Može li Brisel probuditi bh. političare iz zimskog sna

Generalni direktor Generalne direkcije za proširenje u Evropskoj komisiji Stefano Sannino, boravio je u trodnevnoj posjeti Bosni i Hercegovini, a njegovi razgovori s domaćim političarima trebali bi biti novi podstrek za provedbu reformi, koje Evropska unija očekuje od BiH, posebno na izmjenama Ustava i Izbornog zakona, kojima bi se eliminisala diskriminacija pripadnika nacionalnih manjina.

U razgovorima sa predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom, federalnim premijerom Nerminom Nikšićem i predsjedavajućim Vijeća ministara, Vjekoslavom Bevandom, dominiralo je pitanje provedbe presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci, kojom je još 2009. godine ocijenjeno da Bosna i Hercegovina krši prava pripadnika nacionalnih manjina.

„Mi sa svoje strane ne predlažemo nikakav konkretan model i nikakav prijedlog modela nismo dali. Samo pokušavamo da pomognemo i podržimo ovaj proces iznalaženja rješenja za provedbu zahtjeva iz presude Evropskog suda za ljudska prava. Takođe, postoji potreba da se ove aktivnosti ubrzaju. U junu 2012. politički lideri i predstavnici svih relevantnih institucija u zemlji su se usaglasili oko potrebe za donošenje rješenja. 2014. nam se približava. Vrlo je važno da izbori koji su zakazani za tu godinu, sam sistem i okvir, budu usklađeni sa zahtjevima i standardima EU. Kao što vam je poznato, rješavanje pitanja Sejdić-Finci podrazumijeva takođe rješavanje pitanja kredibilne aplikacije Bosne i Hercegovine za članstvo, a s druge strane, vjerujemo da je evropska perspektiva zaista ključna za budućnost ove zemlje", kazao je Sannino.

Generalni direktor Direkcije za proširenje Sefano Sannino kao pozitivan primjer je izdvojio:

„Pozitivan i vrlo konstruktivan je sastanak koji je održan u Briselu između ministara vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Mislim da se tu uspjela razjasniti jedna vrlo važna stvar, a to je da sada hrvatska granica postaje eksterna granica Evropske unije. Hrvatska mora primjenjivati pravila i standarde Evropske unije. Zato je vrlo važno da se ubrza preostali rad kako bi se osigurala nesmetana trgovinska razmjena između BiH i Hrvatske. Što se tiče popisa stanovništva, ja mogu samo ponoviti ono što je rekao i sam predsjedavajući, a to je da ne postoji potreba da se politiziraju pitanja koja su čisto tehničke prirode.“

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda potvrdio je ono što svi znaju – da Bosna i Hercegovina i dalje zaostaje u ispunjavaju vlastitih obaveza, ali i za onim što su postigle zemlje regiona. Zadaci koje su bh. lideri i prihvatili još u junu prošle godine u Briselu, a koji su napisani u tzv. Mapi puta, nisu ispunjeni, iako im je dogovoreni rok odavno istekao.

„Nama predstoji krvav posao, izvršenje svih obveza koje su preuzete, jednostavno mijenjanje svijesti svih nas, da znamo da sve to radimo u našem interesu, interesu građana Bosne i Hercegovine. Pokazalo se da, ukoliko se uloži napor, ukoliko se stvari ne politiziraju nego se na stručnoj osnovi završe, onda se za njih traži politička podrška, da rezultat dolazi i da će on doći. Još jednom nam je dato upozorenje da bi se ove sporne stvari trebale završiti do kraja marta, kako bi u aprilu trebalo biti verificirano sve ono što do sada nije urađeno. Onda bismo mogli otvoriti put da period od četvrtog do šestog mjeseca, posebno u šestom, bude vrijeme kada će zemlje u regiji dobiti nešto, a Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju za Bosnu i Hercegovinu stupiti na snagu i otvoriti put ka podnošenju kredibilne aplikacije. Gosta sam upoznao sa svim ovim aktivnostima koje činim na polju regionalne suradnje i za to sam dobio podršku da je to pravi put. Mislim da puno toga ima što možemo raditi, uz svo uvažavanje ovoga što je prioritet – evropski put – ali ima jako puno toga što u regiji možemo uraditi sami, bez ikakvih posrednika, a za dobrobit građana BiH“, rekao je Bevanda.

Nema mitova o popuštanju

Zadaci koje su bh. lideri prihvatili još u junu 2012. u Briselu, a koji su napisani u Mapi puta, nisu ispunjeni, iako im je dogovoreni rok odavno istekao.

Vodeće parlamentarne stranke odredile su novi termin za iznalaženje modela kako bi konačno bila provedena presuda Evropskog suda za ljudska prava - najkasnije do kraja marta 2013., ali, prema trenutnoj situaciji, teško da će to biti ostvareno. Za sada postoji samo načelna saglasnost oko većeg broja delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine, među kojima bi nekoliko mjesta bilo i za pripadnike nacionalnih manjina. Ostaje i dalje najkrupniji problem, odnosno neslaganje kako birati članove Predsjedništva BiH.

Takođe, još uvijek nije usaglašen mehanizam koordinacije u provođenju obaveza na putu evropskih integracija. Stoga, predsjednik Komisije za evropske integracije Narodne skupštine RS Branislav Borenović kaže:

„Postavlja se ključno pitanje za odgovornost lidera stranaka koje čine skupštinsku većinu u Parlamentarnoj skupštini BiH – da li će biti odgovorni prema građanima koji su ih birali, da li će biti odgovorni prema evropskim partnerima koji su im dali mogućnost i kojima su obećali da će ispuniti presudu Sejdić-Finci i da će definisati mehanizme koordinacije? Imaju dovoljno vremena, ali je takođe jasno rečeno od strane Evropske komisije da nema više mitova o popuštanju, da se neće dešavati ono što se dešavalo prilikom potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kada su uslovi prema Bosni i Hercegovini bili na neki način nešto manjeg intenziteta nego prema drugim zemljama. Ovaj put je poruka potpuno jasna i nedvosmislena: implementacija presude Sejdić-Finci, definisanje mehanizma koordinacije – imate aplikaciju za članstvo. Popuštanja nema, puna implementacija presude Sejdić-Finci. Loptica je, kao i posljednjih nekoliko godina, u domaćem dvorištu, kod lidera političkih stranaka u Bosni i Hercegovini koji imaju dovoljno kapaciteta da to urade, koji kontrolišu Savjet ministara i parlamentarnu većinu i na taj način su preuzeli odgovornost, ali su naravno preuzeli i odgovornost da ispune te preduslove koji su veoma bitni za Bosnu i Hercegovinu – da ne budemo zadnji ili da ne budemo u nekoj vrsti stagnacije. Ono što se postavlja kao pitanje svih ovih dana – da li će biti određene sankcije, da li će biti neka vrsta obustavljanja Privremenog sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i generalnog puta BiH prema Evropskoj uniji – ja mislim da neće, ali do zastoja može doći. Druge zemlje iz regiona idu hrabro naprijed prema evropskim integracijama, Bosna i Hercegovina stoji, a odgovornost će ipak na kraju biti tamo gdje jeste – kod onih koji su dobili mandat da taj posao rade.“