Treba li BiH treći entitet

(Najave za formiranje trećeg entiteta u BiH sve su glasnije i konkretnije.
Prilog iz TV Liberty, autor: Žana Kovačević, 1. novembar 2010.)

Omer Karabeg

U najnovijem Mostu Radija Slobodna Evropa vođena je polemika o zahtjevu hrvatskih političkih stranaka da se u Bosni i Hercegovini formira federalna jedinica sa hrvatskom većinom.

Sagovornici su bili Denis Bećirović, potpredsjednik Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine, i Marinko Čavara, potpredsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH koja je nosilac tog prijedloga.

Polemisalo se o tome da li formiranje trećeg eniteta vodi daljoj podjeli Bosne i Hercegovine, da li je riječ o oživljavanju nekadašnje Herceg Bosne, da li bi ta jedinica obuhvatila i prostor Republike Srpske ili bi bila formirana samo na teritoriji sadašnje Federacije i da li je formiranje trećeg eniteta jedini način da se ostvari puna ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini

Omer Karabeg: Gospodine, Čavara, da li vaš prijedlog u osnovi podrazumijeva formiranje trećeg eniteta u Bosni i Hercegovini?

Marinko Čavara: Mnogo puta se pojam treći entitet nastoji koristiti kako bi se diskvalificirao naš zahtjev. Međutim, mi smo prije gotovo četiri godine u programskim opredjeljnjima HDZ-a rekli da je Bosni i Hercegovini potreban novi ustroj, odnosno novi ustav koji bi omogućio brži napredak i bolje funkcioniranje Bosne i Hercegovine kao i ravnopravnu poziciju hrvatskog naroda jer Vašingtonski i Dejtonski sporazum nisu u istu poziciju stavili sva tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine.

Omer Karabeg: A u čemu je razlika između federalne jedinice i entiteta?

Marinko Čavara: Mi smo rekli u našim programskim opredjeljenjima da Bosnu i Hercegovinu treba ustrojiti na tri razine vlasti: državnu razinu sa nadležnostima koje mora da ima svaka država kako bi mogla funkcionirati, srednju sa zakonodavnom, izvršnom i sudskom vlasti koja bi trebala imati najmanje četiri teritorijalne jedinice od kojih bi svaka imala relativnu većinu jednog naroda i u kojoj bi pripadnici svih naroda imali ista prava, dok bi treću razinu činila lokalna samouprava. U ustavu bi se definiralo koje su nadležnosti države, koje federalnih jedinica, a koje jedinica lokalne samouprave.

Denis Bećirović: Zahtjev da se formira nova, treća državno-pravna jedinica ili entitet i time Bosna i Hercegovina pretvori u zajednicu federalnih jedinica i izgubi svojstvo jedinstvene države može imati nesagledive negativne posljedice po sve narode i građane Bosne i Hercegovine. Lično smatram da to nije ništa drugo nego pokušaj vraćanja politike čije smo pogubne posljedice osjetili svi mi u Bosni i Hercegovini, posebno tokom devedesetih godina. Mislim da ne trebamo ponavljati historiju zla i nevolje na ovim prostorima. Naravno, niko normalan ne može biti zadovoljan postojećim stanjem i položajem prije svega građana, ali i svih naroda u Bosni i Heregovini, uključujući i hrvatski narod. Glavni uzrok ovakvom stanju je još uvijek dominantna ideja o vladavini na temelju brojne premoći jednog naroda. Jednakopravnost se nikada ne može ostvariti politikom teritorijalne separacije i uspostavljanjem većinske vlasti jednog naroda na određenoj teritoriji čime se drugi narodi, koji žive na toj teritoriji, svode na manjine, pa se tako poništava ideja jednakopravnosti i konstitutivnosti svih naroda na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Jednakost se može ostvariti samo kroz jednako predstavljanje i jednake mogućnosti učešća u stvaranju politike države u cjelini.

Marinko Čavara: Mnoge teze koje je gospodin Bećirović izrekao ne stoje. Ko god kaže da bi nova teritorijalna organizacija mogla ugroziti jedinstvenost zemlje nije u pravu. Diskontinutiet teritorije je garancija da Bosna i Hercegovina nikada ne može doživjeti bilo kakvu podjelu, niti disoluciju. Diskontinuitet teritorije podrazumijeva da nema teritorijalne povezanosti dijelova Bosne i Hercegovine koji se nalaze u jednoj administrativno-teritorijalnoj jedinici. Da li oni koji se protive novoj teritorijalnoj organizaciji smatraju da je dobro postojeće uređenje sa dva entiteta od kojih u jednom, koji se zove Republika Srpska, postoji apsolutna dominacija srpskog naroda, a u drugom, koji se ne zove bošnjački, apsolutna dominacija bošnjačkog naroda? Da li se u takvoj situaciji Hrvati mogu lagodno osjećati? Hrvati su jedini narod koji ne može da ima svoje legalno izabrane predstavnike, da izrazi svoju volju kroz izbore i da se ta volja poštuje. Mi smo ponudili svoj koncept uređenja Bosne i Hercegovine, ali prihvatićemo i svako drugo rješenje koje će omogućiti punu ranopravnost sva tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini. Nismo mi, dakle, rekli da mora biti tako, ali, pošto postojeće stanje ne omogućava ravnopravnost hrvatskom narodu, naše je pravo da tražimo rješenje. Na to nas obvezuje preko 90 posto glasova hrvatskog biračkog tijela u Bosni i Hercegovini.

Opasna igra crtanja karata

Denis Bećirović: Bosna i Hercegovina jednako pripada i Hrvatima i Bošnjacima i Srbima. To je država koja se može definisati onom čuvenom negacijom da nije ni bošnjačka, ni srpska ni hrvatska, ali isto tako i afirmativnom tvrdnjom da je i hrvatska i srpska i bošnjačka. To znači da se ona ne može dijeliti između Bošnjaka, Srba i Hrvata, ali i da podjednako pripada i Bošnjacima i Srbima i Hrvatima. Ja mislim da je prošlo vrijeme sijanja političke magle. U proteklih dvadeset godina HDZ je bio 18 godina na vlasti, a SDP nepune dvije godine. Kakvi su bili učinci HDZ-ove politike u tih 18 godina? Rezultati su pogubni. Polovina Hrvata više ne živi u Bosni i Hercegovini, Posavina je etnički očišćena, Hrvata nema u srednjoj Bosni, a ni u nekim drugim krajevima, u Krajini, na primjer. Ne pada mi na pamet da HDZ optužim da je protjerao Hrvate iz tih krajeva, ali sasvim je sigurno da je, kao vladajuća stranka, svojim u nekim momentima katastrofalnim političkim procjenama kumovao da se Hrvati danas nađu u ovoj poziciji. Moramo također znati da je u Bosni i Hercegovini igra sa crtanjem karata vrlo opasna. Tokom rata 1992- 1995. godine dobro smo vidjeli čemu to vodi. Ovako ozbiljne i teške teme ne bi trebalo otvarati na način kako to HDZ radi posljednjih mjeseci. Ali, evo i jedno konkretno pitanje za gospodina Čavaru. Kada rukovodstvo HDZ govori o trećem entitetu, da li smije javno da kaže da li taj treći entitet treba da obuhvati i teritoriju Republike Srpske.

Marinko Čavara: Ovom pričom nastoji se zamagliti činjenica da je SDP dominantno bošnjačka partija i da se tako i ponaša. Predsjednik te političke partije je i predsjednik Bošnjačkog instituta i niza drugih bošnjačkih intelektualnih organizacija. Kad se Bošnjaci okupljaju tu je obvezno i gospodin Lagumdžija. U Zastupničkom domu Parlamenta Federacije, kada se radilo o važnim pitanjima, u većini slučajeva su SDA, Stranka za BiH i SDP glasovali zajedno, a na drugoj strani je najčešće bio HDZ. Ja bih volio da je SDP multietnička stranka i da nema takav sastav kakav ima - gotovo jednonacionalni. S druge strane, i ja bih mogao postaviti kontrapitanje - a šta je to SDP u općinama gdje je bio na vlasti učino za Hrvate? Inače, Bosna i Hercegovina nikada nije bila upitna ni za HDZ, ni za hrvatski narod. Hrvatski narod je doprinio da se na referendumu 1991. godine Bosna i Hercegovina potvrdi kao samostalna i neovisna država. Mi nećemo ništa učiniti što bi vodilo disoluciji, podjeli i odvajanju.

Omer Karabeg: Gospodin Bećirović je postavio pitanje da li bi federalna jedinica sa hrvatskom većinom mogla da se prostire i na teritoriji Republike Srpske.

Marinko Čavara: Crtanje karata je nevažan posao ako se mi dogovorimo o nadležnostima i odnosima između tri razine vlasti. Tada će biti manje važno tko je u kojoj od tih administrativno-teritorijalnih jedinica.

Omer Karabeg: Da li to znači da bi u nekoj varijanti dogovora federalna jedinica sa hrvatskom većinom mogla da obuhvati i dio Republike Srpske?

Marinko Čavara: Pa, naravno. Čitava Bosna i Hercegovina je stvar ustavnih promjena i dogovora stranaka. Etničko načelo ustroja administrativno-teritorijalnih jednica bi, možda, bio jedan od kriterija, ali teritorije prije svega treba vezati na gospodarskom, prometnom i zemljopisnom načelu. Mi smo uvijek zagovarali i zagovarat ćemo dijalog o svim pitanjima. Nijedno pitanje ne smije biti tabu tema. Umjesto dijaloga HDZ se pokušava prikazati da je ovakav ili onakav, govori se o nekim slikama iz prošlosti koje nemaju veze sa sadašnjim HDZ-om i njegovim rukovodstvom.

Herceg Bosna i opstanak Hrvata

Denis Bećirović: Meni je drago da gospodin Čavara smatra da treći entitet treba da zahvati i dio teritorije Republike Srpske. Ne znam samo kako će to objasniti svom koalicionom partneru u Banjaluci koji uporno ponavlja: “Daćemo vam treći entitet, ali napravite ga na teritoriji Federacije, Republika Srpska je neupitna“.Kada govorimo o prošlosti, moram reći da niko od domaćih aktera, niti od onih iz međunarodne zajednice ne vraća HDZ u prošlost. HDZ se, nažalost, posljednjih mjeseci sam okrenuo prošlosti. Obilježavanje 19. obljetnice i veličanje paradržave Herceg Bosne na način kako je to učinjeno ovih dana jasno govori o vraćanju HDZ-a u najcrnju prošlost. Da je to tako svjedoči i činjenica da su svi nosioci političke vlasti te paradržave danas optuženici u Hagu, od Brune Stojića, Slobodana Praljka, Valentina Čorića do Jadranka Prlića, da ne nabrajamo ostale. Oni su optuženi za najteža djela, za udruženi zločinački poduhvat političkog i vojnog podjarmljivanja nehrvatskog stanovništva na prostoru paradržave Herceg Bosne. Optuženi su za zločine protiv čovječnosti i teške povrede Ženevskih konvencija. Ne mislim da je obilježavanje takvih obljetnica dobro za izgradnju povjerenja u Bosni i Hercegovini.

Marinko Čavara: Herceg Bosna je za Hrvate bila simbol opstanka u najtežim vremenima. Ne smijemo dozvoliti da se povijest iskrivljuje. Dobro znamo kako je rat krenuo na ovim prostorima, tko ga je započeo, na koji način je tko reagirao kako obraniti pučanstvo od najezde JNA i velikosrpskog projekta. Hrvati su prvi stali u obranu Bosne i Hercegovine kad su bošnjački predstavnici govorili da to nije njihov rat i s cvijećem dočekivali JNA koja se vraćala iz Slovenije, zauzimala prostore po Bosni i Hercegovini i instalirala raketa oko Sarajeva. Hrvati su bili ti koji su zaustavljali tenkove. I, naravno, kad nije bilo odgovora središnje vlasti da se organizira obrana, hrvatski je narod, tražeći izlaz iz tog stanja, organizirao hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu i tako sačuvao 27 posto teritorije Bosne i Hercegovine. On je taj teritorij unio je u Vašingtonski sporazum u kojem je političkim dogovorima prekrižena Herceg Bosna. To je bilo nekorektno prema Hrvatima. Inače, zločina je bilo na svim stranama, a njih su uvijek činili pojedinci koji za to trebaju odgovarati. Međutim, činjenica je da za zločine nad Hrvatima gotovo nitko nije odgovarao.

Denis Bećirović: Mi u Bosni i Hercegovini moramo već jednom spoznati da smo jedni drugima najpreči. Moramo početi otvoreno da razgovaramo, moramo kazniti ratne zločince i otvoriti prespektivu ljudima u ovoj zemlji. Pa zar je sreća da je od naših 800.000 Hrvata, koliko ih je prije rata živjelo u Bosni i Hercegovini, danas ostala polovina tog broja? Zar je sreća da je u državnom parlamentu od 14 predstavnika, koji dolaze iz Republike Srpske, svih 14 iz reda srpskog naroda, nema nijednog Hrvata, niti Bošnjaka, a prije rata je na toj teritoriji živjelo gotovo 50 posto Bošnjaka i Hrvata? Zar je u redu da čovjek koji se čitav svoj život izjašnjavao kao Srbin, mislim na gospodina Emila Vlajkija, bude u ime hrvatskog naroda izabran za potpredsjednika Republike Srpske i da niko na to ne reagira?

Marinko Čavara: Kad se govori da Hrvata nema u Republici Srpskoj, treba reći da Hrvata nema ni tamo gdje su na vlasti SDP, SDA ili neke druge stranke sa bošnjačkom većinom. Pogledajmo kakvo je stanje u Sarajevu gdje SDP gotovo premanentno ima odlučujući utjecaj na vlast. Koliko ima javnih škola u kojima se nastava izvodi na hrvatskom jeziku, koliko hrvatska djeca mogu pohađati nastavu na svome, materinskom jeziku? Da ne govorimo kakvo je stanje sa javnim medijima. Gospodin Bećirović govori o gospodinu Vlajkiju, koji nije, naravno, hrvatski predstavnik. Ali, na isti način kako gospodin Vlajki nije naš predstavnik ni gospodin Komšić nije predstavnik Hrvata. Obojica su izabrani na isti način i mi to želimo promijeniti. Želimo da sami biramo svoje predstavnike.Nikada nam ne bi palo na pamet da bilo kom narodu biramo njegove predstavnike. To jasno pokazuje da postojeći sporazumi nisu dobri za Hrvate. Ne mogu shvatiti da je gospodinu Bećiroviću prihvatljivo da imamo dva entiteta, Republiku Srpsku i Federaciju, i da ne želi ući u ustavne promjene i razgovor kako što bolje organizirati Bosnu i Hercegovinu i ostvariti punu ravnopravnosti njenih naroda. SDP u zadnje vrijeme želi govoriti o građanskoj državi. Bosna i Hercegovina nije građanska država, ona je kao neovisna država ravnopravnih i konstitutivnih naroda - Hrvata, Bošnjaka i Srba nastala na referendumu.

Unitarizam

Denis Bećirović: Prvo, Bosna i Hercegovina nije nastala na referendumu. Bosna i Hercegovina je jedna od najstarijih evropskih država, ona ima svoju hiljadugodišnju državnost. Drugo, za propuste, slabosti i promašaje HDZ-ove politike ne može odgovarati SDP, jer je, kao što sam rekao HDZ bio na vlasti 18 godina, a SDP nepune dvije. SDP sve čini da se Hrvati vrate u Bosnu i Hercegovinu i da imaju ravnopravan status u ovoj zemlji kao i svi drugi narodi i građani. Željko Komšić je dobio najveći broj glasova građana Bosne i Hercegovine, ali i velikog broja Hrvata. On je čovjek socijaldemokratske orijentacije. HDZ Bosne i Hercegovine vodio je kampanju protiv Ive Josipovića, socijaldemokratskog kandidata na izborima za predsjednika Hrvatske. Najviši dužnosnici HDZ-a su izjavljivali da je Ivo Josipović elementarna nepogoda za Hrvatsku. Ako su tako mogli da govore za Josipovića, nije čudno što na sličan način optužuju i Hrvata Željka Komšića, čovjeka koji se bori za socijaldemokratske vrijednosti u Bosni i Hercegovini. Suština je u sljedećem - u Bosni i Hercegovini treba prekinuti sa politikama koje teže ka nacionalnom razgraničenju i podjeli države na federalne ili konfederalne nacionalne jedinice. U Bosni i Hercegovini jedino SDP upozorava na pogubne posljedice tih politika. Na posljedice Tuđmanove politike prema Bosni i Hercegovini ukazivale su i desetine intelektualaca iz Republike Hrvatske od Ive Banca, Slavka Goldštajna, Slavka Gotovca, Vesne Pusić, bivšeg predsjednika Mesića, pa do novog predsjednika Ive Josipovića. Ta politika je ostavila na cjedilu dvije trećine bosanskohercegovačkih Hrvata. Mi želimo da brinemo o svim Hrvatima u Bosni i Hercegovini. SDP i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić nisu napravili nijednu grešku koja bi nanijela štetu hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini za razliku od prethodnih članova Predsjedništva iz HDZ-a koji su svojim nesmotrenim odlukama i pogrešnim političkim procjenama nanijeli veliku štetu hrvatskom narodu, ali i drugim narodima u Bosni i Hercegovini. I tu je temeljna razlika između SDP-a i HDZ-a.

Marinko Čavara: Danas je u Bosni i Hercegovini na sceni bošnjačka unitarna politika koja, ja se slažem, nije želja bošnjačkog naroda, ali jeste određenih političkih elita. Floskula građanska država je ustvari sredstvo kako bi se ostvarila dominacija brojnijeg naroda. Evo, samo neka gospodin Bećirović kaže šta je to SDP dobro uradio za Hrvate. Zar nije u raspravi o nizu zakona glasao protiv naših prijedloga uvijek u korist jedne nacionalnosti? Pogledajmo realnosti u oči, pogledajmo stvarnost u Bosni i Hercegovini. Trebamo sjesti i razgovarati o ustavnom uređenju, trebamo praviti novi ustav, ali takav da se sva tri naroda dobro osjećaju u Bosni i Hercegovini.

Denis Bećirović: Kada govorite o unitarizmu moram vas podsjetiti na neke elementarne činjenice. Bosna i Hercegovina je podijeljena na dva entiteta, Federacija na 10 kantona, dok Republika Srpska nema nijednog kantona. Kako onda možete govoriti o unitarizmu u Federaciji, a ne pomenuti Republiku Srpsku koja je apsolutno unitarna? Kako možemo govoriti o unitarizmu na nivou države Bosne i Hercegovine kada i vi i ja jako dobro znamo da je to država koja je izrazito decentralizirana i kojoj je potrebno još dosta nadležnosti da bi mogla preuzeti svoje obaveze u predstojećem procesu euroatlantskih integracija? Inače, apsolutno se slažem s vama, gospodine Čavara, u jednom: treba sjesti za sto, treba razgovarati o ustavnim rješenjima. SDP apsolutno želi rješenja koja će omogućiti potpunu jednakopravnost. U tom smislu bili smo prva politička partija u ovoj zemlji koja je izašla sa jasnim prijedlogom novog ustava Bosne i Hercegovine. Nažalost, nismo imali potrebnu većinu.

Omer Karabeg: Gospodine Čavara, da li je formiranje federalne jedinice sa hrvatskom većinom jedini način na koji se, po vašem mišljenju, može ostvariti ravnopravnost Hrvata? Postoje li i druge opcije?

Marinko Čavara: Ja sam rekao da smo mi ponudili jedno od rješenja i da smo u našim programskim opredjeljenjima rekli da ćemo prihvatiti i svako drugo rješenje koje će omogućiti potpunu ravnopravnost hrvatskog naroda sa druga dva konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini. Gospodin Bećirović mi nije naveo nijedno rješenje, nijedan potez koji je SDP učinio za dobro Hrvata. Ali bez obzira na to SDP je stranka s kojom ćemo najvjerojatnije surađivati i ubuduće, a surađivali smo i dosad. Drago mi je što se gospodin Bećirović slaže da su neophodne ustavne promjene jer je u početku izgledalo da tvrdi da je sadašnje uređenje dobro. Hrvati se posebno ne mogu složiti da je dejtonsko uređenje dobro i mi ga želimo promijeniti.Naravno da treba razgovarati i o tome kakve će biti nadležnosti države. One moraju biti takve da se omogući funkcioniranje Bosne i Hercegovine, a koji teritorij, koliko jedinica i koje jedinice - to je sve stvar dogovora političkih partija, odnosno predstavnika naroda koji budu sudjelovali u razgovorima o ustavnim promjenama.

Omer Karabeg: Gospodine Bećiroviću, mislite li da je dogovorom moguće naći rešenja koja će obezbijediti punu ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini?

Denis Bećirović: Moja politička partija se zalaže za punu ravnopravnost i Hrvata i Bošnjaka i Srba i svih ostalih građana Bosne i Hercegovine. Moramo se naviknuti na kompromise. Kompromis je kada svaka strana žrtvuju jedan dio svojih stavova i uvjerenja da bi se došlo do rješenja koje ovu zemlju treba da vuče naprijed. Pri tome, kada je riječ o promjenama ustava, ne vjerujem da se do njih može doći samo angažiranjem domaćih političkih snaga. Potrebno je snažnije uključivanje međunarodne zajednice jer je ona sastavni dio ustavnih rješenja u Bosni i Hercegovini.

*****
Možda bi vas mogli zanimati i tekstovi:
Franjo Topić: BiH treba biti decentralizirana
Mijenja li se hrvatska politika prema ustroju BiH
Treći entitet određuje karakter nove vlasti u BiH