BiH je na vrijeme uputila odgovor na koji način misli riješiti preostale neispunjene zahtjeve potrebne za izvoz mlijeka u Evropsku uniju. Krajnji rok bio je 12. april. Proizvođači mlijeka u BiH nezadovoljni su, jer i dalje smatraju da politika ne radi dovoljno da bi se omogućio izvoz mlijeka.
Bosna i Hercegovine je 10. aprila uputila odgovor Uredu za hranu i veterinarstvo Evropske unije u Dablinu u kojem se izražava spremnost da se ispune dva preostala nedostatka za izvoz mlijeka u Evropsku uniju. BiH nije uspostavila centralno odgovorno tijelo u zemlji koje će garantovati kvalitet mlijeka, ali nije imala ni zakonodavstvo usklađeno s evropskim.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović istakao je da je potrebno samo prilagođavanje već postojećeg zakonodavstva koje se odnosi na hranu, veterinarstvo i poljoprivredu.
„U ovom slučaju, mi bismo radili prilagođavanje tog zakonodavstva samo kada je u pitanju međunarodna trgovina. Ostali dio nije sada predmet našeg djelovanja. Uostalom, niko ovdje na bilo koji način i bilo kome ne želi da uzima ono što je nadležnost svakog u ovom sistemu“, rekao je Šarović.
Ministar poljoprivrede Republike Srpske Stevo Mirjanić ocijenio je da su preduzete dobre mjere kako bi se ispunila dva preostala zahtjeva evropskog Ureda za hranu i veterinarstvo potrebna za izvoz mlijeka u Evropsku uniju.
„Naš je zaključak da bi trebalo činiti napore i ispoljavati još veći stepen kooperativnosti naših organa, pogotovo Kancelarije za veterinarstvo, sa komisijom, da bismo što prije dobili pozitivno mišljenje i o ta dva uslova“, kaže Mirjanić.
Takođe, prema riječima Mirjanića, dogovoreno je da se ubrza rad na identifikaciji životinja i objekata koji će ući u proceduru dobijanja dozvola za izvoz mlijeka u Evropsku uniju.
Ukoliko iz Dablina dobijemo pozitivan odgovor, tek onda predstoji pravi posao, ocijenio je ministar Šarović.
„Kada je u pitanju zakonodavstvo, radićemo ga zajedno, to nije posao ovog ministarstva. To je posao i jednih i drugih i trećih. Ministarstvo će da koordinira, uključujući i ovo pitanje koje se odnosi na FARD. Postoji prijedlog sistema kako će se taj sistem odobravati. Dio nadležnosti je u inspekciji, odnosno u službama u Federaciji BiH i Republike Srpske, a sistem tog odobravanja, odnosno revizije, bio bi samo u nadležnom tijelu koje je odgovorno za izvoz mlijeka u Evropsku uniju.“
Mljekari već pet godina upozoravaju bh. političare o potrebi stvaranja uslova za izvoz mlijeka u Evropsku uniju. Bosna i Hercegovina izvozila je samo u Hrvatsku, do ulaska ove zemlje u Evropsku uniju 2013. godine, više od 40 miliona litara mlijeka. Ozbiljnije se problemima proizvođača i prerađivača mlijeka Savjet ministara BiH počeo baviti tek nakon protesta i blokade carinskih terminala u novembru prošle godine.
Mljekari smatraju da se zbog povećanog uvoza mlijeka iz EU guši domaća proizvodnja.
„Treba nam se pomoći. Mi, proizvođači i prerađivači, godinama smo prepušteni jedni drugima", kaže predsjednik grupacije proizvođača mlijeka pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH Kemal Hrnjić. "Koliko je prerada mogla 'usisati' toga, usisali smo. Sad smo došli na nivo da više ne možemo. Mi tražimo samo da u par mjeseci dođemo u situaciju da dobijemo izvoznički evropski broj. Ako mi to ne dobijemo, ne možemo razvijati industriju, ne možemo razvijati ni primarnu poljoprivredu, ne možemo očekivati od bilo koga u ovoj zemlji da se razvija. Svaki dan nam je sve uže tržište. Sutra će nam i CEFTA postaviti uvjete koje nećemo moći ispoštovati – zbog administrativnih problema.“
Zbog opštih izbora 2014. godine i dugotrajnog formiranja vlasti na državnom nivou, od obećanja datih kako bi se smirio bunt mljekara i poljoprivrenika skoro ništa nije ispunjeno. Predsjednik Udruženja poljoprivredinih proizvođača - mljekara Vladimir Usorac ističe da je ovo što se počelo raditi u BiH oko izvoza mlijeka u Evropsku uniju samo jedan od zahtjeva koji su upućeni Savjetu ministara Bosne i Hercegovine prošle godine.
„Mi možemo biti zadovoljni da se ušlo u tu proceduru, ali nismo čuli još ništa o privremenom zatvaranju tri granična prelaza koji ne ispunjavaju osnovne uslove za uvoz roba. Takođe nismo čuli ništa kada je u pitanju plavi dizel, koridoru prem Turskoj i Rusiji i šta će se na tom planu uraditi. S onim što se radi, možemo biti zadovoljni, ali smo nezadovoljni onim što se ne radi“, objašnjava Usorac.
Ostoja Nikolić, predsjednik Udruženja stočara Bijeljina, pribojava se da bi se veliki broj malih farmi u Bosni i Hercegovini zbog nemogućnosti izvoza mlijeka mogao ugasiti.
„Mislim da će posljedice biti katastrofalne jer će doći do uništenja stočnog fonda na području naše države. Mislim da Bosna i Hercegovina nije stala u zaštitu svojih farmera, svojih proizvođača, odnosno, da nije uredila sistem, kako bi naše mlijeko moglo da ide za izvoz u Evropsku uniju“, ističe Nikolić.
Problem je, kao i obično u BiH, u različitim gledanjima na to šta je interes za Hrvate, Srbe ili Bošnjake i u donošenju odgovarajućih političkih odluka, smatra predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka Federacije BiH Mehmed Nikšić.
„Da se to htjelo uraditi, to se moglo uraditi prije pet i više godina. Jednostavno, tu je problem političkih odluka, to nije problem samo gospodina Šarovića. U pitanju je politika, u pitanju je zakonodavna i izvršna vlast, u pitanju su te političke odluke. Mi znamo kako to ide. To će se odgovoriti za Dablin i to je za ovu godinu završena stvar. I mi znamo da je to tako. I kad bi bilo sve kako treba, to ne rješava problem primarnih proizvođača.“
Institucije u BiH još nemaju odgovor na pitanje da li će i kada biti moguće izvoziti mlijeko u Evropsku uniju. Zbog toga nikoga ne treba da začudi ako mljekari uskoro ponovo izađu na granice.
