U institucijama Evropske unije sedmica je bila ispunjena značajnim događajima. Njemački socijaldemokrata Martin Schulz ponovo je izabran za predsjednika Evropskog parlamenta a Italija je preuzela rotirajuće predsjedništvo u Vijeću EU.
Talijanska vlada premijera Mattea Renzija, kao prioritete svoga šestomjesečnog predsjedavanja Evropskom unijom, istakla je rast i zapošljavanje, zatim pitanje migracija, energetsku politiku, zajedničko digitalno tržište, klimatske promjene i financijske usluge. Premijer Renzi se obratio poslanicima novog saziva Evropskog parlamenta i između ostalog rekao:
„Italija ovdje želi reći da je prva spremna promijeniti se i da vjeruje u evropske institucije, i to govori sa odlučnošću i uvjerenjem, i hrabrošću i ponosom onih koji znaju da predstavljaju jednu veliku zemlju koja, kad ulazi u evropske institucije, ne dolazi tražiti, nego dolazi davati. Dakle, jasno je da ova gospodarska kriza koju proživljavamo i također ovo pitanje koje se postavlja na Evropskom vijeću, ne svodi se samo na traženje nekih zemalja u odnosu na druge da se promijene pravila. Mi smo prvi rekli da želimo poštivati pravila. Mi ne tražimo da se ona izmijene. Međutim, želimo reći da poštuju pravila oni koji se sjećaju da smo svi zajedno, dakle, naši prethodnici, potpisali pakt koji se zove Pakt o stabilnosti i rastu. Imamo stabilnost i imamo rast, a pitanje rasta kao ključnog elementa gospodarskog rasta Evrope, neće ostvariti samo jedna zemlja, ne samo Italija. Bez Evrope Italija nema budućnost, a nije jedina zemlja u Evropi koja ima problema. Zbog toga mi, u evropskom semestru, ćemo biti doista vedri i mirni”, rekao je Renzi, te dodao:
“Mi nećemo tražiti ocjene o prošlosti, nećemo ni sami ocjenjivati prošlost, nego ćemo nastojati odmah započeti budućnost. Svijet se kreće dvostruko brže od Evrope i sada trebamo nadoknaditi taj zaostatak. Znači – jesmo li spremni biti na prvoj crti kada je riječ o ICTY, o informacijskoj i telekomunikacijskoj tehnologiji, hoćemo li biti u prvoj crti bojišnice po klimatskim promjenama, kada je riječ o sastanku u Parizu iduće godine, ili kada je riječ o strateškim pitanjima, o kadrovskim pitanjima ljudskog kapitala? Evropa neće biti dostojna svoga imena kad ne bude postojala državna služba Evrope za naše mlade, koji će prepoznati u Evropi mogućnosti vlastitog, osobnog rasta. Također, nećemo imati prostora u Evropi, ako ostanemo samo jedna točka na Google Map. Mi smo jedna zajednica, mi smo narod, nismo samo zbir zemljopisnih pojmova.“
Među brojnim poslanicima Evropskog parlamenta koji su se uključili u raspravu o prioritetima predsjedavanja Italije, bio je i poslanik iz Hrvatske Tonino Picula, koji je izjavio:
„Evropska unija još uvijek čeka oporavak od krize, a kriza je i ekonomska i kriza vizije. Stoga je tijekom predsjedanja opravdano razvijati inovativne programe za gospodarski rast, kao i poticati otvorenu raspravu o konceptima za samu Uniju. Ovo zasjedanje pada u tranzicijsko vrijeme, jer će nova komisija biti imenovana tek pred kraj vašeg mandata. Međutim, predsjedanje možete iskoristiti za punu posvećenost postojećim programima. Jedan je Jadransko-jonska inicijativa. Preko 70 milijuna ljudi gravitira tom prostoru, a Inicijativa već uključuje prioritete, poput investicija i energetske neovisnosti. Povezuje četiri zemlje članice i četiri zemlje koje to žele postati. Sličan model zajedništva članica i susjedstva bio bi koristan i cijeloj Uniji, jer oporavak evropskog projekta ovisi dobrim dijelom o stabilnosti i evropskoj perspektivi naših susjeda. Zastupnik sam iz Hrvatske koju s Italijom povezuje mnogo toga. Ipak, ono što nas najbolje povezuje, jeste naše Jadransko more. Pozivam Italiju da tijekom predsjedanja pokaže dodatan senzibilitet za ponosnu zajednicu malih ribara i prilagodbu evropskog zakonodavstva njihovim potrebama, tradiciji i stilu života. Dopustite i da izrazim duboko žaljenje zbog nove imigrantske tragedije kod Sicilije, kada je stradalo 35 ljudi. To je podsjetnik da nesretni ljudi iz nesretnih područja godinama gube živote u pokušaju da se domognu Evrope. To je novi alarm da imigracije i traženja azila u Evropskoj uniji nisu odgovarajuće koordinirani ni definirani. Želim da talijansko predsjedanje građanima Evropske unije bude uvjerljivo jednako kao što je politika vaše vlade uvjerljiva građanima Italije.“
Bosna i Hercegovina očekuje da Italija podrži bh reforme na putu evropskih integracija, kaže šef bh. diplomatije Zlatko Lagumdžija.
„U razgovorima sa ministrom vanjskih poslova Italije, koja preuzima predsjedavanje Evropskom unijom, već smo dogovorili, i ona je to najavila, da će Bosna i Hercegovina i zapadni Balkan biti u prioritetima njenog predsjedavanja. Mogli bismo očekivati da Italija tu neku vrstu liderstva preuzme, kao predsjedavajuća Evropske unije u narednom periodu, narednih pola godine, kako bismo do kraja godine pripremili proces ustavnih reformi nakon izbora”, rekao je Lagumdžija.
