Muzej Tešanj uputio je javni poziv građanima za prikupljanje predmeta, fotografija, dokumenata iz ratnog perioda 1992-1995. s ciljem da se na ilustrativan način predstavi vojni i civilni život na tešanjskom prostoru tokom rata. Iako je prošlo skoro punih 19 godina od rata, u muzeju vjeruju da lokalno stanovništvo još posjeduje brojne predmete iz ratnog perioda.
Prikupljanje fotografija, videozapisa, dnevničkih bilješki, novčanih bonova i drugih ratnih artefakata Muzej Tešanj je pokrenuo s ciljem kompletiranja stalne postavke koja je otvorena prije dvije godine pod nazivom "Zaborav je najveći neprijatelj".
„Nakon dvije godine, ponovo pokrećemo tu kampanju na lokalnom nivou kako bismo prikupili što više nedostajuće građe i predmeta koji bi najslikovitije trebali da ilustriraju priču o životu kako u vojnom, tako i civilnom segmentu na području općine Tešanj“, kaže direktor Muzeja u Tešnju Jasmin Mandžukić.
Iako je prošlo skoro punih 19 godina, Mandžukić vjeruje da lokalno stanovništvo još posjeduje brojne predmete iz ratnog perioda:
„Poziv je upućen svim građanima jer i ovo što je muzej prikupio u prethodnoj kampanji je u najvećem dijelu pristiglo zahvaljući donacijama, odnosno poklonima samih građana. U sadašnjoj stalnoj postavci umaju neki predmeti poput ribljih konzervi koje su se jele u okruženju. Imamo cigarete 'marlboro' u omotu od lista Oslobođenja. Imamo i niz drugih primjera improvizacije kako se npr. lokalno stanovništvo snabdijevalo strujom. To su mini centrale. Imamo i različite primjerke lampi i svega onog proručnog materijala koji se mogao od ničega napraviti da bi ljudi jednostavno mogli da prežive u datim okolnostima.“
Jedan od ciljeva formiranja stalne muzejske postavke u Tešnju je i slanje poruka mira - da se rat nikada više ne ponovi, ali i da se ne zaboravi šta se događalo od 1992. do 1995. godine na području tešanjske opštine gdje je utočište pronašlo i više od 40.000 ljudi koje su srpske vojne snage protjerale iz Doboja, Teslića i drugih opština sjeverne Bosne.
„Jer vi kada govorite teoretski o nekim stvarima, kada nema konkretno nešto da pokažete, vrlo je teško, skoro nemoguće predstaviti tim mladim ljudima šta se u biti ovdje dešavalo u tom periodu“, objašnjava istoričar Damir Nuhbegović.
Nakon nove faze u potrazi za svjedočanstvima o vojnom i civilnom životu na području ove opštine tokom bosanskohercegovačkog rata predviđena je digitalizacija kompletne muzejske građe iz tog perioda, kaže Jasmin Mandžukić:
„Mislimo da bi u toj zgradi mogla da se ta priča o ratnim dešavanjima na prostoru Tešnja zaokruži. Međutim, ne završava se samim tim i cijeli projekat. Mi imamo namjeru provesti i treću fazu projekta, a to bi bila virtualna prezentacija, odnosno digitalizacija kompletne zbirke, tako da posjetioci ne moraju doći u muzej da bi vidjeli tu zbirku, odnosno postavku. Dovoljno bi bilo putem interneta kliknuti i tamo da otvore svaki segment te postavke. Međutim, to je već naredni neki novi korak koji će vjerovatno zahtijevati nešto više novaca.“
A evo šta bi, po mišljenju nekih građana Tešnja trebalo postati dio ove muzejske postavke:
