Piše: Mircea Ticudean
"Dugina mapa i indeks" koja ocjenjuje zaštitu lezbijki, homoseksualaca, biseksualnih i transrodnih (LGBT) osoba širom Evrope pripisala je Moldaviji najveći napredak u poboljšanju pravnih standarda u proteklih godinu dana, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Međutim, dok aktivisti priznaju određeni napredak u ovoj pretežno pravoslavnoj zemlji, kažu da rezultati istaknuti u novom izvještaju ILGA-Evropa ne ukazuju automatski na povećanu toleranciju i da politička volja izabranih zvaničnika ostaje "ključna varijabla".
Jedna od najistaknutijih aktivistica za LGBT prava u Moldaviji, direktorica informativnog centra GenderDoc-M Angela Frolov, koja je doprinijela studiji ILGA-Evrope, regionalnog odjela Međunarodne asocijacije lezbijki, gejeva, biseksualaca, trans i interseksualaca (LGBTI), rekla je da je zadovoljna "skokom". Međutim, kazala je da poboljšanje samo "znači da imamo okvir" za stalne napore u zaštiti.
"Govorimo isključivo o pravnoj osnovi, a ne o društvu, ne o nivou tolerancije ili netolerancije u društvu Republike Moldavije ili bilo koje druge zemlje", rekla je Frolov Moldavskom servisu RSE.
Na godišnjem nivou, Moldavija se popela više od bilo koje od 48 drugih zemalja ocijenjenih u studiji, koja je objavljena 11. maja. Ipak, na 23. mjestu još je daleko od vrha tablice, gdje je Malta, a slijedi je Belgija i Danska.
Njena ocjena od 39 posto o zaštiti LGBT zajednice stavlja je iznad svih drugih postkomunističkih zemalja izvan bivše Jugoslavije, ali ispod dugogodišnjih članica EU osim Italije. Znatno je iznad svih bivših sovjetskih republika, uključujući sve tri baltičke države.
U popratnom izvještaju se navodi porast govora mržnje na mnogim mjestima dok se obrazovanje naziva "rastućim bojnim poljem" u otporu pravima LGBT osoba i širem prihvatanju u evropskim i centralnoazijskim društvima.
ILGA-Evropa navodi da je njena rang lista pokazatelj "kako zakoni i politike ... utiču na živote LGBTI osoba" u svakoj zemlji. U Moldaviji se navodi "sve veći govor mržnje" usmjeren na trans i druge LGBTI osobe "od strane političara i vjerskih lidera".
Međutim, ILGA-Evropa također tvrdi da je "javno prihvatanje poraslo" za LGBT osobe u Moldaviji.
Citira anketu koju je naručio GenderDoc-M koja je pokazala značajan porast u glavnom gradu u "pozitivnim ili neutralnim" stavovima prema LGBT osobama na oko 55 posto, s 33 posto tri godine ranije.
Međutim, nacionalno istraživanje o percepcijama i stavovima prema jednakosti predstavljeno Moldavskom vijeću za jednakost u junu 2022. pokazalo je da bi 64 posto ispitanika "isključilo" LGBT osobe iz zemlje.
Često citirana sociološka studija koju su djelimično finansirale Švicarska i Švedska, a objavljena u januaru, zaključila je da su LGBT osobe najmarginalizovanija manjinska grupa u Moldaviji.
Direktorica za zagovaranje ILGA-Evrope Katrin Hugendubel naglasila je da su stavovi izabranih zvaničnika ključni u borbi za šire društveno prihvatanje.
"Iako možda postoji korelacija između veće društvene prihvaćenosti i progresivnog zakonodavstva, postoji ključna varijabla u toj jednačini: politička volja", rekla je Hugendubel za RSE.
"Pozitivna promjena se dešava na mjestima gdje su politički predstavnici voljni obaviti posao koji moraju učiniti kako bi zaštitili LGBTI osobe."
Moldavija je donijela značajan Zakon o osiguravanju jednakih mogućnosti u maju 2012. uprkos protivljenju konzervativaca i onih koji su povezani s Pravoslavnom crkvom u Moldaviji, djelimično umanjujući zaštitu LGBT osoba i naglašavajući njenu nužnost da se Moldavcima osigura ukidanje viza za EU.
Nekoliko puta u narednoj deceniji moldavski proruski komunisti i socijalisti nastojali su usvojiti zakone usmjerene protiv "homoseksualne propagande".
Uslijedili su neuspjesi, poput naizgled prigušenog izglasavanja 2013. o zabrani "javnog informisanja" u ruskom stilu koje propagira "druge (intimne) odnose osim onih vezanih za brak ili porodicu."
Prozapadna vladajuća većina izmijenila je zakon o jednakim mogućnostima iz 2012. godine 2022. uz izričitiju zaštitu LGBT osoba, uz nove mjere protiv zločina iz mržnje i govora mržnje koje su doprinijele porastu rangiranja ILGA-Evrope.
Novi izvješzaj ILGA-Evrope uključuje kritike prošlogodišnjeg protivljenja Moldavije rezoluciji PACE kojom se osuđuje nasilje nad LGBT osobama, te anti-LGBT izjave gradonačelnika Kišinjeva i drugih izabranih zvaničnika, kao i istaknutih vjerskih lidera.
Gradonačelnik Kišinjeva Jon Čeban (Ion Ceban) nagovijestio je u junu 2022. da javna mjesta nisu mjesto za parade ponosa. "Radite šta želite kod kuće, a ne u javnosti", rekao je usred sve većeg protivljenja lokalnih zvaničnika da se dozvoli održavanje godišnje parade u tom gradu.
Mitropolit Kišinjeva i cijele Moldavije, Vladimir, pozvao je vlasti da zabrane Paradu ponosa. U novembru 2022. biskup u Baltiju, drugom najvećem gradu u Moldaviji, nazvao je LGBT zajednicu "perverznjacima".
- Napadnuti aktivisti iz 'Bh. povorke ponosa' u Banjaluci
- LGBTIQ+ u Hrvatskoj: Život u strahu kada će nešto krenuti po krivu
- U Beogradu sa protesta LGBT+ zajednice poručeno 'Mržnja ubija'
Moldavija je dobila status kandidata za članstvo u EU u junu 2022., nakon što je ubrzala podnošenje zahtjeva poslije ruske invazije na susjednu Ukrajinu četiri mjeseca ranije.
Hugendubel navodi te težnje ka Evropskoj uniji kao podsticaj za zaštitu ugroženog stanovništva, dodajući da "ako se kredibilitet procesa dovede u pitanje, nazadovanje ljudskih prava predstavljaju stvarnu opasnost".
Zemlje koje su najlošije prošle na rang listi ILGA-Evrope poznate su po zaostacima po pitanju LGBT prava. Azerbajdžan je na 49. mjestu odmah iza Armenije (47) i Turske (48).
Facebook Forum