Već sedmu godinu Mostar čeka na održavanje lokalnih izbora, a već pet godina se ne provodi odluka Ustavnog suda BiH o promjeni posebnih izbornih pravila za taj grad.
Kao što je poznato, HDZ i SDA iznose dijametralno suprotne prijedloge političkog rješenja za Mostar, međutim, ostale stranke u tom gradu upiru prstom upravo u taj dvojac da organizovani haos koriste za upravljanje gradskim resursima.
Ima i onih koji odgovornima smatraju i nevladin sektor i same građane, jer ne vrše pritisak na vladajuće strukture kako bi Mostar, nakon 25 godina, prestao biti grad-slučaj.
Mostar je političke, a time i u ostalim segmentima života već godinama „zakovan“. Hrvatske stranke, a posebno HDZ, uglavnom traže da i u tom gradu važi princip „jedan čovjek-jedan glas“, dok bošnjačke, a najviše SDA, traže u suštini vraćanje na tzv. Koschnickov statut iz 1995. godine, kojim je Mostar tada uređen u po tri hrvatske i tri bošnjačke opštine, radi navodne zaštite Bošnjaka od majorizacije.
Međutim, opozicioni glasovi, i među hrvatskim i među bošnjačkim strankama, sve su glasniji da ovakav status quo ustvari savršeno odgovara HDZ-u BiH i SDA, jer sami upravljaju resursima. Predsjednik Hrvatske republikanske stranke, Slaven Raguž tvrdi da je sukob tih stranaka samo na površini.
„Kad su svjetla pozornice upaljena, tu svađe, prepirke. Čim se svjetla ugase, dogovori se dogovaraju ispod stola, i suradnja praktično teče u vidu 'meda i mlijeka'“.
Podsjećajući da već godinama nema Gradskog vijeća, Slaven Raguž kaže da, po trenutnim rješenjima, gradonačelnik iz HDZ-a praktično sam upravlja gradom, a budžet se donosi uz supotpis šefa odjela za finansije koji je iz SDA.
„U isto vrijeme, gradski pečati donose dozvole za gradnju, naravno podobnima, gradske službe rade, upošljavaju i dalje, naravno opet podobne, proračun se dogovara u čelništvima SDA i HDZ-a, a ne odlučuju o proračunu izabrani vijećnici od strane građana grada Mostara“.
Ovakvo stanje, tvrdi pozorišni reditelj Sead Đulić, prije svega odgovara HDZ-u.
„Očito je ovakvo stanje sticanje pozicija umrtvljivanja mogućih protivnika do te granice da odu, da dođe do potpunog beznađa, kolapsa, da bi se grad učinio onim što je planirano 1992., 1993., što je u Banskim dvorima davno dogovoreno“.
Međutim, trenutna situacija odgovara i dijelu struktura u SDA, dodaje Đulić:
„Jer oni su zaposjeli. Oni imaju svoje malo carstvo. U tom carstvu njima, lično, je dobro. I ti svi pregovori se vode, dokle god se budu vodili pregovori 'mi i oni', ovdje nema rješenja“.
Mirsad Kuko, čelnik mostarskog ogranka Stranke za BiH naglašava:
„Reakcije Sarajeva, kad kažem 'službeno Sarajevo', mislim na vrh stranke SDA, su takve da je Mostar 'daleko od očiju, daleko od srca'. Što se tiče HDZ-a, očigledno da oni nastavljaju svoju politiku 'Mostar stolni grad'“.
Iz HDZ-a 1990 su ovih dana saopštili da je, čini se, jedini dogovor HDZ-a BiH i SDA da dogovora nema. Devedesetka je saopštila još da su pokrenuli inicijativu za novim razgovorima o rješenju za Mostar. Glasnogovornik HDZ-a 1990, Pero Nikić kaže:
„Želimo spriječiti kolaps, jednu silaznu putanju u kojoj se, nažalost, ovaj grad nalazi. Želimo spriječiti, dakle, ovaj haos i anarhiju koja je već ovdje sveprisutna, kako u gospodarskom, tako u socijalnom i svakom drugom smislu“.
Direktor OKC-a Abrašević, Vladimir Ćorić smatra da pitanje Mostara, ustvari, nije tek lokalni problem.
„U svim drugim gradovima i lokalnim sredinama stvari su poprilično jasne: zna se ko je 'gazda', zna se ko je ratni pobjednik, dok je Mostar, dakle, jedna nezavršena priča u svemu ovome“.
Ipak, Vladimir Ćorić ističe da za ovakvo stanje u Mostaru ne treba kriviti jedino vladajuće političke elite.
„Može se reći, 'pa zašto ne prebaciti dio odgovornosti na građane, na nevladin sektor', koji u biti ništa nije uradio da stvori jednu kritičnu masu koja će jednostavno izvršiti pritisak na te političke stranke da se u biti dogovore“.
Reditelj Sead Đulić dodaje:
„Ima ogromna kritična masa mladih ljudi koji ovo žele srušiti. Ali, nema političke ideje, političkog vođe, nema grupe koja bi to artikulisala i osmislila u politički stav“.
Čelnik opozicionog Saveza za bolju budućnost u Mostaru, ugledni advokat Faruk Ćupina takođe kritikuje stav građana:
„Drugi suštinski problem jeste ponašanje samih građana grada Mostara, koji dozvoljavaju da budu tiranizirani od političkih vladajućih struktura grada Mostara, a da ne preduzimaju određene aktivnosti da se takvo stanje jednopstavno prekine“.
Ćupina dodaje da je politikom vladajućih stranaka kod građana stvorena apatija i beznađe.
„Vi imate utisak da, kada bilo gdje kažete negdje na javnom mjestu, da se ljudi ustručavaju javbno govoriti o problemima grada Mostara“.
Istovremeno, tzv. obični ljudi s obje strane grada nemaju probleme u međusobnoj komunikaciji, kaže pozorišni reditelj Sead Đulić, koji kao primjer navodi omladinski teatar u kojem djeluje.
„Bez ikakvih problema, Ana Marija i Iman, Ali i Ivan, rade, druže se, izlaze u iste kafiće i nemaju problem da prođu i kroz Stari grad, ali i da popiju i kavu i kafu na Rondou“.
Opozicija i analitičari traže da se hitno ponovo – na najširem osnovu - pokrenu razgovori o rješenju za Mostar, kako bi taj grad prestao propadati u ekonomskom, socijalnom, društvenom i svakom drugom smislu.
