Nakon više od decenije nesuglasica, predstavnici izvršne vlasti u BiH saopštili su kako su nadomak uspostavljanja mehanizma koordinacije, prijeko potrebnog za postizanje jedinstvenog glasa u pregovorima sa Evropskom unijom. Mehanizam koordinacije bi, kako je najavljeno, konačno trebao biti uspostavljen do polovine septembra ove godine. No analitičari upozoravaju da je upitno kako će taj mehanizam funkcionisati s obzirom na komplikovano političko uređenje u BiH.
U srijedu su u Banjaluci predsjedavajući Vijeća ministara BiH i entitetski premijeri objavili da je gotovo sve usaglašeno oko mehanizma koordinacije. No ostalo je nepoznanica šta su to dogovorili Denis Zvizdić, Željka Cvijanović i Fadil Novalić. Zvizdić nije rekao zbog čega se mora čekati još mjesec i po do konačne uspostave mehanizma koordinacije, ako je u načelu postignut kompromis.
“Nema ništa u principu sporno i mislim da ne trebamo izlaziti sa nekim detaljima. Mislim da je važno da oko toga održimo još par sastanaka i to će sigurno u narednih nekoliko sedmica, pored Reformske agende za BiH, i to pitanje biti riješeno. Možda smo mehanizam koordinacije malo zapostavili zbog rada na Reformskoj agendi. Ona je imala taj prioritet, sad je prioritet mehanizam koordinacije, ali naš utisak sa zajedničkog sastanka je da će to pitanje biti vrlo, vrlo brzo riješeno“, rekao je Zvizdić.
Finalna runda razgovora oko mehanizma koordinacije očekuje se do kraja avgusta. To je pitanje praktično riješeno i za premijerku Republike Srpske Željku Cvijanović.
“Ja ću vas podsjetiti da je mehanizam koordinacije nekada definisan kao jedna od dvije ključne stvari na takozvanoj briselskoj mapi puta, što znači da je to obaveza od koje mi nikako ne možemo da pobjegnemo. Važnije od toga je da on omogućava saradnju različitih nivoa vlasti ne samo po pitanju evropskih obaveza, nego svih drugih pitanja koja su važna za funkcionisanje BiH", istakla je Cvijanovićeva.
No analitičari ističu da je ono što Evropska unija zapravo traži sa uspostavljanjem mehanizma koordinacije, jeste jedna adresa ili jedan glas iz BiH sa kojim će efikasno pregovarati, bez dugih procedura. Do sada su se i vodili najveći sporovi oko toga ko sve treba da bude uključen u sistem mehanizma koordinacije. U Republici Srpskoj su preovladavali stavovi da moraju i niži nivoi vlasti biti uključeni, dok suprotstavljena mišljenja govore da mehanizam koordinacije zapravo treba da bude što jednostavniji. Iako se uspostavi, pitanje je kako će taj mehanizam koordinacije funkcionisati s obzirom na komplikovan politički sistem i zategnutu političku situaciju u Bosni i Herecgovini, mišljenja je profesor javnog mijenja iz Banjaluke Mladen Mirosavljević.
“Možda će se i ovog puta političke elite usaglasiti oko nekog zajedničkog koordinacionog tijela, ali kako će to funkcionisati u praksi, i dalje je svima nejasno. Činjenica je da je reformska agenda i sve ono što ona sadrži, usvojena u nekim uskim tijelima jako brzo uz opštu saglasnost i ustupke pojedinim stranama. Ali je isto tako činjenica da se postavlja pitanje kako je moguće izvršiti bilo kakvu reformu u BiH a da njena administrativna i politička struktura ostane ista”, mišljenja je Mirosavljević.
Evropska unija je poslije oktobarskih izbora 2014. godine promijenila taktiku prema Bosni i Hercegovini preusmjerivši svoj fokus na ekonomska i socijalna pitanja ne bi li se deblokirao proces evrointegracija Bosne i Hercegovine. Predstavnici Inicijative za monitoring evropskih integracija u svom alternativnom izvještaju o napretku za 2015. godinu ističu da su se u posljednjih godinu dana neke stvari ipak pokrenule sa mrtve tačke te da je urađeno više posla nego u prethodnih osam godina. Predstavnik te inicijative Saša Gavrić kaže da je vidljivo da političari idu u pravcu politike ekonomskih reformi koju je inicirala upravo Evropska Unija.
“Mada, naravno, oni se i dalje igraju sa postojećim ustaljenim modelima kao što su konstantne političke krize. Paralelno, uz sastanak, koji smo doživjeli u Banjaluci kada govorimo o koordinacionom mehanizmu, vodi se i rasprava o referendumu o pravosudnim institucijama. Znači, itekako se naše političke elite koriste ustaljenim modelima kako da manipulišu sa političkom situacijom. Biće interesantno posmatrati u narednom periodu da li će njihov stvarni fokus biti na ekonomsko socijalnim reformama i koliku će korist građani imati od tih socijalnih reformi”, rekao je Gavrić
U Delegaciji Evropske unije u BiH ističu da je mehanizam koordinacije potreban kako bi Bosna i Hercegovina mogla dati odgovore u upitniku koji će poslati Evropska komisija u okviru procesa pridruživanja. Zbog nepostojanja mehanizma koordinacije Bosna i Hercegovina ima pristup samo ograničenim sredstvima u onim oblastima u kojima postoji dovoljan nivo koordinacije. Tako septembar ove godine postaje ključan, jer ukoliko Zvizdić, Cvijanovićeva i Novalić ne provedu ono što su najavili u Banjaluci, slijedi novo kašnjenje u provođenju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Upitan je i pristup IPA fondovima u period do 2020. godine.
