Odluka britanske vlade da odobri nabavku opreme kineske telekom kompanije Huavej (Huawei) u izgradnji 5G mreže - uprkos upozorenjima koja se tiču prijetnji sigurnosti - ukazuje, između ostalog, da London uoči Bregzita želi snažne trgovinske odnose s Pekingom ali i na geopolitičku borbu i ključni trenutak u raspravi o odnosu Zapada prema kineskoj tehnologiji, pišu svjetski mediji.
Odluka uprkos upozorenjima
Britanska premijerka Tereza Mej (Theresa May) odobrila je učešće kineske kompanije Huavej (Huawei) u izgradnji 5G mreže u zemlji, uprkos upozorenjima svojih ministara i SAD, piše Telegraf (The Telegraph).
Na Nacionalnom vijeću za sigurnost u utorak odobreno je da Huavej dobije ograničeni pristup u izgradnji mreže - antenama i drugoj "netemeljnoj" infrastrukturi, što će, kako piše list, vjerovatno razljutiti SAD i povećati pritisak na druge partnere u obavještajnoj alijansi "Pet očiju" (Five eyes) u kojoj su još Australija, Novi Zeland i Kanada.
Kineske kompanije su u pravnoj obavezi da sarađuju s kineskim obavještajnim službama, što je izazvalo značajnu zabrinutost na Zapadu, piše Telegraf i dodaje da su SAD, Australija i Novi Zeland zabranili Huaveju da snabdijeva telekomunikacione infrastrukture u tim zemljama, dok Kanada još razmatra svoju poziciju.
Hauvej negira veze s kineskom vladom, ali, kako piše Telegraf, kritičari ukazuju da je osnivač te kompanije Ren Žengfei bio u kineskoj vojsci i da je ušao u Komunističku partiju 1978., kao i da se postavlja pitanje koliko nezavisna može biti ijedna velika kineska kompanija.
Geopolitička bitka
Spor oko Huaveja u Velikoj Britaniji djeluje kao rasprava o tehnologiji, ali je zapravo geopolitička borba, ocjenjuje Gardijan (The Guardian), ukazujući da je London pred dilemom da li da zabrani kinesku kompaniju pod pritiskom SAD ili da drži vrata otvorena za Kinu i iskoristi ne samo jeftiniju tehnologiju, već i druge sektore u kojima je Kina pokazala spremnost da investira.
Zabrinutost oko Hauveja u Velikoj Britaniji postoji godinama, još otkada je prije deceniju i po opremom opskrbio britansku telekomunikacionu kompaniju BT, dijelom zato što je domaća obavještajna služba vjerovala da može kontrolisati rizike, ukazuje britanski list i ističe da su u međuvremenu SAD zaoštrile stav o Kini i posebno o Huaveju.
Sada, u vrijeme kada se Velika Britanija nada postbregzitovskim trgovinskim sporazumima sa SAD i Australijom, prisustvo kineske kompanije je uzavrela tema u sigurnosnoj i političkoj zajednici, ističe Gardijan.
List podsjeća da je premijerka Tereza Mej (Theresa May) po dolasku na vlast 2016. naložila da se ispita uključenost kineske kompanije CGN u izgradnju jedne nuklearne elektrane. Pošto je odobrila plan, ta kompanija želi da gradi nova nuklearna postrojenja u Velikoj Britaniji dok se ostali povlače.
Zato je Velika Britanije pred odlukom koliko da iskoristi širenje kineskog kapitala i znanja kada je zastoj oko Bregzita zemlju oslabio na međunarodnoj sceni, ali je, kako ukazuje Gardijan, riječ o dugotrajnom odnosu Velike Britanije s Kinom u tehnologiji i drugim poljima.
U raskoraku sa saveznicima
Moguća dozvola Velike Britanije da s ograničenjima dozvoli da Huavejova telekomunikaciona oprema bude dio 5G mreže u toj zemlji, dovodi je u raskorak sa saveznicima, piše BBC i ističe da bi to moglo ugroziti obavještajne aranžmane sa SAD.
SAD zahtijevaju od drugih država da zabrane opremu kineske kompanije u 5G mreži iz sigurnosnih razloga, ukazuje BBC, dodajući da bi takva odluka Londona mogla dovesti do tenzija i s Australijom koja je prošle godine spriječila mreže u toj zemlji da koriste Huavejovu 5G opremu.
Iako je britanska vlada izgleda spremna da pusti Hauvej, to ne znači da zvaničnici za sajber sigurnost ne negiraju postojanje prijetnja od budućih kineskih sajber napada, ali, kako navodi BBC, postoji vjerovanje da ograničavanje Huavejove opreme na određene dijelove mreže znači da se taj rizik može kontrolisati.
Riječ je o tome, ukazuje britanski servis, da za razliku od Kanbere i Vašingtona, zvaničnici u Londonu prihvataju da postoje sporna pitanja oko korištenja Huavejove opreme u srži sistema, ali da vjeruju da je relativno bezbjedno koristiti opremu za radio pristup mreži (radio access network - Ran) što omogućava pojedinačnim uređajima da se bežično povežu s mobilnom mrežom. Ključno je, kako ističe BBC, da postoji vjerovanje da nema razloga da će distinkcija između srži sistema i Ran-a nestati tokom vremena, kako vjeruje australijska vlada, sve dok mreže nastave da poštuju standarde koji definišu razliku.
Vašington predvodi kampanju protiv Hauveja i zbog sigurnosnih prijetnji, i zbog pravnih sporova u kojima je kompanija optužena za sistematsku krađu intelektualne svojine i prevara, što Hauvej negira, piše BBC i podsjeća da su američki zvaničnici za sajber sigurnost stavili do znanja da SAD veruju da nije bezbjedno koristiti Huavej opremu u bilo kojem dijelu 5G mreže.
SAD, Australija i Velika Britanija su, s Novim Zelandom i Kanadom, dio pakta za razmjenu obavještajnih podataka "Pet očiju" i Vašington je upozorio da će biti posljedica po zemlje koje dozvole Huavejovu 5G opremu, jer će za SAD biti veoma teško da dijele obavještajne podatke preko mreža koje nisu sigurne, navodi BBC.
Velika Britanija prva, ostali možda slijede
Britanska odluka je ključni trenutak u rasplamsaloj debati kako se zapadne demokratije trebaju odnositi prema kineskoj tehnologiji u vrijeme kada raste ekonomsko, političko i vojno nadmetanja Zapada i KIne, ocjenjuje, Ekonomist (The Economist).
Učešće Huaveja u gradnji britanske 5G mreže se razmatralo intenzivno mjesecima, dok su američki zvaničnici, uključujući potpredsednika Majka Pensa (MIke Pence), državnog sekretara Majka Pompea (Mike) i visoke vojne zvaničnike, tražili od Evropljana da potpuno isključe Huavej, piše Ekonomist.
Odluka Velike Britanije će vjerovatno pomoći formiraju stavova i drugih zapadnih država, poput Kanade i Francuske, koje su trenutno suočene s istim izborom, ocjenjuje časopis.
Američki zvaničnici tvrde da će upotreba Huavejove opreme olakšati kineske špijunske pa i saboterske aktivnosti, što će ugroziti ogroman protok obavještajnih podataka između Amerike i njenih saveznika.
Huavej i njegove pristalice, s druge strane, kažu da optužbe nisu fer i da nema čvrstih dokaza o spornom ponašanju, uprkos detaljnim provjerama Zapada te kompanije. Također, dodaje Ekonomist, oni kažu da je kineska opreme jeftinija i brže dostupna zbog čega bi isključivanje Huaveja pomjerilo uvođenje ključne tehnologije za dvije godine i koštalo Veliku Britaniju oko sedam milijardi funti.
Sve zbog Bregzita
Razvod od Evrope je na putu, tako da je Britanija pod većim pritiskom da zadrži Kinu kao trgovinskog partnera, no odluka britanske premijerke Mej da ne zabrani Huavej jeste bila lakši ali ne i nužno ispravan izbor, napisao je Aleks Veb (Alex Webb), kolumnista Blumberga (Bloomberg).
Pritiske SAD koje pozivaju zemlje da isključe telekomunikacionu opremu koju je napravila kineska firma, naglašavajući kako je Huvej podložan hakovanju koje vrše akteri pod zaštitom matične države, premijerka Mej je mogla lako ignorisati jer su njeni savjetnici za obavještajne poslove – Nacionalni centar za kibernetički sigurnost - prestali zagovarati zabranu Huaveja, dok britanska telekomunikaciona industrija - uključujući najistaknutije firme BiTi grup (BT Group) i Vodafon grup (Vodafone Group) – smatra kako bi zabrana upotrebe Huavej 5G opreme usporila uvođenje novih mreža.
Također, navodi Blulmberg, Velika Britanija želi održati snažne trgovinske odnose s Pekingom, što ne može postići zabranom proizvoda jedne od najistaknutijih kineskih kompanija, te želi ostati čvorište za investicije u tehnologiju nakon razdvajanja od EU - a nedostatak 5G mreža to može omesti.
No, odluka da se dozvoli postavljanje Huavej opreme van ključnih dijelova mreže, čvorišta i servera mogla bi se pokazati besmislenom imajući u vidu prirodu distribuiranja 5G mreže - gdje antene mogu lakše zaobići osnovne dijelove mreže i međusobno direktno komunicirati - ocjenuje kolumnista Blumberga i dodaje kako time premijerka Mej pokušava napraviti balans - ona se nada da bi isključivanje Huavej opreme iz ključnih dijelova mreže moglo usrećiti SAD, dok pristup sekundarnim dijelovima mreže neće ugroziti odnose s Kinom.
Izgleda da je njen izbor diktiran pritiscima Bregzita, ističe Veb i dodaje kako time premjerka, misleći da nije imala drugog izbora, ostavlja kritičnu infrastrukturu Velike Britanije podložnijom mogućim kineskim napadima, što možda ne bi bio slučaj da nije razvoda od Evropske unije, navodi se u tekstu kolumniste Blumberga.