokom predstavnicom EU, Catherine Ashton.
Razgovor se, tako, vodio od globalnih sigurnosnih izazova, tačaka na globusu gdje je zajednička akcija neminovna - poput humanirane krize u Pakistanu, do, neizbježno, zapadnog Balkana. Kako je nakon susreta saopšteno, Brisel i Washington su voljni da objedine napore usmjerene prema BiH - radiće zajedno pomažući bh. državi da dostigne svoje euroatlantske aspiracije. Kada je riječ o ostatku regiona, obje strane podržavaju dijalog između Beograda i Prištine i imaju usaglašene stavove o njihovim modalitetima.
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
Ovako organizovan vojni savez ne može odgovoriti savremenim sigurnosnim izazovima, postalo je jasno i NATO generalima i njihovom političkom rukovodstvu. Promjene su neophodne, ali kakve? Prije svega, bolja funkcionalnost Saveza, manje novca na prekomplikovanu strukturu, više na borbu protiv novih prijetnji - internet napada i globalnog terorizma.
U to je uvjeren i generalni sekretar NATO, Anders Fogh Rasmussen, koji je, nakon što se protekle sedmice sastao sa NATO ministrima, saopštio:
"Sada imamo jasnu sliku reformi i kako bi reforme trebale izgledati. Primjera radi, očekujem da se predstojeći samit usaglasi o novoj komandnoj strukturi Alijanse. 1995. godine bilo je 27 hiljada ljudi u komandnoj strukturi, u 26 odvojenih štabova. Danas imamo 14 hiljada ljudi u 11 štabova, koji komanduju sa oko 150 hiljada trupa na terenu. Očekujem da nova komandna struktura bude još učinkovitija, sa manje od devet hiljada ljudi, i sve to bez umanjenja naših ambicija šta sve Alijansa može postići."
Kada je riječ o BiH, još jednom se podsjećaju bh. vlasti: nema napretka u približavanju NATO-u, niti eventualnih kratica, sve dok se ne riješi postavljeni uvjet - upisivanje nepokretne vojne imovine kao vlasništva države.
"Nema prolaska "na mala vrata", nema kratica ni fleksibilnosti kada je riječ o ovom pitanju. Riječ je o praktičnom i dokučivom koraku i, budimo iskreni, ovo je svojevrsni test: test da li država može da djeluje kao država i donese političku odluku o nečemu što se tiče njene odbrane. Dakle, nadamo se da će se ta odluka donijeti što je prije moguće, ali, ponavljam, niko ne treba da očekuje kratice", kazao je glasnogovornik NATO-a James Aparturai.
Nema zasićenja proširenjem Alijanse
Ako ima promjene na bh. terenu u odnosu na posljednje rasprave o zemlji unutar NATO struktura, onda su to izbori.
"S naše tačke gledišta, izbori su donijeli novu mogućnost za državu da učini šta je neophodno kako bi se približila NATO-u. Zemlje saveznice su donijele odluku da BiH uključe u Akcioni program za punopravno NATO članstvo, a to će biti aktivirano onda kada se sa bh. strane poduzmu neophodni koraci. Mi znamo da se to može postići i što duže se čeka na poteze koji će aktivirati bh. članstvo u Programu, kasnije će doći trenutak kada će BiH dostići svoje euroatlantske aspiracije. Generalni sekretar NATO-a, želi BiH vidjeti u NATO članstvu što je prije moguće", rekao je Aparturai.
"Bosna i Hercegovina već ima značajno učešće u našim operacijama i to je veoma dobrodošlo. Uz ovo, mi cijeli region, gdje je i BiH važan dio, vidimo kao centar euroatlantske sigurnosti i stabilnosti. Nastavićemo da činimo sve kako bismo države regiona dobili unutar naših struktura. U okviru novog strategijskog koncepta biće veoma snažna poruka koja će se odnositi i na proširenje - na otvorena vrata. Nema nikakvog zasićenja proširenjem unutar Alijanse i to se u velikoj mjeri odnosi i na Bosnu i Hercegovinu, tako da sada, nakon izbora, imamo političku priliku i, u okviru strategijskog koncepta, snažnu poruku, što će, nadam se, pomoći da se cijeli proces kreće naprijed", kaže Aparturai.
Posebno poglavlje u cijeloj priči čine euroamerički odnosi. Novi strategijski koncept podrazumijeva da se narasla potreba za NATO reformama usaglasi sa narastajućom potrebom Evropske unije da bude ozbiljniji globalni sigurnosi igrač.
Tako je, pripremajući se za NATO skup, američka državna sekretarka, Hillary Clinton, dobar dio vremena provela obilazeći evropske institucije i, posebno razgovarajući sa visokom predstavnicom EU, Catherine Ashton.
Razgovor se, tako, vodio od globalnih sigurnosnih izazova, tačaka na globusu gdje je zajednička akcija neminovna - poput humanirane krize u Pakistanu, do, neizbježno, zapadnog Balkana. Kako je nakon susreta saopšteno, Brisel i Washington su voljni da objedine napore usmjerene prema BiH - radiće zajedno pomažući bh. državi da dostigne svoje euroatlantske aspiracije. Kada je riječ o ostatku regiona, obje strane podržavaju dijalog između Beograda i Prištine i imaju usaglašene stavove o njihovim modalitetima.
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
