Statistički podaci govore da BiH u maju bilježi rekorde u oblasti turizma. Premašeni su svi dosadašnji brojevi dolazaka stranih i domaćih gostiju, te broja noćenja.
Međutim, višegodišnji turistički radnici u Hercegovini smatraju da treba još mnogo uraditi kako bi turizam zaista postao privredna grana, oslonac razvoja i zapošljavanja.
Sami strani gosti u Mostaru, koji je jedna od perjanica bh. turističke ponude, kažu da su generalno zadovoljni, ali primjedbi, ipak, imaju.
Statistika je ohrabrujuća: broj stranih i domaćih gostiju koji dolaze u bh. turističke destinacije se povećava. Potvrđuje to i voditelj Turističke zajednice u Mostaru Mensud Duraković, čiji ured se nalazi nekoliko desetina metara od svjetski čuvenog Starog mosta.
"Turistička zajednica se koristi podacima koje Ured za statistiku BiH objavljuje. Najnoviji podaci su da je u BiH u periodu mjeseca maja u odnosu na prošlui godinu, koja je do sada bila rekordna, došlo 27 posto više turista. Isto tako za nekih 13, 14 posto povećan je broj noćenja", navodi Duraković i objašnjava:
"To nam govori da iz godine u godinu BiH postaje turistička destinacija, nezaobilazna u ovome regionu. I sigurno je ono što ovih godina stalno ponavljamo - turizam je grana privrede koja omogućava, obezbjeđuje i garantuje razvoj BiH, razvoj privrede i zapošljavanje ljudi."
Sada, međutim, postaje glavno pitanje kako domaće i strane goste zadržati, da više dana ostanu na bh. turističkim destinacijama.
Za tako nešto, kažu upućeni, sami kulturno-historijski spomenici i prirodna bogatstva nisu dovoljni.
Zato direktor Regionalne razvojne agencije za Hercegovinu Ivan Jurilj poziva na sistemski pristup.
"Jedan sustavan razvoj u segmentu turizma da bismo zaokružili cjelokupnu turističku ponudu i zapakirali određene proizvode koje možemo ponuditi na tržištu i konkurirati nekim drugim turističkim destinacijama u okruženju, ali i šire", ističe Jurilj.
Upravo su domaći proizvodi kulture ono što strani gosti traže.
"Dosta stranaca ima upite vezano za naše plesove, da li mogu da vide to, da li mogu našu muziku da čuju. Sve što čuju na našim stanicama to je strana muzika, nigdje nema nešto što je naše, domicilno", uvjerava Alisa Gluhović, menadžerica jednog od motela u mostarskom Starom gradu:
Međutim, čini se da su kulturu, kao sredstvo zadržavanja gostiju, prepoznali tek rijetki i to pojedinci, ali ne i institucije. Tako je u gradu Mostaru, kao centru regije, jedino OKC "Abrašević" prepoznao potencijal Neumskog festivala animiranog filma, čije su sadržaje prikazivali u svojim prostorijama.
"Mi smo u festivalu prepoznali nešto što može dodatno obogatiti kulturnu mapu Mostara. To nam je potrebno da barem sa te, ekonomske strane segment turizma ojačamo kroz popunjavanje kulturne ponude", kaže Vladimir Ćorić, direktor OKC-a.
Slično razmišljaju i organizatori Mostar Blues i Rock Festivala. Ta manifestacija svjetskog ranga u Mostaru postoji još od 2003. godine.
"Ako nam dolazi puno publike, a ove godine imamo najave i iz Hrvatske, Slovenije i Srbije, radi se o zaradi koju će imati ova sredina od turista, a i sam rejting Mostara i BiH kao kulturnog odredišta je neprocjenjiv", tvrdi Mili Tiro, izvršni producent Festivala.
Mensud Duraković, iz Turističke zajednice Mostara, smatra da sami sadržaji koji se nude gostima pomalo se obogaćuju, ali da ima prostora za poboljšanje.
"Prije smo imali da skokovi da traju jedan, dva dana, sad već traju tri dana i više, imamo Mostar Blues festival i razna kulturna i zabavna događanja u Mostaru. Međutim, mogli bismo vratiti i neke tradicije koje su ranije bile u Mostaru. Primjera radi, Mostarsko ljeto koje je trajalo 30 dana i koje je svakodnevno imalo kulturno-zabavne sadržaje", pojašnjava Duraković.
Tako je, naprimjer, Grad Mostar, s ciljem vraćanja nekih predratnih tradicija, preko IPA-fondova i regionalne saradnje dobio 418.000 eura za obnovu Doma kulture u naselju Buna, koje je do 1992. godine bilo jedna od izuzetno popularnih ljetnih turističkih destinacija.
"Objekat će poslužiti svrsi: unapređenje turizma, nove turističke ponude Mostar i za čitavo područje Hercegovine, jer će turisti imati određenu turu", riječi su Ivane Marić, iz mostarske Gradske uprave.
Ipak, glavno pitanje je šta kažu sami turisti. Neposredno uz Stari most zatičemo gošću iz Italije, koja je općenito zadovoljna ponudom, ali ipak ima primjedbi.
"Mi smo u kampu, dio autokaravana, ali imamo problem sa parkingom. Ali generalno, ovo je lijep grad.", kaže Italijanka.
Dvoje mladih Slovenaca o dolasku u Mostar govore:
"Došli smo neplanirano, zapravo, ovdje. Putujemo iz Dubrovnika nazad ka Istri i zaustavili smo se da pogledamo Mostar."
“Možda treba reći da smo ovdje, u blizini Starog mosta, vidjeli nešto smeća.”
Grupa Kanađana kaže da Bosnu i Hercegovinu obilaze na biciklima. Jedan od njih nam je rekao:
"Ovdje smo tek par dana. Juče smo stigli u Mostar, ali do sada je sve prilično lijepo. Da, zaista mi se sviđa."
Turisti, koje se prethodnih godina moglo sresti gotovo isključivo u mostarskom Starom gradu, danas su - takoreći - normalna pojava u cijelom Mostaru. Je li i to znak da je turizam definitivno postao ozbiljna privredna grana?
