U sjedište Evropske komisije u Brisel iz Mostara je stigla zvanična aplikacija tog grada za evropsku prijestonicu kulture 2024. godine pod nazivom “Sve je premostivo”.
Gradske vlasti tvrde da je aplikacija, inače knjiga od 60 stranica rezultat zajedničkog rada administracije, kulturnih institucija i radnika iz cijelog Mostara, te da bi dobijanjem titule evropske prijestonice kulture Mostar profitirao i na kulturnom i na ekonomskom planu.
Predstavnici Grada Mostara tvrde da je za oko godinu dana rada, ukupno nekih 100 pojedinaca iz više gradskih institucija, uključujući i ustanove kulture, nevladinih organizacija, te nezavisnih kulturnih radnika, učestvovalo u izradi aplikacije za evropsku prijestonicu kulture 2024. godine.
U izradi aplikacije, koja je u formi knjige od 60 stranica odaslana u Bruxelles, učestvovalo je i Narodno pozorište Mostar, čiji direktor, Almir Mujkanović, o značaju eventualnog dobijanja titule evropske prijestonice kulture 2024. godine, govori:
„Ona je potrebna Mostaru više nego bilo kojem drugom gradu. Vjerujem da bi eventualno dobivanje te titule iz korijena promijenilo i percepciju samog Mostara u svijetu, promijenilo bi sliku grada, i što je vrlo važno, i kod naših građana, jer mi smo nekad i prekritični.“
Dio aplikacije Grada Mostara za evropsku prijestonicu kulture, ali i uslov bez kojeg se ne može aplicirati, je Strategija razvoja kulture, koja predstavlja – kako je saopćeno - plan kulturnih sadržaja za naredne godine.
„Mi znamo šta ćemo raditi do 2024. Normalno da vjerujem da ćemo imati i financijsku podršku, jer imamo dobru ekipu“, rekla je šefica Službe za kulturu Grada Mostara, Inga Dragoje Mikulić.
Član užeg tima koji je radio na aplikaciji, Mustafa Alendar, objašnjava:
„Strategija je plan proizvodnje – u ovom slučaju kulture. Kad imate proizvodnju, imate i potrošnju, i na kraju ekonomiju. Strategija je zvanični ugovor sa građanima Mostara, aplikacija je, ako budemo prošli, zvanični ugovor sa Evropskom unijom.“
Autor Strategije razvoja kulture Mostara je ugledni stručnjak, prof.dr. Vjekoslav Domljan, koji smatra da je prednost Mostara u tome što Evropa traži novi model premoštavanja različitosti, odnosno osiguravanja mirnog života ljudi različitih kultura.
„Na ovim našim prostorima postoje dvije razdjelne linije koje se sreću. Jedna ide od Baltika do Jadrana, koja razdvaja istočno i zapadno kršćanstvo, i jedna koja ide od Crnog mora do Jadrana, koja razdvaja kršćanstvo od islama. Obje te linije prolaze kroz BiH i kroz Mostar. Nama je sad cilj pokazati kako se može odvijati život uzduž ovih linija, pokazati jedan novi model koji bi bio prihvatljiv za Evropu i da se kao takav može presaditi i u druge sredine.“
Projekat ima i širi društveni značaj, tvrde predstavnici mostarskih vlasti.
„Unutar ovoga projekta mi smo pravili koheziju građana. Vrlo je interesantno to da se ljudi moraju susretati, da se moraju na kulturnim događajima nalaziti, da oni podržavaju to i da tu nema nikakvih problema“, kaže gradonačelnik Ljubo Bešlić.
Dugogodišnji kulturni radnik i menadžer programa u mostarskom Muzičkom centru Pavarotti, Mili Tiro, dodaje:
„Sigurno je to da je kultura prva stepenica, najvažnija stvar u pomirenju i u pravljenju nekakve sretnije budućnosti. Ono što uložimo u kulturu, vratit će se višestruko.“
Međutim, vjeruje se da bi od dobijanja titule evropske prijestonice kulture 2024. Mostar imao i ekonomske koristi. O tome gradonačelnik Ljubo Bešlić govori:
„Mi očekujemo prosperitet u Mostaru u infrastrukturnom dijelu. Mi želimo uljepšati grad, mi želimo sadržaje kulture pojačati i njihove ustanove opremiti na jedan kvalitetan način. Ako nas bude još uz to naša država podržavala, onda sam ja siguran da mi 2024. više nećemo imati ruševina u Mostaru. Sama ta činjenica bi promijenila u mnogome sliku ovog grada.“
Prof.dr. Vjekoslav Domljan, koji je inače ekonomski stručnjak, ističe:
„Moramo imati u vidu da će neki grad postati evropska prijestolnica ako ima mogućnosti da poveća turizam, da poveća, kako mi to kažemo, noćnu ekonomiju, zabavni život itd. U tom pogledu imamo neke nove kapacitete koji će biti u funkciji do 2024. godine. Nadamo se da će konačno Grad dati pod koncesiju zračnu luku i da će onda Mostar prodisati i postati zaista ne samo kulturni nego ekonomski model razvoja.“
Ipak, zvučalo je nevjerovatno da se za evropsku prijestonicu kulture kandidira grad koji je još uvijek, više-manje, etnički podijeljen, u kojem zbog nemogućnosti dogovora ključnih nacionalnih stranaka nema lokalnih izbora, a Gradsko vijeće ne funkcionira od 2012. godine. Gradonačelnik Ljubo Bešlić podsjeća da su sve stranke na nivou grada podržale projekat:
„Mi da imamo Gradsko vijeće, sve te stranke bi imale svoje predstavnike u tom gradskom vijeću. Oni su dali svojim potpisom, svojom izjavom, podršku za ovaj projekat.“
Bešlić vjeruje da Mostar ima šansi da dobije titulu evropske prijestonice kulture 2024. godine.
„Naše su šanse ogromne zato što smo napravili jedan veliki iskorak, što smo napravili ono što su stranci mislili da je u Mostaru nepremostivo, a sve je premostivo, i sa dobrim radom i dobrom suradnjom mi možemo sve napraviti.“
Pored Mostara, kandidaturu iz BiH je dostavila i Banjaluka pod nazivom "Suprotnosti se privlače".
I ova aplikacija ima 60 stranica Marko Bilbija, šef banjalučkog ima "Evropska prijestolnica kulture 2024. godine" istakao je da bez obzira na ko će biti drugi kandidati ,Banjaluka ima šta da ponudi i biće dobar oponent svim protivkandidatima.
Do kraja godine u Briselu se odlučuje o prihvatljivosti aplikacija koje su stigle do 10. oktobra.
Facebook Forum