Povratak bivšeg predsjednika Eva Moralesa u Boliviju poslije godinu dana izgnanstva mogao bi potkopati napore pobjednika oktobarskih predsjedničkih izbora Luisa Arsea (Arce) da ujedini naciju kako bi prevladali ekonomsku krizu i posljedice pandemije, pišu svjetski mediji.
Trodnevno putovanje kući
Mašući zastavama na južnoj granici Bolivije, hiljade pristalica dočekale su bivšeg predsjednika Eva Moralesa čiji trijumfalni povratak kući sugeriše nastavak njegove četiri decenije duge političke karijere, ocjenjuje Gardijan (The Guardian).
"Sve dok postoje kapitalizam i imperijalizam, borba se nastavlja", rekao je 61-godišnji Morales prije prelaska međunarodnog most aizmeđu argentinskog pograničnog grada La Kvaika i Vilazone u Boliviji. Do granice ga je pratio argentinski predsjednik Alberto Fernandes uz riječi "Viva Bolivija! Viva Latinska Amerika!".
Prvi autohtoni predsjednik Bolivije dao je ostavku i pobjegao iz Bolivije 11. novembra prošle godine nakon eksplozije socijalnih nemira i onoga što su njegove pristalice nazvale državnim udarom protiv autohtonog stanovništva. U početku je boravio u Meksiku, ali veći dio prošle godine proveo je u Argentini gdje mu je Fernandesova ljevičarska administracija ponudila azil.
U ponedjeljak ujutro, 9. novembra, Morales je započeo trodnevno putovanje kući te je karavan vozila krenuo ka sjeveru prolazeći kroz gradove i sela sve do provincije Čapare i grada Čimora u džungli, gdje je i započeo svoj politički put kao sindikalni predstavnik poljoprivrednika koke, poznat kao ‘cocaleros’. Morales je rekao da će tamošnji društveni pokreti odlučiti hoće li i on i dalje biti vođa ili ne.
Ti će komentari, naglašava Gardijan, obradovati pristalice, ali mogu potaknuti strah unutar bolivijske opozicije, pa čak i nekih sektora unutar Moralesove stranke Pokret za socijalizam (MAS), zbog bojazni da bi se nakon povratka bivši predsjednik mogao ponovo uključiti u politiku. Iako ga mnogi hvale zbog ekonomskog i društvenog napretka postignutog tokom njegovih 14 godina na vlasti, drugi ga kritikuju da zemlju vodi prema autoritarnosti, korupciji i odbija da se odrekne vlasti.
Test nove vlade
Bivši bolivijski predsjednik Evo Morales trijumfalno se vratio iz egzila godinu dana nakon što je dao ostavku usred optužbi o namještanju izbora koji su andsku naciju uronili u nasilna previranja, napisao je Volstrit džurnal (The Wall Street Journal) ukazujući da se njegov povratak doživljava kao test za novu vladu predsjednika Luisa Arsea.
Arse, bliski saveznik Moralesa i bivši ministar ekonomije u njegovoj vladi, položio je zakletvu u nedjelju nakon njegove ubjedljive pobjede na prošlomjesečnim predsjedničkim izborima. On je tokom predizborne kampanje govorio da Morales, koji je izgubio popularnost među mnogima u Boliviji nakon 14 godina vlasti, neće imati nikakvu ulogu u njegovoj vladi.
Povratak Moralesa je omogućen nakon što je sudac prošlog mjeseca odbacio optužbe za terorizam i pobunu koje su bile podignute tokom mandata prelazne vlade koju je vodila desničarka Žanin Anjez (Jeanine Anez), koja je bivšeg predsjednika optužila za poticanje protesta.
Grupe za ljudska prava optužile su njenu vladu za progon političkih suparnika i zlostavljanja u sukobima između snaga državne sigurnosti i Moralesovih pristalica u demonstracijam u kojima je više od 30 ljudi poginulo. Skandali s korupcijom također su oslabili njenu kratku upravu što je dovelo do političkog preokreta te je MAS, stranka na čijem je čelu i dalje Morales, ubjedljivo pobijedila na izborima 18. oktobra.
Morales je proteklih sedmica govorio da neće imati nikakvu ulogu u vladi Arsea i da se planira fokusirati na sindikalni aktivizam i aktivizam za autohtona prava. Ipak, naglašava list, postoji zabrinutost da Morales neće lako odstupiti. "Evo šalje poruku", rekao je Horhe Derpik (Jorge Derpic), stručnjak za bolivijsku politiku sa Univerziteta u Džordžiji, dodajući kako se Morales ponovo "potvrđuje kao moćnik stranke".
Potreba za stabilnošću
Na ulasku u Boliviju Moralesa su dočekale muzika i stotine pristalica koji su navijali dok se šetao granicom iz Argentine na prašnjavoj i hladnoj andskoj visoravni. No, osim veselog prijema, Moralesa dočekuje oprezna nacija koja se želi pomaknuti od političkih previranja s potrebom prevladavanja ekonomske krize i posljedica pandemije, piše Njujork tajms (The New York Times).
List podsjeća kako je poslije burnih mjeseci koji su uslijedili nakon prošlogodišnjeg odlaska Moralesa, Bolivija održala reprizu predsjedničkih izbora na kojima je zabilježen veliki odziv i relativno miran doček rezultata, što su mnogi Bolivijci pripisali rasprostranjenoj želji za stabilnošću. Ali povratak kontroverznog čelnika, koji je pokušao niz taktika kako bi ostao na vlasti, uključujući promjenu Ustava, izazvao je uzbunu kod mnogih, posebno vladinih protivnika.
Nacija je i dalje duboko podijeljena, dodaje njujorški list i ističe da se mnogi pribojavaju da bi se krhka ravnoteža postignuta tokom izbora mogla raspasti. Morales je i dalje šef najveće političke stranke u zemlji, Pokreta za socijalizam, što mu omogućava da potencijalno vrši pritisak na vladu Arsea, rekao je Marselo Silva (Marcelo), politolog sa Univerziteta u La Pazu.
Malo ko u Boliviji vjeruje da će se Morales, kojeg još uvijek podržava veliki dio autohtone većine u zemlji, držati svojih planova o sindikalnom aktivizmu. Njegov povratak će vjerovatno zakomplikovati posao novom predsjedniku koji je osvojio izbore na platformi demokratskog pomlađivanja i umjerene ekonomske agende.
Političke tenzije pogoršala je pandemija i ekonomska kriza koja je uslijedila. U Boliviji je zabilježena jedna od najviših stopa smrtnosti od korona virusa na svijetu, a očekuje se da će se ekonomija ove godine smanjiti za osam odsto, što će, ukazuje Njujork tajms, desetine hiljada ljudi gurnuti natrag u siromaštvo.
Distanca od mentora
U polusatnom inauguracijskom govoru u nedjelju, 8. novembra u La Pazu, novi predsjednik Bolivije Luis Arse, kojeg mnogi ocjenjuju kao blagog pragmatičara, nije spomenuo Moralesa, piše Fajnenšl tajms (The Financial Times) dodajući da su neki Bolivijci izrazili nadu da će Arse održati zdravu distancu od svog mentora.
"Nova vlada MAS-a ima jasan mandat da upravlja", rekao je Džim Šulc (Jim Schultz), direktor Demokratskog centra u SAD-u i stručnjak za Boliviju. "Vjerovatno najvažnija stvar koju Evo može učiniti je da se skloni s puta i pusti ih da to čine, bez uplitanja."
Arse u svom je govoru žestoko napao svoju prethodnicu, Žanin Anjez, rekavši da je propustila ispuniti svoje samo dvije odgovornosti kao privremena predsjednica: smiriti zemlju i brzo raspisati nove izbore. Optužio je njenu upravu za "sakaćenje demokraije" i vođenje "unutrašnjeg rata protiv naroda". Anjez je, dodaje londosnki list, odgovorila kratkim tvitom, rekavši da je "govor s mržnjom i ogorčenjem tipičan za izmučene duše".
Arse je također naglasio ekonomske propuste protekle godine, rekavši da za njih može biti djelomično kriva pandemija izazvana korona virusom. Naglasio je da je ekonomija smanjenja za više od 11 odsto u protekloj godini, a fiskalni deficit za 2020. proširit će se na oko 12 odsto bruto domaćeg proizvoda.
List također piše kako se Moralesu vjerovatno neće suditi na osnovu prošlogodišnjih optužbi za terorizam i finansiranje terorizma, jer su optužbe odbačene odmah po okončanju oktobarskih izbora. No, u teoriji, Morales bi se mogao suočiti s optužbama za silovanje koje je u avgustu podnijelo Ministarstvo pravde na osnovu prijava za silovanje djevojke koja je u vrijeme navodnih krivičnih djela bila maloljetna. Glasnogovornik bivšeg predsjednika opisao je optužbe kao dio "prljavog rata".
Facebook Forum