Mostar – i dalje više-manje etnički podijeljeni grad – koji se smatra svojevrsnim testom bošnjačko-hrvatskih, ali i sveukupnih međuetničkih odnosa u Bosni i Hercegovini, posljednjih dana ponovo je u centru pažnje javnosti.
Naime, kako se bliži rok za postizanje političkog dogovora o novim izbornim pravilima taj grad, u skladu sa presudom Ustavnog suda BiH – o čemu ključne hrvatske i bošnjačke stranke i dalje imaju oprečne stavove – vodi se žestoka medijska kampanja, popraćena i etnički motivisanim incidentima.
Istovremeno, tek rijetki predstavnici nevladinih organizacija i mladi istupaju u javnosti i ističu da Mostar nije nikakav "grad-slučaj" i nude sasvim drugačiju sliku tog grada.
Neki od ključnih političkih aktera priznaju da je ostalo svega 20-ak dana za postizanje dogovora o Mostaru, kako bi se stiglo u Parlamentu BiH provesti promjene državnog Izbornog zakona koje se odnose na Mostar. Tek tada bi Centralna izborna komisija mogla raspisati lokalne izbore i za Mostar, koji je – podsjetimo – opštinske izbore imao još 2008. godine.
Rješenje se još ni ne nazire. Hrvatske stranke traže da Mostar bude jedna izborna jedinica i da se glasa po principu "jedan čovjek-jedan glas", dok najjača bošnjačka, SDA, zahtijeva više opština istovremeno izbornih jedinica i paritet.
Predstavnici međunarodne zajednice ističu kako građani Mostara zaslužuju da u oktobru mogu izaći na izbore.
"Jasno, kakvo god da bude rješenje koje se dogovori, treba povući grad unaprijed, a ne unazad. Bilo kakve etničke podjele, bilo kakva vrsta podjela, ne bi smjela biti dio rješenja. To treba biti nešto što će unaprijediti demokratiju ovdje u Mostaru", istakla je Maureen Cormack, ambasadorica SAD-a u BiH.
U međuvremenu, u fokusu medijske i pažnje javnosti su incidenti. Tako je na brdu Planinica iznad Mostara ovih dana "osvanuo" veliki hrvatski grb, a trojica mladića iz zapadnog dijela grada su na Starom mostu u Neretvu bacili izvorni kamen tog spomenika kulture, na kojem je stajala poruka da se ne zaboravi godina njegovog rušenja. Građani na ulici nerado govore o ovim temama.
U nekim od nevladinih organizacija, koje okupljaju i mlade, nemaju dileme o čemu se radi.
Vlatka Lučić, omladinska radnica u Agenciji lokalne demokratije (LDA) Mostar, podsjećajući da je dvije trećine mladih u BiH nezaposleno, a zemlja među najsiromašnijim u Evropi, kazala nam je: "To su sve ustvari politički i medijski spinovi, da se skrene pažnja od pravih problema s kojima se nose građani ove države i ovog grada".
"Mislim da ove političke igre, koje se trenutno dešavaju u gradu Mostaru i u državi Bosni i Hercegovini, su još samo jedna repriza predizbornih kampanja", dodala je Dženana Dedić, direktorica ureda Agencije lokalne demokratije u Mostaru.
A neki mladi već godina šalju poruku vlastima. Tako u centru Mostara, kod ratne linije razgraničenja, na jednom zidu nalazi se mural koji prikazuje Stari most, kao simbol istočnog, i solitere, kao znak zapadnog dijela grada, između kojih je gljiva - simbol rasta - pritisnuta vatrom s obje strane.
"Po meni, Mostar predstavlja baš i ovo što sam naslikao ovdje na zidu, jeste da je grad stalno između dvije vatre i da u sredini toga smo mi, omladina koja nema perspektive", objasnio nam je mladi Haris Manjgo, autor murala.
Kako se Mostar posmatra van svakodnevnog diskursa politike?
"Ne želim da to bude grad koji će prepoznavati ovakve ili onakve, po njihovoj vjerskoj, etničkoj, nacionalnoj pripadnosti. Želim da građani ovog grada budu prepoznati po svojim kvalitetima", kaže Dženana Dedić iz agencije LDA.
"Smatram da Mostar treba biti jedan interkulturalni grad, koji će naučiti Bosnu i Hercegovinu, pa i Europu šta znači suživot, šta znači različitost i religija i nacija. Tako da smatram da Mostar ogroman potencijal posjeduje u tom smislu", ističe Vladimir Ćorić, direktor Omladinskog kulturnog centra "Abrašević".
