Aerodrom Mostar je i 2015. godinu završio sa cifrom od skoro 80.000 putnika, što je blizu rekordne poslijeratne 2012. godine, ali još uvijek prilično daleko od predratnih iznosa od oko 100.000 putnika godišnje.
Ovih dana je skoro neprimjetno u javnosti prošla vijest kako je vlada mostarske regije tu zračnu luku uvrstila u redovno budžetsko finansiranje, za početak sa nekim minimalnim iznosima, ali se u upravi Aerodroma Mostar nadaju kako je to početak pomoći šire društvene zajednice.
Turistički radnici, na primjer, pozdravljaju taj korak vlasti i ističu da konačnog privrednog razvoja u Hercegovini, prije rata industrijskom središtu, sada okrenutog uglavnom turizmu, nema bez jačanja Aerodroma Mostar.
I u mostarskoj Zračnoj luci sumiraju rezultate protekle, 2015. godine. Rukovodilac sektora prometa Aerodroma Mostar, Marko Đuzel, kaže da su u 2015. ostvarili nekih 77.000 putnika, što je blizu rezultatu ostvarenom 2012. godine, koja je bila rekordna po prometu putnika nakon proteklog rata.
"Zapravo, to je ta brojka koja na Zračnoj luci je u zadnjih četiri-pet godina, odnosno može jedan manji postotak to ići gore i dolje. To je nekakav naš maksimum dok se ne uspostave redovite linije, odnosno dok se ne uloži veći novac u infrastrukturu, širenje i opremu i naravno kadar", navodi Đuzel.
Aerodrom Mostar, međutim, sam ne može iznijeti dodatna ulaganja koja se mjere i milionima eura. Zato su pozdravili vijest da je Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) u Mostaru uoči Nove godine podnijela amandman kantonalnoj Skupštini, da se u budžet za 2016. godinu po prvi put uvede redovna stavka subvencioniranja Aerodroma Mostar.
Riječ je o podršci nastojanjima Zračne luke da se uvedu prve, održive, redovne avio-linije iz Mostara ka Zagrebu i Istanbulu, kompanijâ Croatia Airlines i Turkish Airlines.
"Međutim, avio-kompanije traže određenu subvenciju, kako bi, ustvari, počeli taj prijevoz, jer je sigurno rizik poslovanja veliki što se tiče samog početka", objašnjava Skupštini Adnan Faladžić, ministar finasnija HNK-a.
Aerodrom Mostar, naime, većinu svog poslovanja zasniva na čarter linijama sa Italijom, primajući hiljade hodočasnika za obližnje Međugorje. Takvih je linija na Aerodromu Mostar preko 80 posto, dok su ostatak tzv. redovni čarteri, ističe Đuzel.
"Čarteri koji lete fiksno, određenim danima, kao što su na primjer Bari, Napulj, Rim, koji su letjeli utorkom i petkom", navodi Marko Đuzel.
Klasične redovne linije, uprkos brojnim pokušajima, nisu uspjele zaživjeti.
"Čarter let dođe većinom pun iz određene destinacije. Naplaćuje se skuplje nego redovita linija, dok redovite linije koje moraju u početku trpjeti uhodavanje i gubitke zapravo zahtijevaju određenu subvenciju dok se to ne ustali, dok ne počne davati financijski profit", ocjenjuje Đuzel.
Subvencija je stigla u iznosu od minimalnih 20.000 hiljada eura od Vlade HNK, iz koje se saznaje da su zakonski otvorena vrata da taj iznos bude i veći, ako to mogućnosti dozvole.
"I mislim da bez jačanja i razvijanja Zračne luke Mostar nema razvoja gospodarstva ovdje. Ona je okosnica razvoja našeg gospodarstva, Zračna luka koja može biti i zamjenska zračna luka u zimskim mjesecima za sarajevsku i dubrovačku", navodi Nevenko Herceg, premijer HNK-a.
Marko Đuzel tvrdi da u upravi Zračne luke svakako pozdravljaju potez kantonalnih vlasti.
"Međutim, da me se pogrešno ne shvati, ja se nadam da će u nekom rebalansu budžeta to biti dosta više, jer ove kompanije za taj iznos mogu samo eventualno početi nekakve operacije, ali za čitavu godinu je malo nam ipak potrebno više", konstatuje Đuzel.
Turistički radnici smatraju kako bi se ne samo vlada mostarske regije, nego svi nivoi vlasti trebali uključiti u podršku Aerodromu Mostar.
"Ja, iz mog kuta kada to gledam, onda još više želim da se to ostvari, jer zaista to bi bila velika stvar za turizam, ne samo Mostara, ne samo županije, nego čitave BiH", kaže Andrija Krešić, prvi čovjek Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Krešić podsjeća da, u turističkom smislu, mostarska Zračna luka ima ključni geografski položaj.
"Imamo, dakle, tu Međugorje na 20 km, Neum na 60, Sarajevo na 100 i nešto, je li tako. To bi na neki način bilo u srcu ovog prostora, gdje bi dolazili gosti. Najbliže je odatle doći na ove destinacije koje pominjem", ističe Andrija Krešić.
Potencijala ima, tvrde u upravi Aerodroma Mostar. Podsjećaju da je Italija u zadnje četiri godine najbolje tržište.
U posljednje vrijeme dobro tržište je i Liban, odakle je ove godine prevezeno oko 8.000 putnika.
"Svi razgovori staju na tome kada niskotarifna kompanija dođe u Zračnu luku Mostar i kaže 'Mi tražimo oslobađanje od svih usluga, a neka vama šira društvena zajednica, lokalna zajednica, pokrije te troškove. Znači, oni funkcioniraju po principu da dovedu putnika u Mostar, a na lokalnoj zajednici je da zaradi na rent-a-caru, restoranima, hotelima, noćenjima i opet iz tog novca jedan dio da se vraća u Zračnu luku Mostar. Dakle, potrebno je zatvoriti taj krug i tek onda to ima nekakvu logiku", navodi Marko Đuzel, Rukovodilac sektora prometa
Turistički radnici naglašavaju da bi se ulaganjem u Aerodrom Mostar, riješilo više problema.
"Jednostavno se promijenila slika kada je u pitanju taj dolazak, loši putevi. Kad bi se tako dolazilo avionom, dakle, u Mostar, onda bi to bilo rješenje nekih puno stvari", zaključuje Andrija Krešić.
