U najnovijem Mostu RSE razgovaralo se o tome kakva će biti sudbina Deklaracije o slobodnoj i samostalnoj Republici Srpskoj koja je usvojena na nedavno održanom Saboru Saveza nezavisnih socijaldemokrata, vladajuće stranke u tom bh. entitetu. Sagovornici su bili - u Banjaluci Branislav Borenović, potpredsjednik Partije demokratskog progresa (PDP), a u Sarajevu Sadik Ahmetović, potpredsjednik Stranke demokratske akcije (SDA).
Bilo je riječi o tome zašto je Milorad Dodik ponovo posegao za prijetnjom o otcjepljenju Republike Srpske, da li je cilj Deklaracije da se skrene pažnje sa očajne ekonomoske situacije u tom entitetu, da li su građani u Republici Srpskoj umorni od Dodikove priče o otcjepljenju, da li je moguće mirno razdruživanje Republike Srpske i Federacije, da li danas iko u Bosni i Hercegovini dovodi u pitanje opstanak srpskog entiteta, da li Dodik želi da se oživljavanjem priče o osamostaljenju Republike Srpske ponovo nađe u centru pažnje međunarodne zajednice, kao i o tome da li će Deklaracija izazvati političke sukobe u Bosni i Hercegovini ili će završiti kao neuspjeli marketinški potez Milorada Dodika.
Omer Karabeg: Milorad Dodik već godinama najavljuje referendum o osamostaljenju Republike Srpske, ali do sada nikad nije rekao kada će to biti. Ovog puta je njegova partija na stranačkom kongresu usvojila Deklaraciju u kojoj se ističe da će 2018. biti raspisan referendum o osamostaljenju ukoliko, kako se kaže u tom dokumentu, do kraja 2017. ne bude vidljivih procesa u uspostavljanju pozicije Republike Srpske u skladu sa dejtonskim ustavom. Zašto se Dodik baš sada odlučio na taj potez?
Branislav Borenović: Očigledno je da Dodik, isfrustriran gubitkom vlasti na nivou Bosne i Hercegovine, nema drugog načina da sebe i svoju stranku održava u političkom životu osim stvaranjem političkih tenzija i oživljavanjem već viđene priče koja je u posljednih deset godina nekoliko puta doživjela neslavan epilog. Dodik i Savez socijalnih demokrata su 2006. godine dobili izbore na priči o referendumu o nezavisnosti Republike Srpske. Sada se nadaju da će im oživljavanje te priče pomoći na lokalnim izborima 2016. i parlamentarnim izborima 2018. godine.
Mislim da je to potez očajnika, nekoga ko polako odlazi u prošlost, jer građanima ove zemlje nema šta da ponudi.
Mislim, međutim, da je to potez očajnika, nekoga ko polako odlazi u prošlost, jer građanima ove zemlje nema šta da ponudi. Taj potez dolazi u vrijeme kada je očigledno da nakon dugogodišnje krize u Bosni i Hercegovini postoji pozitivna klima da se krene u neophodne ekonomske i socijalne reforme, pa oživljavanje priče o otcjepljenju može samo da izazove tenzije i blokira napore da se ovo društvo izvuče iz krize.
Sadik Ahmetović: Dodik to radi zato što gubi političko tlo pod nogama. Izgubio je dio vlasti, a veliki broj ljudi iz Saveza nezavisnih socijademokrata ostao je bez pozicija u organima na nivou Bosne i Hercegovine. Milorad Dodik ne zna kako da odgovori na tu situaciju, pa ponovo poseže za prekrajanjem granica. To su neki i prije njega pokušavali, pa su propali. Najnoviji potez Milorada Dodika nije ništa drugo nego pokušaj da on i njegova stranka opstanu na političkoj sceni Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.
Raspakivanje Dejtonskog mirovnog ugovora na način kako to želi Dodik najviše bi dovelo u opasnost Republiku Srpsku.
Siguran sam da neće dobro proći, jer građani Republike Srpske sve manje vjeruju onome što on govori, a posebno ne vjeruju u priču o referendumu koju on već godinama plasira, a nikada je nije pokušao realizirati. Mislim da takva politika može samo naškoditi i Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, ali više Republici Srpskoj, jer bi - da tako kažem - raspakivanje Dejtonskog mirovnog ugovora na način kako to želi Dodik najviše dovelo u opasnost Republiku Srpsku.
Omer Karabeg: Gospodine Borenoviću, smatrate li i vi da bi "raspakivanje" Dejtonskog sporazuma ugrozilo Republiku Srpsku?
Branislav Borenović: Pokušaj "raspakivanja" Dejtonskog mirovnog sporazuma može biti vrlo štetan i opasan kako za Bosnu i Hercegovinu tako i za Republiku Srpsku. To nas može uvesti u blokade sa dugoročnim negativnim posljedicama, tako da se postavlja pitanje da li uopšte treba komentarisati takve stvari koje su po meni zaista besmislene. Ali me ne čudi što Dodik i Savez nezavisnih socijademokrata to rade. Šta to oni mogu da ponude građanima na lokalnim izborima 2016. godine? Ništa - osim ove priče o osamostaljenju koja je već toliko puta ispričana da se već izlizala od upotrebe. Šta oni mogu ponuditi na izborima 2018. godine? Opet ništa, jer svaki put kada Dodik i njegova stranka govore o referendumu Republika Srpske postaje sve slabija i slabija.
Danas je Republika Srpska za dvije milijarde zaduženija nego 2006. godine kada je prvi put lansirana teza o referendumu. Danas je 50.000 radnih mjesta manje, sve više radnika izlazi na ulice i sve se više preduzeća gasi ili čak prelazi u Federaciju. Ne razumijem zašto se forsira priča o ugroženosti Republike Srpske kada više niko ne spominje njeno ukidanje. Svima je jasno da su Dejtonski mirovni sporazum i Ustav BiH jasno definisali ulogu i Republike Srpske i Federacije BiH i da svaki entitet ima svoju odgovornost u skladu sa ustavom.
Dodikova deklaracija nas pokušava vratiti u vrijeme blokada i političkih sukoba.
U trenutku kada je formiran Savjet ministara BiH, kada je konstituisana vlast na svim nivoima, kada i u Republici Srpskoj i u Federaciji postoji klima da se nešto konkretno uradi u pogledu ekonomskih i socijalnih reformi, dolazi ova Dodikova deklaracija koja nas pokušava vratiti u vrijeme blokada i političkih sukoba.
Ponovno otvaranje te teme ne može donijeti ništa dobro ni Republici Srpskoj, ni Bosni i Hercegovini. Pomenuo bih da su 2009. godine opozicione partije u Republici Srpskoj, u namjeri da demaskiraju Dodikovu priču o referendumu, predložile da Narodna skupština usvoji zaključak da se ide na raspisivanje referenduma.
Savez nezavisnih socijademokrata je tada glasao protiv, što je jasno pokazalo da im je ta priča potrebna samo da bi manipulisali građanima i dobili što više glasova na izborima. Sada to ponovo rade da bi skrenuli pažnju sa činjenice da za deset godina vladavine nisu ništa uradili, jer je ekonomska i socijalna situacija u Republici Srpskoj iz godine u godinu sve teža.
Omer Karabeg: Da li danas iko u Federaciji BiH dovodi u pitanje Republiku Srpsku?
Sadik Ahmetović: Vrlo je malo takvih. Na kraju krajeva, Dejtonski ugovor je postavljen tako da se nijedna značajna odluka na nivou Bosne i Hercegovine ne može donijeti bez suglasnosti sva tri konstitutivna naroda. Svi mi u Bosni i Hercegovini svjesni smo činjenice da je za promjenu dejtonskog ustrojstva ove zemlje neophodna suglasnost sva tri konstitutivna naroda.
Zato svaka priča o promjeni Dejtonskog ugovora odvlači pažnju od suštinskih problema Bosne i Hercegovine u kojoj je sve više nezaposlenih i ljudi koji žive na granici siromaštva. Etnopolitike su danas prevaziđene. Toga su svjesne sve države u okruženju, pa idu putem euroatlanstkih integracija. Čak i one od kojih se do prije pet-šest godina to ni u snu nije moglo očekivati.
Omer Karabeg: Dodik kaže da referenduma neće biti ako se Republici Srpskoj vrate nadležnosti za koje on kaže da su silom oduzete.
Branislav Borenović: Postavlja se pitanje šta je Dodik radio svih ovih deset godina. On je bio ključni političar, ne samo u Republici Srpskoj, nego i u Bosni i Hercegovini. Vladao je ovom zemljom skoro deset godina. Zašto nije vratio te nadležnosti koje su od Republike Srpske navodno otete silom, mada je dobro poznato da se nijedna odluka nije mogla donijeti bez saglasnosti Republike Srpske.
Zato Dodiku i njegovoj stranci treba postaviti pitanje: ako već pričate o vraćanju nadležnosti i o nečemu što je urađeno na štetu Republike Srpske, zašto onda za deset godina niste ništa uradili da se to ispravi. Imali ste i člana Predsjedništva BiH, skoro polovinu članova Savjeta ministara i skupštinsku većinu. Nijedna odluka u Bosni i Hercegovini u prethodnih deset godina nije se mogla donijeti bez Milorada Dodika i SNSD-a tako da je njihova priča o vraćanju nadležnosti kontradiktorna i, rekao bih, dvolična.
Omer Karabeg: U Deklaraciji se kaže da će Republika Srpska zakonom regulisati koje će odluke organa Bosne i Hercegovine primjenjivati na svojoj teritoriji, a koje ne. Može li to izazvati krizu u Bosni i Hercegovinu, ako jedan entitet odbije da primijeni odluke organa na nivou države?
Sadik Ahmetović: Mislim da je to priča za dnevnu političku upotrebu i da će ta deklaracija ostati u ladicama te političke stranke. Obaveza poštivanja odluka institucija BiH regulusana je Dejtonskim sporazumom i ustavom. Svi oni koji ne poštuju te odluke moraju snositi odgovornost, ne isključujući ni onu krivičnu.
Bez obzira da li su bili u opoziciji ili na vlasti Milorad Dodik i SNSD su uvijek davali suglasnost za prenošenje nekih ovlasti na nivo Bosne i Hercegovine i formiranje novih institucija.
Inače, kao što kaže gospodin Borenović, Milorad Dodik je bio učesnik procesa uspostavljanja novih institucija BiH, među njima i formiranja zajedničkih oružanih snaga. To odgovorno tvrdim jer sam u vrijeme kada su formirane te institucije bio poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Bez obzira da li su bili u opoziciji ili na vlasti Milorad Dodik i SNSD su uvijek davali suglasnost za prenošenje nekih ovlasti na nivo Bosne i Hercegovine i formiranje novih institucija.
Omer Karabeg: Gospodine Borenoviću, da li bi se moglo desiti da Narodna skupština Republike Srpske usvoji zakon koji bi obavezivao vladu da ne priznaje one odluke organa BiH za koje smatra da nisu u interesu Republike Srpske?
Branislav Borenović: To bi bilo hazarderstvo i avanturizam, jer i Narodna skupština Republike Srpske ima svoju ulogu u donošenju odluka u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Postavlja se, međutim, pitanje da li Savez nezavisnsih socijademokrata nakon ove deklaracije odustaje od onoga što je prihvatio prije nekoliko mjeseci - to jeste da je spreman da zajedno sa ostalim političkim strankama u ovoj zemlji kreira ekonomske i socijalne reforme, kako je to definisano u izjavi Predsjedništva BiH.
Da li to znači da će SNSD pokušati da blokira i odluke koje se odnose na socijalne i ekonomske reforme ako mu se ne sviđaju? Što se tiče moje partije - Partije demokratskog progresa, mi ćemo učiniti sve da se suprodstavimo takvoj hazarderskoj politici.
Omer Karabeg: Gospodine Ahmetoviću, u Deklaraciji se navodi da će Repubika Srpska nakon referenduma predložiti Federaciji mirno razdruženje i obostrano priznanje, pa će onda Republika Srpska predati zahtjev za ulazak u Evropsku uniju.
Sadik Ahmetović: To su gluposti. Mislim da se takvim pričama mogu samo izazivati sukobi u Bosni i Hercegovini što bi moglo uticati na stabilnost cijelog regiona. Svaki ozbiljan političar u regionu će vam reći da od razdruženja, o kome pričaju Dodik i njegova stranka, nema ništa. Prije će nestati SNSD ili će se svesti na minornu političku stranku nego što će se desiti takva vrsta razgraničenja. Ponoviću ono što sam rekao na početku ovog razgovora: takav potez je najopasniji za Republiku Srpsku, jer može dovesti u pitanje njenu ustavnu poziciju.
Omer Karabeg: Dodika u poslednje vrijeme zaobilaze zapadni diplomati. Možda on želi da se najavom referenduma o osamostaljenju ponovo nađe u centru pažnje kao onda kada mu je Ketrin Ešton došla na noge u Banjaluku da ga ubjeđuje da odustane od referenduma o sudu i tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Može li se to sada ponoviti?
To je pokušaj političke manipulacije koji, na žalost, može Republiku Srpsku odvesti u izolaciju i pretvoriti je u pusto ostrvo na Balkanu.
Branislav Borenović: Sigurno se neće ponoviti, ali je očigledno da Dodik želi da izazove pažnju, da se o njemu priča. Mislim da mu ovoga puta to neće proći, jer je svima jasno da nema stvarnu namjeru da uradi ono o čemu je govorio na Saboru SNSD-a. Svima je jasno da od te deklaracije nema ništa i da je to samo jedan pokušaj političke manipulacije koji, na žalost, može Republiku Srpsku odvesti u izolaciju i pretvoriti je u pusto ostrvo na Balkanu.
Zbog toga ćemo se mi iz Partije demokratskog progresa svim političkim sredstvima boriti protiv izolacije, konflikta, sukoba, radikalizma, protiv svega što je štetno za Republiku Srpsku, a u ovom trenutku za njene građane je najopasnija hazarderska i avanturistička politika koja pojedincima služi da liječe svoje političke frustracije. Ubijeđen sam da je to još jedna potputno nepotrebna politička igra SNSD-a koja Republici Srpskoj može donijeti samo probleme.
Sadik Ahmetović: Dodik jeste dugogodišnji majstor političkih poteza koji su izazivali pažnju i u Bosni i Hercegovini i kod međunarodnih faktora. On je kontroverznim potezima dugi niz godina gradio svoju poziciju, ali vjerujem da su predstavnici međunarodne zajednice, koji su involvirani u BiH, "pročitali" Dodika koji je prešao putanju od njihovog velikog miljenika do osobe koju danas zaobilazi najveći broj diplomata. Siguran sam da će takva politika doživjeti potpunu izolaciju, što će rezultirati gubitkom Dodikovog uticaja. Njegova politička karijera je na silaznoj putanji i vjerujem da će se u narednom periodu njegov pad ubrzati.
Omer Karabeg: Gospodine Borenoviću, zanimljivo je da je Deklaracija usvojena jednoglasno na Saboru SNSD-a, da se niko nije našao da kaže - hajde da pogledamo da li je to realno.
Branislav Borenović: Kada sa nekim poslanicima SNSD-a pričate privatno, vidite da su oni svjesni da je to potpuno nerealno i besmisleno i da je to prst u oko nečemu što se zove razvoj Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, ali niko nema hrabrosti da to javno kaže Miloradu Dodiku. On još uvijek čvrstom rukom vlada tom partijom, ima punu kontrolu i niko mu se ne smije suprostaviti. Zato je Deklaracija jednoglasno usvojena. I očekivalo se da će biti tako. Ali, ne bih isključio mogućnost da u narednom periodu bude sve više onih koji će čak i javno izražavati nezadovoljstvo stanjem u kome se njihova stranka nalazi.
Omer Karabeg: Profesor Filozofskog fakulteta u Banjaluci Miodrag Živanović nazvao je Deklaraciju o slobodnoj i samostalnoj Republici Srpskoj političkim autizmom. Nuditi neostvarive ideje nije ništa druge nego autizam, kaže on.
Ako Dodik i ljudi koji su mu to savjetovali zaista vjeruju u tu priču o osamostaljenju, onda je to zaista politički autizam.
Branislav Borenović: Ako Dodik i ljudi koji su mu to savjetovali zaista vjeruju u tu priču o osamostaljenju, onda je to zaista politički autizam. Oni onda žive u nekom svom svijetu nesvjesni stanja u kome se nalaze Republika Srpska i Bosna i Hercegovina.
Omer Karabeg: U zaključku, kakva će biti sudbina Deklaracije?
Deklaracija će završiti u ladicama male političke stranke kakav će biti Savez nezavisnih socijademokrata, ako ovako nastavi.
Sadik Ahmetović: Ponoviću ono što sam već rekao. Završiće u ladicama male političke stranke kakav će biti Savez nezavisnih socijademokrata, ako ovako nastavi. Danas je vrijeme sasvim drugačijih politika i u Bosni i Hercegovini i u regionu. Dodikova deklaracija uopće nema pristalica u regionu, a vrlo malo ih ima i u Bosni i Hercegovini. Politika eurointegracija je za građane Bosne i Hercegovina sigurno prihvatljivija od retrogradnih priča čiji je cilj samo jedan - panična potreba da se ostane na vlasti.
Branislav Borenović: Deklaracija će se maksimalno koristiti na lokalnim izborima 2016. godine. To će biti jedini adut SNSD-a. O njoj će se mnogo više govoriti nego o rezultatima vlade. Pokušaće da koriste Deklaraciju i na parlamentarnim izborima 2018. godine, a onda će ona pasti u zaborav. Međutim, sve je to već viđeno. Mislim da su ljudi umorni od priča koje se koriste isključivo za izbore - tako da ne vjerujem da će ta deklaracija biti od velike pomoći Dodiku i njegovoj stranci u očajničkom naporu da opstanu na političkoj sceni Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.