Na popisu najmanje tri diskriminirajuća pitanja

Postoje najmanje četiri različita zvanična podatka o broju stanovnika BiH. Zvanične procjene Agencije za statistiku BiH razlikuju se čak i od procjena entitetskih zavoda, ali i od analiza međunarodnih agencija.

Koji podatak je tačan, građani BiH saznaće nakon popisa stanovništva koji će se desiti 2013. godine, a nakon što je u februaru Parlament BiH usvojio Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH.

I pored svih prednosti koje popis donosi, postoji nekoliko diskriminirajućih pitanja u upitniku koje se odnose na etničku i nacionalnu pripadanost, vjeroispovijest, te maternji jezik, a koja bh. društvo gura u nacionalne torove.

Početkom februara gotovo neočekivano došlo je do približavanja stavova između stranačkih lidera o pitanju popisa stanovništva u BiH. Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojio je Prijedlog zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH po kojem će popis biti obavljen u periodu od 1. do 15. aprila 2013. godine, dok će probni popis biti obavljen u jesen ove godine.

Iz Zakona je izbrisan član 48, kojim je bilo predviđeno da se rezultati o etničkoj strukturi stanovništva popisa iz 1991. godine primjenjuju pri formiranju vlasti sve do završetka povratka izbjeglih i raseljenih lica, što je i bio kamen spoticanja u dogovoru oko usvajanja ovog važnog zakona.

Usvajanjem Zakon o popisu ispunjen je jedan od preduvjeta da Bosna i Hercegovina stekne status kandidata za pristup Evropskoj uniji, ali i udareni temelji moderne države koja će znati raspolagati svojim resursima, kaže Zdenko Milinović, direktor državne Agencije za statististiku.

„Cilj popisa nije ni da se prebrojimo, iako je to jedan od glavnih ciljeva popisa generalno – da se dobije točna slika o broju stanovnika i teritorijalnom rasporedu stanovnika. Cilj popisa je da se prikupe osnovni pokazatelji o stanovništvu - i ekonomski, i demografski i socijalni, kako bi se mogle socijalne politike i planiranje raditi na jedan pravilan i odgovoran način“, kazao je Milinović.

Popisom stanovništva trebale bi biti uklonjene sve dileme i procjene u vezi sa brojem ljudi nastanjenih u Bosni i Hercegovini. Biće odgovoreno i na pitanje koliko ima neregistrovanog stanovništva. Popisom će se dobiti i podaci o bruto društvenom prozvodu bez kojih se ne mogu raditi precizni ekonomski pokazatelji.

No, i pored svih prednosti koje donosi popis, prema mišljenju Anesa Makula iz Centra za interdisciplinarne studije, postoje najmanje tri sporna i diskriminirajuća pitanja u popisu koja mogu imati dugoročne političke implikacije na BiH.

„Pitanja koja se odnose na jezik, vjeroispovijest i nacionalnu pripadnost – sporna su zato jer ona impliciraju da neko mora biti pripadnik jedne nacionalnosti, da se ne može izjasniti da govori više od jednog jezika, a sporno je također što se implicira da svako u Bosni i Hercegovini mora biti religiozan, znači, nije ostavljena sloboda ljudima da se izjasne po tom pitanju kako žele“, kazao je Makula.

Tatić: Psihološka tortura

U suprotnosti sa preporukama Evropske unije da pitanja o etničkoj, nacionalnoj pripdanosti, vjerskim uvjerenjima i jeziku budu otvorenog tipa, građani BiH će u popisu imati unaprijed zadane opcije izjašnjavanja. Ako je suditi po anketnom listiću, kreatori Zakona o popisu pretpostavljaju da su građani BiH monoetnični, religiozni, te da govore samo jednim jezikom.

Ukoliko niste Bošnjak, Srbin, Hrvat, možete se upisati kao 'ostali', ali ne i kao građanin BiH, jer ta sintagma premašuje postojećih18 kvadratića. S druge strane, za pitanje materinjeg jezika može se zaokružiti samo jednom i to između bosanskog, hrvatskog, srpskog i ostalog, ali ne i, primjerice, hrvatskog i srpskog. Ovo je,uzgred, obavezno pitanje i osoba koja odbije da odgovori može biti kažnjena novčanom kaznom od 50 do 50.000 eura

„Ovo je problem cenzusa i načina na koji su pitanja formulisana. To je vraćanje svijesti na '91. godinu i strahote koje su uslijedile nakon toga. Dakle, vrši se jedna psihološka tortura građana, gdje im se jasno signalizira da se, stavljanjem 'x'-a na jednu kockicu, takoreći štite od ostalih“, ocjenjuje Alen Tatić, predstavnik Inicijative za slobodu izjašnjavanja.

Protokol Evropske konvencije o ljudskim pravima tretira pitanje zabrane diskriminacije. To je isti onaj protokol zbog kojeg je Bosna i Hercegovina, tačnije odredbe njenog izbornog zakona i posljedično odredbe samog Ustava BiH, ocijenjena kao diskriminatorna u slučaju Sejdić-Finci protiv BiH. Zbog toga je, smatraju u Acipsu, pomalo paradoksalno da je upravo međunarodna zajednica zdušno pozdravila popis sa navedenim diskriminirajućim elementima.

„Nije loše znati i te informacije, međutim, važno je istaći da se ljudska prava ovdje ne krše, da se svakome omogući da se izjasni o određenim pitanjima i da ne postoji pritisak na građane ili bilo kakva ograničenja“, kazala je šefica Ureda Vijeća Evrope u Sarajevu Mary - Ann Hennessey.

Političke manipulacije kojima popis može pogodovati, Zdenko Milinović, direktor državne Agencije za statistiku, nije želio komentirati. Eventualne manjkavosti, kako je kazao, na probnom popisu koji je zakazan za jesen ove godine, nije moguće ispraviti jer bi to dovelo u pitanje utvrđenu dinamiku samog procesa. Za sve ostalo odgovorna je vladajuća politika.

Tako će se Bosanci i Hercegovci u prvoj polovini 2013. godine u skladu sa Zakonom, prvi put od prije početka rata, imati pravo izjasniti o svom identitetu - nametnutoj konstitutivnosti ili pripadništvu tzv. ostalim.