Hrvatske vlasti i obitelji žrtava pozdravljaju najavu glavnog haškog tužitelja Sergea Brammertza da će razmotriti mogućnost da se optužnica protiv Ratka Mladića proširi i na ratne zločine počinjene u Hrvatskoj.
Hag bi mogao odraditi ono što je hrvatsko pravosuđe u velikom dijelu propustilo napraviti - suditi i presuditi Ratku Mladiću za ratne zločine za koje ga se tereti da je počinio u vrijeme dok je 1991. godine bio zapovjednik 9. kninskog korpusa nekadašnje JNA.
“Moj ured je prije nekoliko mjeseci uručio amandman za proširenje optužnice sucima na uvid, sada čekamo završetak istrage u Beogradu a kada Mladić bude u Haagu svakako ćemo razmotriti mogućnost proširenja optužnice", izjavio je u četvrtak navečer Brammertz na pitanje novinara razmatra li haški tribunal mogućnost proširenja optužnice protiv Mladića i za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj, dok je bio zapovjednik Kninskog korpusa.
Hrvatski politički vrh pozdravio je ovu najavu.
“Bilo bi primjereno da se ispita Mladićeva odgovornost za zločine u Hrvatskoj. Sjetimo se samo strašnog zločina u Škabrnji. Mislim da će za to biti jako puno dobre volje i na strani tužitelja”, kazao je predsjednik Ivo Josipović.
I premijerka Jadranka Kosor pozdravlja ovu mogućnost, podsjećajući da je kažnjavanje zločinaca poput Mladića, koji su odgovorni za genocide i smrt tisuća i tisuća ljudi, nužna pretpostavka mira i stabilnosti na jugoistoku Europe.
“To je dobro! To je važno i to ćemo i mi tražiti – ja sam već održala konzultacije sa ministrom pravosuđa Bošnjakovićem oko toga – to je i naš zahtjev vezano za zločine koji su počinjeni u Hrvatskoj. Mi ćemo poduzeti određene korake s tim u vezi i očekujemo da se to doista i dogodi”, najavila je Kosor.
Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić kazao je u petak novinarima kako je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske još sredinom 2003. godine haškom tužiteljstvu poslalo sve dokumente o ratnim zločinima za koje se Ratka Mladića tereti u Hrvatskoj.
“Dostavili smo pravomoćnu presudu gdje je on osuđen na 20 godina zatvora, optužnicu za branu Peruča, zatim za još jedan zločin na području Zadra i na području Požege. Vjerojatno se to tada nije razmatralo jer Mladić nije bio dostupan – znate da se za njim traga već 17 godina, ali mislim da bio bilo jako važno da se i zločini koji su počinjeni u Hrvatskoj pripoje haškoj optužnici i da se o tome jedinstveno raspravlja i odlučuje”, kaže on.
Naime, Županijski sud u Šibeniku osudio je Mladića u odsutnosti na 20 godina zatvora jer je zapovijedio uništenje sela Kijevo u Dalmatinskoj zagori, na koje je 26.kolovoza 1991. Ispaljeno oko 1600 granata, od toga 16 kasetnih bombi, i jer je zapovijedio artiljerijsko, raketno i zračno djelovanje po području općina Vrlika i Sinj kojom prigodom je bilo masovog razaranja i ljudskih žrtava.
Protiv Mladića podignuta je optužnica za dizanje u zrak hidroeleketrane Peruča na Cetini 1993. godine, a vodeni val koji bi ugrozio živote 50.000 ljudi nizvodno do mora spriječen je maksimalnim zalaganjem djelatnika Hrvatske elektroprivrede.
Ubijali i djecu i starce
Također, protiv njega vode se i dvije istrage – za granatiranje civilnih ciljeva u Zadru od jeseni 1991. do kraja 1992. godine i za napade na Zadar i okolna mjesta u istom razdoblju, kao i za raketiranje Požege raketama tipa “orkan” 1996. godine, što je naredio kao zapovjednik postrojbi bosanskih Srba. Sve se ovo već 8 godina nalazi u Hagu pod brojem T04/HRV-0504.
Haški tribunal, foto: Branko Vučković
U Hrvatskoj se najviše pamti Škabrnja, selo nedaleko Zadra, koje je 18. studenog 1991. osvojila JNA pod Mladićevim zapovjedništvom, a onda su pripadnici srpske paravojske poubijali najmanje 38 civila, kako piše u haškoj optužnici za Miloševića. Svetka Miljanić preživjela je jer je bila zarobljena, zajedno sa petogodišnjim sinom.
“Oni su upali i oni su ubijali kako su koga ‘vatali – i malo, i staro, i mlado i sve....”
RSE: Mislite li da Mladić treba i za to odgovarati?
“ Da! Baš i za to treba odgovarati.”
RSE: Jer – njegovi su ušli u selo i onda su pustili ekipu da ide po kućama, je li?
“Da. Da idu po kućama i da kolju. Ja sam vidjela kako ubijaju moje prve susjede s kojima sam izišla iz podruma. Ženu ispred mene, čovika... Gazili smo priko nji’, prekoračivali da bi mi spasili svoju glavu... Oni su nas u’vatili u podrumu i kako su god starci muški izlazili iz podruma, ‘nako su ih ubijali. A to je sve po naređenju gospodina Mladića.”
Marko Miljanić je kao bivši profesionalni oficir bio hrvatski zapovjednik obrane Škabrnje.
“Srebrenica je najveće stratište gdje je Mladić sudjelovao, ali on je svoj generalski čin zaslužija u Hrvatskoj – na Kijevu, Škabrnji, Zadru, Šibeniku, Peruči... Ako postoji pravda, Ratko Mladić mora biti suđen i za ratne zločine u Hrvatskoj”, poručuje on.
Napad na Škabrnju bio je profesionalno planiran, prisjeća se Miljanić.
“U jednome danu njegova je vojska ispalila više granata na Škabrnju nego što je u čitavoj “Oluji” bačeno na Knin, Benkovac i sve ostalo... Samo u jednom danu, i avionskih i svakih mogućih! U samoj Škabrnji ubijeno je osamdeset i nešto ljudi – civila, žena, djece, hrvatskih vojnika...”, navodi Miljanić.
Tog su mu dana ubijeni otac i brat i još sedam bližih rođaka.
“JNA je osvajala teritorij, a oni su iza išli, klali i ubijali – od djece od 15 godina do staraca od 70 godina”, prisjeća se on.
U sljedećih tri mjeseca tamo je prema haškoj evidenciji ubijeno još 260 staraca i starica hrvatske nacionalnosti. Miloševića se za to u Hagu teretilo, ali Mladića koji je na tom području tada doista bio gospodar života i smrti – nije.
Sve o hapšenju optuženika za genocid i zločine protiv čovječnosti nakon 15 godina bježanja od pravde. Svjedočenja, analize, komentari, multimedija.
Hag bi mogao odraditi ono što je hrvatsko pravosuđe u velikom dijelu propustilo napraviti - suditi i presuditi Ratku Mladiću za ratne zločine za koje ga se tereti da je počinio u vrijeme dok je 1991. godine bio zapovjednik 9. kninskog korpusa nekadašnje JNA.
Josipović: Bilo bi primjereno da se ispita Mladićeva odgovornost za zločine u Hrvatskoj. Sjetimo se samo strašnog zločina u Škabrnji.
“Moj ured je prije nekoliko mjeseci uručio amandman za proširenje optužnice sucima na uvid, sada čekamo završetak istrage u Beogradu a kada Mladić bude u Haagu svakako ćemo razmotriti mogućnost proširenja optužnice", izjavio je u četvrtak navečer Brammertz na pitanje novinara razmatra li haški tribunal mogućnost proširenja optužnice protiv Mladića i za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj, dok je bio zapovjednik Kninskog korpusa.
Hrvatski politički vrh pozdravio je ovu najavu.
“Bilo bi primjereno da se ispita Mladićeva odgovornost za zločine u Hrvatskoj. Sjetimo se samo strašnog zločina u Škabrnji. Mislim da će za to biti jako puno dobre volje i na strani tužitelja”, kazao je predsjednik Ivo Josipović.
I premijerka Jadranka Kosor pozdravlja ovu mogućnost, podsjećajući da je kažnjavanje zločinaca poput Mladića, koji su odgovorni za genocide i smrt tisuća i tisuća ljudi, nužna pretpostavka mira i stabilnosti na jugoistoku Europe.
“To je dobro! To je važno i to ćemo i mi tražiti – ja sam već održala konzultacije sa ministrom pravosuđa Bošnjakovićem oko toga – to je i naš zahtjev vezano za zločine koji su počinjeni u Hrvatskoj. Mi ćemo poduzeti određene korake s tim u vezi i očekujemo da se to doista i dogodi”, najavila je Kosor.
Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić kazao je u petak novinarima kako je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske još sredinom 2003. godine haškom tužiteljstvu poslalo sve dokumente o ratnim zločinima za koje se Ratka Mladića tereti u Hrvatskoj.
“Dostavili smo pravomoćnu presudu gdje je on osuđen na 20 godina zatvora, optužnicu za branu Peruča, zatim za još jedan zločin na području Zadra i na području Požege. Vjerojatno se to tada nije razmatralo jer Mladić nije bio dostupan – znate da se za njim traga već 17 godina, ali mislim da bio bilo jako važno da se i zločini koji su počinjeni u Hrvatskoj pripoje haškoj optužnici i da se o tome jedinstveno raspravlja i odlučuje”, kaže on.
Naime, Županijski sud u Šibeniku osudio je Mladića u odsutnosti na 20 godina zatvora jer je zapovijedio uništenje sela Kijevo u Dalmatinskoj zagori, na koje je 26.kolovoza 1991. Ispaljeno oko 1600 granata, od toga 16 kasetnih bombi, i jer je zapovijedio artiljerijsko, raketno i zračno djelovanje po području općina Vrlika i Sinj kojom prigodom je bilo masovog razaranja i ljudskih žrtava.
Protiv Mladića podignuta je optužnica za dizanje u zrak hidroeleketrane Peruča na Cetini 1993. godine, a vodeni val koji bi ugrozio živote 50.000 ljudi nizvodno do mora spriječen je maksimalnim zalaganjem djelatnika Hrvatske elektroprivrede.
Ubijali i djecu i starce
Također, protiv njega vode se i dvije istrage – za granatiranje civilnih ciljeva u Zadru od jeseni 1991. do kraja 1992. godine i za napade na Zadar i okolna mjesta u istom razdoblju, kao i za raketiranje Požege raketama tipa “orkan” 1996. godine, što je naredio kao zapovjednik postrojbi bosanskih Srba. Sve se ovo već 8 godina nalazi u Hagu pod brojem T04/HRV-0504.
U Hrvatskoj se najviše pamti Škabrnja, selo nedaleko Zadra, koje je 18. studenog 1991. osvojila JNA pod Mladićevim zapovjedništvom, a onda su pripadnici srpske paravojske poubijali najmanje 38 civila, kako piše u haškoj optužnici za Miloševića. Svetka Miljanić preživjela je jer je bila zarobljena, zajedno sa petogodišnjim sinom.
“Oni su upali i oni su ubijali kako su koga ‘vatali – i malo, i staro, i mlado i sve....”
RSE: Mislite li da Mladić treba i za to odgovarati?
“ Da! Baš i za to treba odgovarati.”
RSE: Jer – njegovi su ušli u selo i onda su pustili ekipu da ide po kućama, je li?
“Da. Da idu po kućama i da kolju. Ja sam vidjela kako ubijaju moje prve susjede s kojima sam izišla iz podruma. Ženu ispred mene, čovika... Gazili smo priko nji’, prekoračivali da bi mi spasili svoju glavu... Oni su nas u’vatili u podrumu i kako su god starci muški izlazili iz podruma, ‘nako su ih ubijali. A to je sve po naređenju gospodina Mladića.”
Marko Miljanić je kao bivši profesionalni oficir bio hrvatski zapovjednik obrane Škabrnje.
“Srebrenica je najveće stratište gdje je Mladić sudjelovao, ali on je svoj generalski čin zaslužija u Hrvatskoj – na Kijevu, Škabrnji, Zadru, Šibeniku, Peruči... Ako postoji pravda, Ratko Mladić mora biti suđen i za ratne zločine u Hrvatskoj”, poručuje on.
Napad na Škabrnju bio je profesionalno planiran, prisjeća se Miljanić.
“U jednome danu njegova je vojska ispalila više granata na Škabrnju nego što je u čitavoj “Oluji” bačeno na Knin, Benkovac i sve ostalo... Samo u jednom danu, i avionskih i svakih mogućih! U samoj Škabrnji ubijeno je osamdeset i nešto ljudi – civila, žena, djece, hrvatskih vojnika...”, navodi Miljanić.
Tog su mu dana ubijeni otac i brat i još sedam bližih rođaka.
“JNA je osvajala teritorij, a oni su iza išli, klali i ubijali – od djece od 15 godina do staraca od 70 godina”, prisjeća se on.
U sljedećih tri mjeseca tamo je prema haškoj evidenciji ubijeno još 260 staraca i starica hrvatske nacionalnosti. Miloševića se za to u Hagu teretilo, ali Mladića koji je na tom području tada doista bio gospodar života i smrti – nije.
Sve o Ratku Mladiću
Sve o hapšenju optuženika za genocid i zločine protiv čovječnosti nakon 15 godina bježanja od pravde. Svjedočenja, analize, komentari, multimedija.
