Sudeći prema broju žalbi koje građani BiH pokreću pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, ovaj sud je često jedina nada u pravdu mnogim koji su izgubili povjerenje u bh. pravosudni sistem. Broj predmeta je u stalnom porastu, a najčešći razlozi zbog kojih se žalioci odlučuju potražiti pravdu “u Evropi” je stara devizna štednja i nepoštivanje presuda koje donose sudovi u BiH.
Iz BiH u Evropski sud za ljudska prava u Strazburu stiglo je ukupno 1.856 žalbi protiv BiH. Od tog broja čak njih 1.300 odnosi se na tzv. staru deviznu štednju, odnosno novac položen u banke do 1991. godine, koji je praktično oduzet njihovim vlasnicima. O tome šta je, također, povod za traženje pravde u Strazburu, zastupnica Vijeća ministara BiH u Sudu u Strazburu Monika Mijić kaže:
„Osim stare devizne štednje, postoji nekoliko grupa predmeta pred Evropskim sudom za ljudska prava kada je riječ o BiH. To je neizvršenje presuda domaćih sudova, i to presuda koje se odnose na staru deviznu štednju i presuda koje se odnose na ratnu štetu ili ratna potraživanja. Druga grupa predmeta su nestale osobe, zatim loši zatvorski uvjeti i tretman zatvorenika, zatim problem zatvaranja neuračunljivih osoba i vojni stanovi. Dakle, tu su određene grupe predmeta. Osim ovih grupa, također, postoje i drugi, pojedinačni predmeti.“
Mijić: Svakako da jeste. Ja vam mogu dati i pregled koliko je predmeta tijekom godina dostavljano. 2003. godine, naprimjer, pred Sudom protiv BiH zaprimljeno je samo 94 aplikacije, dok je, recimo, tijekom 2008. godine zaprimljeno tisuću aplikacija, a tijekom prve polovine ove godine zaprimljeno je 224 aplikacije. Dakle, prema ovim podacima evidentno je da se broj aplikacija podnesenih protiv BiH konstantno povećava, a taj broj se u 2008. gotovo udvostručio. I za očekivati je da će broj predmeta sve više rasti nakon što naši građani prethodno iscrpe sve domaće pravne lijekove. Isto tako obraćanje Evropskom sudu se sve više popularizira. Isto tako se kako naši odvjetnici se budu educirali u ovoj oblasti, taj broj zahtjeva i tužbi protiv BiH će se sve više povećavati, što je slučaj i s ostalim zemljama članicama Vijeća Evrope.
Mijić: Mogu reći da od devet presuda, sedam presuda Evropskog suda za ljudska prava je direktna posljedica neizvršenja odluka Ustavnog suda ili Doma za ljudska prava. Naime, naši domaći sudovi - Ustavni sud i bivši Dom za ljudska prava su već prije Evropskog sudaotkrili određene povrede prava na domaćem nivou. Međutim, kako domaće institucije nisu postupile po odlukama domaćih sudova i ispravile te povrede, građani su jednostavno bili primorani da zaštitu svojih prava ostvaruju pred Evropskim sudom za ljudska prava.
Mijić: Predmet u kojem je nedavno održana javna rasprava i očekujemo presudu Evropskog suda po tom pitanju. Dakle, aplikanti su se u ovom predmetu žalili da su diskriminirani u uživanju pasivnog biračkog prava kada je riječ o kandidiranju za člana Predsjedništva i kada je riječ o mogućnosti da se bude zastupnik u Domu naroda Parlamenta BiH.
Monika MijićRSE: Prva presuda protiv BiH bila je u slučaju Jeličić kada nije ispoštovana odluka domaćih sudova za isplatu stare devizne štednje.
Mijić: U predmetu Jeličić Sud je našao povredu prava na pravično suđenje. A ta povreda je nastala kao posljedica neizvršenja presude domaćeg suda.
Mijić: U predmetu Suljagić će Sud iznijeti svoj stav u presudi o problemu stare devizne štednje. Dakle, tu će Evropski sud reći ukoliko nije bilo kršenja, da smo mi to dobro uredili zakonski, međutim ukoliko Sud nađe povredu prava na imovinu, onda će nastati obveza BiH da ponudi neka druga rješenja za ovo pitanje. Od 1.850 predmeta, 1.300 predmeta se odnosi na problem stare devizne štednje. Dakle, taj predmet Suljagić je jedan od vodećih predmeta i po brojnosti, a i po financijskim implikacijama za BiH.
Mijić: U svakom slučaju pojedinci mogu imati povjerenje u strani sud. Međutim, prema evropskoj konvenciji prije nego što se pojedinac može obratiti Evropskom sudu za zaštitu svojih prava on je dužan prethodno iscrpiti sve raspoložive domaće pravne lijekove - jer ukoliko to nije učinio, Evropski sud će odbaciti njegovu aplikaciju kao nedopuštenu.
***
Evropski sud u Strazburu sasvim sigurno neće prihvatiti svih 1.856 žalbi koje su do sada građani BiH uputili jer će neke od njih biti odbačene, prije svega, iz proceduralnih razloga, odnosno zbog toga što žalioci nisu - kako se to stručno kaže - iscrpili sve mogućnosti domaćeg pravosuđa. Pa, ipak, stalno povećanje broja tužbi dovoljno govori o stanju ljudskih prava u BiH.
Iz BiH u Evropski sud za ljudska prava u Strazburu stiglo je ukupno 1.856 žalbi protiv BiH. Od tog broja čak njih 1.300 odnosi se na tzv. staru deviznu štednju, odnosno novac položen u banke do 1991. godine, koji je praktično oduzet njihovim vlasnicima. O tome šta je, također, povod za traženje pravde u Strazburu, zastupnica Vijeća ministara BiH u Sudu u Strazburu Monika Mijić kaže:
„Osim stare devizne štednje, postoji nekoliko grupa predmeta pred Evropskim sudom za ljudska prava kada je riječ o BiH. To je neizvršenje presuda domaćih sudova, i to presuda koje se odnose na staru deviznu štednju i presuda koje se odnose na ratnu štetu ili ratna potraživanja. Druga grupa predmeta su nestale osobe, zatim loši zatvorski uvjeti i tretman zatvorenika, zatim problem zatvaranja neuračunljivih osoba i vojni stanovi. Dakle, tu su određene grupe predmeta. Osim ovih grupa, također, postoje i drugi, pojedinačni predmeti.“
Kako se naši odvjetnici se budu educirali u ovoj oblasti, taj broj zahtjeva i tužbi protiv BiH će se sve više povećavati
RSE: Očigledan je porast broja obraćanja Evropskom sudu, te je prošle godine zabilježen dvostruko veći broj žalbi.
Mijić: Svakako da jeste. Ja vam mogu dati i pregled koliko je predmeta tijekom godina dostavljano. 2003. godine, naprimjer, pred Sudom protiv BiH zaprimljeno je samo 94 aplikacije, dok je, recimo, tijekom 2008. godine zaprimljeno tisuću aplikacija, a tijekom prve polovine ove godine zaprimljeno je 224 aplikacije. Dakle, prema ovim podacima evidentno je da se broj aplikacija podnesenih protiv BiH konstantno povećava, a taj broj se u 2008. gotovo udvostručio. I za očekivati je da će broj predmeta sve više rasti nakon što naši građani prethodno iscrpe sve domaće pravne lijekove. Isto tako obraćanje Evropskom sudu se sve više popularizira. Isto tako se kako naši odvjetnici se budu educirali u ovoj oblasti, taj broj zahtjeva i tužbi protiv BiH će se sve više povećavati, što je slučaj i s ostalim zemljama članicama Vijeća Evrope.
Građani bili primorani tražiti pravdu u Strazburu
RSE: Do sada je Evropski sud izrekao devet presuda protiv BiH.
Mijić: Mogu reći da od devet presuda, sedam presuda Evropskog suda za ljudska prava je direktna posljedica neizvršenja odluka Ustavnog suda ili Doma za ljudska prava. Naime, naši domaći sudovi - Ustavni sud i bivši Dom za ljudska prava su već prije Evropskog suda
RSE: Jedan do najzanimljivijih predmeta je Finci – Sejdić zbog diskriminatorskih odredbi Ustava i Izbornog zakona.
Mijić: Predmet u kojem je nedavno održana javna rasprava i očekujemo presudu Evropskog suda po tom pitanju. Dakle, aplikanti su se u ovom predmetu žalili da su diskriminirani u uživanju pasivnog biračkog prava kada je riječ o kandidiranju za člana Predsjedništva i kada je riječ o mogućnosti da se bude zastupnik u Domu naroda Parlamenta BiH.
RSE: Prva presuda protiv BiH bila je u slučaju Jeličić kada nije ispoštovana odluka domaćih sudova za isplatu stare devizne štednje.
Mijić: U predmetu Jeličić Sud je našao povredu prava na pravično suđenje. A ta povreda je nastala kao posljedica neizvršenja presude domaćeg suda. RSE: Odluka koju s nestrpljenjem očekuju oštećene štediše mogla bi uskoro biti donesena, i to u slučaju štediše Emira Suljagića.
Mijić: U predmetu Suljagić će Sud iznijeti svoj stav u presudi o problemu stare devizne štednje. Dakle, tu će Evropski sud reći ukoliko nije bilo kršenja, da smo mi to dobro uredili zakonski, međutim ukoliko Sud nađe povredu prava na imovinu, onda će nastati obveza BiH da ponudi neka druga rješenja za ovo pitanje. Od 1.850 predmeta, 1.300 predmeta se odnosi na problem stare devizne štednje. Dakle, taj predmet Suljagić je jedan od vodećih predmeta i po brojnosti, a i po financijskim implikacijama za BiH.
RSE: Upravo zbog neizvršavanja odluka domaćih sudova građani sve više povjerenja pokazuju Sud za ljudska prava u Strazburu.
Mijić: U svakom slučaju pojedinci mogu imati povjerenje u strani sud. Međutim, prema evropskoj konvenciji prije nego što se pojedinac može obratiti Evropskom sudu za zaštitu svojih prava on je dužan prethodno iscrpiti sve raspoložive domaće pravne lijekove - jer ukoliko to nije učinio, Evropski sud će odbaciti njegovu aplikaciju kao nedopuštenu.
***
Evropski sud u Strazburu sasvim sigurno neće prihvatiti svih 1.856 žalbi koje su do sada građani BiH uputili jer će neke od njih biti odbačene, prije svega, iz proceduralnih razloga, odnosno zbog toga što žalioci nisu - kako se to stručno kaže - iscrpili sve mogućnosti domaćeg pravosuđa. Pa, ipak, stalno povećanje broja tužbi dovoljno govori o stanju ljudskih prava u BiH.
