Može li BiH do ljeta podnijeti aplikaciju za članstvo u EU

Tokom boravka predsjedavajućeg bh.Predsjedništva Bakira Izetbegovića u Briselu ove sedmice, evropski zvaničnici su pozdravili pozitivne korake koje je BiH konačno napravila u izvršavanju obaveza iz procesa evropskih integracija.

Izetbegović je najavio da bi BiH do sredine godine mogla podnijeti aplikaciju za članstvo.

„Željeli bismo podnijeti zahtjev za kandidaturu u junu. To bi trebalo biti riješeno na političkom nivou. Zatim nam treba nekoliko mjeseci ili možda pola godine za parlamentarnu proceduru, no ja se nadam da vodstvo EU neće čekati da bude završena ta procedura“, rekao je Izetbegović.

Evropski zvaničnici su odgovorili da je EU “zajednica prava i zakona”, što je osnovni kriterij za odluku o kandidaturi. Tu su prije svega mislili na opasno kašnjenje u provođenju presude Suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju Sejdić-Finci.

Evropska unija neće “progledati kroz prste” BiH ukoliko nema adekvatan odnos prema zaštiti osnovnih prava i sloboda čovjeka, upozorava profesor Ćazim Sadiković.

„Niko nije primljen u EU ko je imao bilo što u svom ustavu suprotno Evropskoj konvenciji za zaštiti ljudskih prava, a Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava jeste, po oficijelnoj ocjeni, ustavni instrument evropskog javnog poretka. Niko ne može pretendovati na mjesto u EU ko nije prošao obaveze iz Strazbura, ko nije ostvario obavezu da i zakonodavstvo i ustav uskladi sa Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava - jer to je u prvom redu zaštita pojedinca i demokratske države“, ocjenjuje Sadiković.

Još jednu prepreku mora BiH savladati kako bi pokazala da ima ozbiljne namjere za dobijanje kandidatskog statusa. To je tzv. program integrisanja ili nacionalni plan o tome na koji način će ispunjavati kriterije za članstvo.

Prije toga treba uspostaviti efikasan mehanizam koordinacije institucija kako bi se znalo šta je čija obaveza.

„Prije svega, za izradu programa integrisanja, zatim za davanje odgovora na upitnik koji će doći nakon što nam se odobri kandidatski status, sve do dana pristupanja, mi moramo imati uspostavljen mehanizam koordinacije između državnog nivoa, entiteta i kantona. Moramo naći mehanizme koji će biti podržani prije svega od političkih struktura, jer bez političke podrške procesu, teško se može, a to vidimo iz svega ovoga, napredovati“, kaže direktorica Direkcije za evropske integracije Nevenka Savić.

Suštinski politički problem

U slučaju BiH dogovor o koordinaciji je veoma važan s obzirom na složenu ustavnu strukturu i sporenja oko nadležnosti.

„Ja mislim da cijeli evropski proces u BiH zapinje oko jednog suštinskog problema, koji je zapravo politički problem broj jedan i koji mi živimo već više od jednog desetljeća. Riječ je o distribuciji ovlasti u državi, distribuciji na liniji entiteti - država. U ustavnim rješenjima postoje jasno date nadležnosti državi, jasno date određene
nadležnosti entitetima, a postoji i jedna grupa nadležnosti gdje entiteti i država trebaju da se dogovore u kom obliku ko šta preuzima“, Amer Kapetanović, šef odsjeka za evropske integracije Ministarstva vanjskih poslova BiH.

Program neće biti lako donijeti, ali ipak na njemu treba insistirati, navodi Kapetanović:

„Sloveniji je trebalo godinu i po dana da ga utvrdi. Kad to svedete u ovaj naš realitet, koliko će nama trebati? Ali, svejedno. To je jedan dokument koji će pokazati na kom nivou se koja zakonska rješenja iz 35 poglavlja ACQUIS-a, preko 100.000 stranica zakonskih propisa usvajaju i šta se od toga implementira na nivou entiteta. Tek onda mi možemo znati šta su čije nadležnosti u vezi sa pitanjem evropskog puta za sve ono što Ustavom BiH nije drugačije riješeno.“

Predsjednik Odbora za evropske integracije Borisav Borenović ističe kako u procesu približavanja EU jednostavno treba više raditi:

„Ovdje je ključno pitanje definisanje šta je čija obaveza kada je u pitanju usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa pravnom stečevinom EU. Ako uskladimo neke zakone među entitima, onda to znači da se oni primjenjuju u cijeloj BiH. Moram reći da mi sada imamo dobru saradnju među parlamentima u BiH. Ipak, program integrisanja treba uraditi na nivou BiH, ali, podvlačim, treba raditi a ne stalno čekati ili biti u položaju pripravnosti, čekati da neko drugi uradi u naše ime. To ne vodi nigdje, a posebno ne u EU.“

Član Komisije za evropske integracije Skupštine BiH Mehmed Bradarić smatra da će sistem koordinacije i program integrisanja konačno ubrzati evropski put BiH.

„Jedna trećina aktivnosti urađena je prije tri godine - i tri godine se stoji. Znači mi imamo ogroman posao. Što prije shvatimo da to treba uraditi, prije ćemo doći do rješenja koja će koristiti svim građanima BiH. Budžet EU je 132 milijarde. Ranije je 85 posto izdvajano za agrarnu politiku. Danas se izdvaja 40 posto budžeta od 132 milijarde za agrarnu politiku, i tu je ogroman novac i za BiH, prije svega kroz IPA fondove. Što prije to shvatimo, to će biti bolje i povoljnije za nas“, zaključuje Bradarić.