Mostar pred finansijskim kolapsom

U Uredu visokog predstavnika Valentina Inzka u Sarajevu u utorak je održan prvi konsultativni sastanak predstavnika političkih stranaka o temi usklađivanja izbornog zakona s odlukom Ustavnog suda za grad Mostar. To praktično znači da je riječ o novom ustroju ovog grada kome su do sada uglavnom visoki predstavnici svojim odlukama određivali unutrašnju organizaciju. Gledišta domaćih aktera, uglavnom SDA i HDZ, potpuno su suprotstavljena - jedni druge optužuju da promjenama žele ili učvrstiti podjele ili praviti stolni hrvatski grad. U kompletnu aktivnost živo su se uključili vjerski lideri podgrijavajući atmosferu. U međuvremenu, Mostaru prijeti potpuna blokada i prestanak finansiranja budžetskih korisnika.

Ostalo je svega još dvadesetak dana mandata sadašnjeg Gradskog vijeća Mostara, koje se smatra najneuspješnijim sazivom nakon rata. Za preostale dane vijećnici bi trebali, uz ostalo, usvojiti rebalans budžeta za ovu, te izglasati budžet za narednu godinu. No, s obzirom na to da je usvajanje budžeta poslednjih decenija u Mostaru uglavnom kasnilo, te da je to političko i pitanje svojevrsne trgovine među ključnim hrvatskim i bošnjačkim strankama, budžetski korisnici strahuju da će ih nova politička pat pozicija odvesti u novu finansijsku blokadu i život bez plata mjesecima.

Među prvima su na udaru mostarski vatrogasci, koji su tek izašli iz teške sezone požara, a u kojoj je izgorjelo na hiljade hektara površina pod šumom i rastinjem, a sa svim tim su se nosili s nedovoljno ljudstva i zastarjelom opremom. Azur Čomor, iz sindikata vatrogasaca Mostara, kaže da nisu u pitanju samo plate:

"Mi se bojimo prije svega za finansiranje rada službe, jer finansijskom blokadom grada Mostara dolazi do potpune blokade rada službe, što znači da mi nemamo više novca za materijalno-tehnička sredstva, znači nemamo novca za naftu. Kako će kamioni izaći, kako će ljudi izaći i s čime na intervenciju?"

Na direktnom udaru je i oko 600 korisnika dvije narodne kuhinje u Mostaru – javne i pučke. Njima je jedan obrok dnevno kojeg dobijaju i jedini izvor hrane. Ako se politička blokada nastavi, narodne kuhinje će biti dovedene u ćorsokak, smatra direktor Crvenog križa Mostar, Alen Kajtaz, koji je nadležan za mostarsku javnu kuhinju:

"Mi smo dovedeni u jednu bezizlaznu situaciju, koja bi se mogla odraziti veoma negativno na sam rad kuhinje, što bi u nekoj konačnici moglo rezultirati i zatvaranjem kuhinje. 400 korisnika koji zavise, koji imaju jedan taj obrok od naše kuhinje, od naših tih aktivnosti, bi došlo u situaciju da apsolutno nemaju nikakvu šansu za preživljavanje."

Politički krugovi u Mostaru, iako se ne slažu oko glavnog pitanja kako provesti izbore u tom gradu, ipak se slažu kako treba produžiti mandat sadašnjoj zakonodavnoj i izvršnoj vlasti sve dok traje politički proces pregovaranja oko novih izbornih pravila, a time i oko novog uređenja Mostara.

"Za to vrijeme ja mislim da niko nema pravo uskratiti mandat - to je moj osobni stav - sadašnjoj vlasti, jer u svakoj razini do sada, od lokalne do državne, dok nije došla vlast, imali smo staru vlast, bez obzira jesmo li je čekali godinu i po dana, kao Vijeće ministara, ili Vladu Federacije BiH godinu dana, ili na nekoj županijskoj ili kantonalnoj razini vlasti", kaže predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

U najjačoj bošnjačkoj stranci – SDA – kažu kako se zalažu za to da Centralna izborna komisija BiH produži mandat sadašnjim vijećnicima, sve do izbora novih, a ističu kako mandat treba produžiti i sadašnjem, inače HDZ-ovom, gradonačelniku Ljubi Bešliću.

"Ako međunarodna zajednica bude insistirala na ukidanju vijećničkih mandata, znači da nemaju mandat, onda postoji bojazan kod Bošnjaka da je to dogovor sa Hrvatima ili sa HDZ-om u smislu da se izjednače sve političke stranke u gradu Mostar, i da onda u isti ravan dovede i one političke stranke koje nemaju nijednog vijećnika u Gradskom vijeću Grada Mostara i SDA koja ima 12 vijećnika", kaže sekretar SDA Mostar Salem Marić.

U Centralnoj izbornpoj komisiji BiH kažu kako je sadašnji saziv Gradskog vijeća Mostara izabran na lokalnim izborima 2008. godine, te da – prema svim zakonima – mandat tog Vijeća traje četiri godine i da taj mandat prestaje istekom roka na kojeg su vijećnici izabrani.

"Ne postoji uopšte u zakonima ili ustavima mogućnost, ni ko ni kada ni pod kojim uslovima, ni do koga roka, bi mogao da nekome produži mandat, a CIK je jedini organ koji u skladu sa zakonom potvrđuje prestanak mandata", pojašnjava predsjednik Centralne izborne komisije BiH Branko Petrić.

Petrić je još rekao kako se postavlja i pitanje kako produžiti mandat gradonačelniku ako je temelj na osnovu kojeg je on izabran – a to je Gradsko vijeće, iz redova vijećnika – prestao da postoji:

"Šta će biti poslije 5. novembra u Mostaru, to sada niko ne bi mogao da zna. Jedino ukoliko bude neki zahtjev, CIK će morati ili po službenoj dužnosti ili na zahtjev donijeti neku odluku u pogledu toga."

O koliko se vrućem pitanju radi, svjedoči i činjenica kako su se u političku raspravu o budućnosti Mostara umiješali i vjerski lideri. Tako su mediji ovih dana prenijeli sadržaj Promemorije koju je predsjedniku Hrvatske Ivi Josipoviću uputio mostarski biskup Ratko Perić, koji traži uspostavu trećeg, hrvatskog entiteta, bez kojeg će Hrvata nestati u BiH, dok inače hrvatski političari u BiH Mostar već uveliko nazivaju hrvatskim stolnim gradom.

S druge strane, mostarski muftija Seid Smajkić također je u posljednje vrijeme imao više oštrijih medijskih istupa u kojima je, pored ostalog, istakao kako međunarodna zajednica želi predati Mostar Hrvatima, te da je taj grad posljednji bedem opstanka Bošnjaka u Hercegovini.