Šta može pokazati nova istraga smrti Borisa Trajkovskog

Vlada Makedonije zatražila je od BiH da ponovo otvori istragu o smrti makedonskog predsjednika Borisa Trajkovskog, koji je poginuo u avionskoj nesreći 26. februara 2004. u blizini Mostara

Odluka je donesena nekoliko dana nakon što je advokat Ignat Pančevski iznio šokantnu tvrdnju da su putnici Trajkovski sa delegacijom I pilotima brutalno likvidirani, odnosno da je avion oboren projektilom

Inspektor federalne Direkcije za civilnu avijaciju Salko Begić, koji je bio na čelu međunarodne komisije za istraživanje uzroka pada predsjedničkog aviona, naglašava kako je na slučaju radilo 40 eminentnih stručnjaka iz BiH, Makedonije, Sjedinjenih Američkih Država, Hrvatske, Srbije i SFOR-a.

Dodaje kako mogućnost nove istrage postoji, ali i da dokazi o kojima govore Makedonci ne može komentirati dok ih ne vidi:

„Ništa nisam vidio od toga. Komisija radi u skladu sa međunarodnim procedurama. Da li se nešto može pojaviti što komisija nije smtrala za bitno, to ne znam. Trebao bih vidjeti to.“

Boris Trajkovski, makedonski predsjednik, sa šesteročlanom delegacijom i dva pilota putovo je tog kobnog jutra na investicijsku konferenciju u Mostar. Prvu informaciju o padu aviona dao je na vanrednoj konferenciji za novinare organizator skupa Dragan Čović, rekavši kako su pronađena tijela.

Konferencija je održana u jutarnjim satima iako je olupina aviona zvanično tek dan kasnije pronađena. Čović se kasnije ispričao za navednu informaciju, za koju će se ispostaviti da je došla od predstavnika međunarodne policije, što je novinarima tada potvrdio Nedžad Vejzagić, tada glasnogovornik FUP:

„Naše jedinice koje su bile na terenu nisu znale uopšte lokaciju. Nismo znali ni pravac kuda se avion kretao. U jednom momentu u stožeru je nastupio Ulf Akersted iz Evropske policijske misije koji je prenio podatke da ima informacije sa terena da se nalaze olupine aviona negdje tamo na Hrgudu, da su oni vidjeli sedam tijela, da imaju dva člana posade.“

Sve do 18 sati trajala je potraga pripadnika SFOR-a za olupinom aviona. Jedinice federalnog MUP-a istovremeno su preusmjeravane na brdo Hrgud, dok je ekipi Javnog RTV servisa zapriječen odlazak u selo Rotimlja gdje su opazili rotaciona svjetla SFOR-ovih vozila.

Zbog svega navednog oštro je reagovao tadašnji predsjedavajući Vijeća ministara BiH Adnan Terzić:

„Vijeće ministara nije zadovoljno tokom istrage. Tražimo hitan izvještaj od SFOR-a. Frapantno je da SFOR koji je vodio istragu, koji nije dozvoljavao podizanje helikoptera Vojske Federacije, 10 sati poslije nestanka aviona nije obavijestio javnost šta se dešava.“

Svjedočenja mještana

Naša ekipa je boravila u selu Rotimlja, koje se nalazi u neposrednoj blizini Matića brda gdje je olupina pronađena. Mještani su nam tada potvrdili prisustvo uniformiranih starnih vojnika, za koje su pretpostavili da je riječ o pripadnicima SFOR-a, još prvog dana pada aviona, odnosno nepuni sat nakon što je avion nestao sa radara:

„Gore su otišla dva džipa...“

RSE: Je li to bilo u četvrtak?

„Ja vjerujem da jest.“

„Jedan je prošao tamo, drugi gore. Nije to daleko od odavle, nema kilometar i po. U koliko je bilo? Oko devet sati.“

„U četvrtak, ja sam bio svjedok, kod groblja tamo. Oni su antene postavili sve, a helikopter se gore vrtio pa jedno dva, tri sata.“

Olupina aviona, podsjetimo, pronađena je dan kasnije - i zanimljivo, svega sat vremena nakon što je istragu preuzeo Krizni štab Vijeća ministara, i to na Matića brdu.

Zašto je avion pronađen tek 26 sati nakon nesreće, da li su spasilačke ekipe BiH bile spriječene da dođu na mjesto nesreće - osam godina kasnije Terzić priznaje da su postojala pitanja na koja do danas nije odgovoreno:

„To je bilo vrijeme koje je bilo stvarno haotično. Mislim da je tadašnji SFOR, koji je vršio kontrolu, na sve moguće načine pokušavao da se sve to nekako odvija usporeno. Naravno, nisam bio zadovoljan u to vrijeme do momenta dok nismo formirali međudržavnu komisiju.“

Crne kutije nisu dale odgovor

Komisija Vijeća ministara zaključila je u konačnici kako je uzrok pada aviona bila „proceduralna greška pilotske ekipe“. Dvočlana posada loše je proračunala rastojanje do mostarskog aerodroma i suviše rano je smanjila visinu.

„Imali su strašno velika odstupanja od zadate putanje. Vi imate jednu tačku gdje morate poći snižavanje, na 7,3 milje, a on polazi na 12. milji, što automatski izaziva da je ranije izgubio visinu“, pojašnjava inspektor federalne Direkcije za civilnu avijaciju Salko Begić.

Podsjetimo da piloti nisu imali nikakvu pomoć radarske kontrole pri sletanju, jer mostarski aerodrom nije imao radar već se letjelo proceduralno. Predsjednik Udruženja kontolora letenja u BiH Haris Ljubinčić kaže da je tzv. proceduralni servis u širokoj upotrebi na aerodromima u cijelom svijetu koji nemaju veliki protok saobraćaja.

Zbog čega je došlo do odstupanja pilota od karte, odgovor nisu ponudile ni crne kutije:

„Ako vi odstupate od onoga što je propisano, vi snosite odgovornost. Ne može niko drugi biti odgovoran“, kaže Haris Ljubinčić.

RSE: Zbog čega je odstupio?

Ljubinčić: Ah, ne znam. On je sam ponio to sa sobom.

Salko Begić, član istražnog tima, nije mogao komentirati kako je Dragan Čović dobio obavijest o pronađenim tijelima 24 sata prije lociranja olupine, kao ni da li su pripadnici SFOR-a bili na mjestu pada aviona već prvog dana.

Podsjetio je, ipak, kako je istraga zaključila da je avion udario u zemlju po kojoj je klizio oko 150 metara. Da je avion pogođen projektilom, a što su navodno novi dokazi u slučaju Trajkovski, moralo bi doći do eksplozije u zraku, što se ipak nije desilo.

U Tužilaštvu BiH potvrdili su nam da još uvijek nisu dobili zvanični zahtjev Vlade Makedonije za obnavljanje istrage u slučaju pogibije predsjednika Trajkovskog.