„Fundamentalizam ili odgovorno građanstvo“ tema je međunarodne konferencije koja je prošle sedmice održana u Sarajevu. Kroz različite radionice i predavanja, mladi iz 15 zemalja Evrope su razgovarali kako podići svijest o prevenciji i borbi protiv svih oblika fundamentalizma u evropskom društvu, ali i čitavom svijetu.
Po okončanju konferencije donesena je izjava koja će biti upućena Vijeću Evrope.
Mladi su pokazali spremnost da se bore za jednaka prava i za društvo oslobođeno od predrasuda, rasizma, ksenofobije i fundamentalizma.
Nakon Albanije i Makedonije, Sarajevo je bilo domaćin susreta završne konferencije „Fundamentalizam ili odgovorno građanstvo“. U organizaciji Ekumenskog vijeća mladih iz Evrope (EYCE), Foruma mladih muslimana Evrope i studentskih organizacija (FEMYSO) i Međureligijskog vijeća BiH 50-ak mladih iz različitih religijskih zajednica raspravljalo je o problemima savremenog društva u kojem se fundamentalizam postavlja kao prioritet u rješavanju.
„Smatramo da je Sarajevo idealno mjesto za održavanje ove konferencije. Pošto je teško danas naći praktičan primjer, rečeno nam je da u Sarajevu postoji Međureligijsko vijeće koje izvrsno sarađuje sa sve četiri religijske institucije. Takvu saradnju nemate na Zapadu, niti drugim evropskim zemljama, pa čak i ako nisu bile u konfliktu kakav je, naprimjer, bio slučaj sa Sarajevom“, kaže članica Ekumenskog vijeća mladih Evrope Adriana Florea.
Domaćini iz Međureligijskog vijeća BiH htjeli su svojim kolegama pokazati da je BiH mjesto koje, uprkos brojnim problemima, promiče i dobre vrijednosti.
„Mi smo prihvatili to što nam je bilo bitno da jedna takva konferencija se desi u Sarajevu, da mladi iz Evrope dođu da vide Sarajevo i BiH čitavu, i da vide i ovdje mi radimo neke dobre stvarai, da BiH nije poznata samo po lošim stvarima nego i po dobrim“, rekao je Nemanja Močević, član Vijeća.
Bashy Quraishy na konferenciji „Fundamentalizam ili odgovorno građanstvo“Od početka realizacije konferencije učesnici su imali problem u definisanju šta to fundamentalizam danas uopšte znači. Brojni politički aktivisti, poput Indijca sa adresom u Kopenhagenu, Bashy-a Quraishy-a,pokušali su riješiti neke nedoumice.
On smatra da čak i danas djeca crne ili žute boje kože se drugačije tretiraju od bijele evropske djece i dodaje da je došlo vrijeme da Evropa dopuni svoj identitet.
„Kada govorimo o evropskom identitetu, vjerujem da se isti treba nadopuniti. Dosadašnji identitet Evrope je sve dosad bio bijel, kršćanski i plav. Sada bi trebao uključivati više novih elemenata gdje bi ljudi drugačije vjere, kulture i etničke pripadnosti imali pravo da se sa ponosom zovu Evropljani. Iako 45 godina živim na Zapadu, mnogi mi i danas kažu ako sam već toliko pun kritike zašto se ne vratim kući. Kući! Ja kažem da živim u Kopenhagenu. ’Ne, ne’ - dodaju oni, ’rodnoj zemlji!’ I onda kažem sebi: ’I nakon toliko godina, ja još nisam prihvaćen.’“, rekao je on.
Zabrana nošenja nikaba u pojedinim evropskim zemljama ove je godine uzdrmala mnoge političke okvire i ponovo pokrenula pitanje opstojnosti muslimana na evropskom kontinentu.
Ajmal Masroor je britanski slobodni novinar i voditelj političkih debata na Islamskom TV kanalu. Za RSE kaže da je Britanija društveno fleksibilnija nego Francuska.
Sa konferencije „Fundamentalizam ili odgovorno građanstvo“
„Francuska ima jedan ekstreman pristup u rješavanju problema. Zato je nazivam najekstremnijom i fundamentalističkom zemljom. Vlada Velike Britanije i generalno Britanci su tolerantniji. Njihov prisup nije da napadnu i unište, već da razumiju. Smatram da britanski model multikulturalizma djeluje bolje nego bilo koji drugi u Evropi. Naravno, postoje organizacije poput Engleske lige odbrane (English Defence League) koja provodi nasilne mjere protiv muslimana“, izjavio je Masroor.
Konferencija je bila od velike pomoći, ističu učesnici.
„Veoma sam zadovoljna konferencijom. Upoznala sam različite osobe sa kojima sam razgovarala o temama koje se ne tiču samo religije, već i o tome da podignemo svoj glas protiv predrasuda.“
„Jedni od drugih možemo naučiti o iskustvima i greškama da se ne ponove - jer se politička situacija u Britaniji razlikuje od one, naprimjer, u Italiji.“
„Bilo je veoma interesantno prisustvovati predavanjima i čuti sa kakvim problemima se suočavaju pripadnici različitih konfesija u Evropi. Najbolje je što znanja koja smo stekli na ovoj konferenciji možete primijeniti u praksi.“
Jedan od organizatora Youssef Boughattas ističe da konferencije, poput ove o mladima, pružaju ulazne informacije o tome kako se opirati fundamentalizmu.
„U njima vidim mnogo smjelosti i entuzijazma. Primjećujem i da se žele priključiti aktivizmu kroz međureligijske dijaloge. Problem nastaje kada mladi ne znaju na pravi način pristupiti rješavanju problema. Upravo smo mi tu da ih ohrabrimo i ponudimo ulazne informacije“, poručio je on.
Posljednjeg dana konferencije „Fundamentalizam ili odgovorno građanstvo“ učesnici su potpisali izjavu o zajedničkoj borbi protiv fundamentalizma u cijeloj Evropi. Zahtijevaju više dijaloga, razumijevanja i poštovanja.
Nakon dostavljanja lokalnim zajednicama, izjava će se naći na Vijeću Evrope, te pred učesnicima Svjetskog religijskog samita, koji će u junu naredne godine biti održan u Parizu.
Po okončanju konferencije donesena je izjava koja će biti upućena Vijeću Evrope.
Mladi su pokazali spremnost da se bore za jednaka prava i za društvo oslobođeno od predrasuda, rasizma, ksenofobije i fundamentalizma.
Nakon Albanije i Makedonije, Sarajevo je bilo domaćin susreta završne konferencije „Fundamentalizam ili odgovorno građanstvo“. U organizaciji Ekumenskog vijeća mladih iz Evrope (EYCE), Foruma mladih muslimana Evrope i studentskih organizacija (FEMYSO) i Međureligijskog vijeća BiH 50-ak mladih iz različitih religijskih zajednica raspravljalo je o problemima savremenog društva u kojem se fundamentalizam postavlja kao prioritet u rješavanju.
„Smatramo da je Sarajevo idealno mjesto za održavanje ove konferencije. Pošto je teško danas naći praktičan primjer, rečeno nam je da u Sarajevu postoji Međureligijsko vijeće koje izvrsno sarađuje sa sve četiri religijske institucije. Takvu saradnju nemate na Zapadu, niti drugim evropskim zemljama, pa čak i ako nisu bile u konfliktu kakav je, naprimjer, bio slučaj sa Sarajevom“, kaže članica Ekumenskog vijeća mladih Evrope Adriana Florea.
Domaćini iz Međureligijskog vijeća BiH htjeli su svojim kolegama pokazati da je BiH mjesto koje, uprkos brojnim problemima, promiče i dobre vrijednosti.
„Mi smo prihvatili to što nam je bilo bitno da jedna takva konferencija se desi u Sarajevu, da mladi iz Evrope dođu da vide Sarajevo i BiH čitavu, i da vide i ovdje mi radimo neke dobre stvarai, da BiH nije poznata samo po lošim stvarima nego i po dobrim“, rekao je Nemanja Močević, član Vijeća.
On smatra da čak i danas djeca crne ili žute boje kože se drugačije tretiraju od bijele evropske djece i dodaje da je došlo vrijeme da Evropa dopuni svoj identitet.
„Kada govorimo o evropskom identitetu, vjerujem da se isti treba nadopuniti. Dosadašnji identitet Evrope je sve dosad bio bijel, kršćanski i plav. Sada bi trebao uključivati više novih elemenata gdje bi ljudi drugačije vjere, kulture i etničke pripadnosti imali pravo da se sa ponosom zovu Evropljani. Iako 45 godina živim na Zapadu, mnogi mi i danas kažu ako sam već toliko pun kritike zašto se ne vratim kući. Kući! Ja kažem da živim u Kopenhagenu. ’Ne, ne’ - dodaju oni, ’rodnoj zemlji!’ I onda kažem sebi: ’I nakon toliko godina, ja još nisam prihvaćen.’“, rekao je on.
Zabrana nošenja nikaba u pojedinim evropskim zemljama ove je godine uzdrmala mnoge političke okvire i ponovo pokrenula pitanje opstojnosti muslimana na evropskom kontinentu.
Ajmal Masroor je britanski slobodni novinar i voditelj političkih debata na Islamskom TV kanalu. Za RSE kaže da je Britanija društveno fleksibilnija nego Francuska.
„Francuska ima jedan ekstreman pristup u rješavanju problema. Zato je nazivam najekstremnijom i fundamentalističkom zemljom. Vlada Velike Britanije i generalno Britanci su tolerantniji. Njihov prisup nije da napadnu i unište, već da razumiju. Smatram da britanski model multikulturalizma djeluje bolje nego bilo koji drugi u Evropi. Naravno, postoje organizacije poput Engleske lige odbrane (English Defence League) koja provodi nasilne mjere protiv muslimana“, izjavio je Masroor.
Konferencija je bila od velike pomoći, ističu učesnici.
„Veoma sam zadovoljna konferencijom. Upoznala sam različite osobe sa kojima sam razgovarala o temama koje se ne tiču samo religije, već i o tome da podignemo svoj glas protiv predrasuda.“
„Jedni od drugih možemo naučiti o iskustvima i greškama da se ne ponove - jer se politička situacija u Britaniji razlikuje od one, naprimjer, u Italiji.“
„Bilo je veoma interesantno prisustvovati predavanjima i čuti sa kakvim problemima se suočavaju pripadnici različitih konfesija u Evropi. Najbolje je što znanja koja smo stekli na ovoj konferenciji možete primijeniti u praksi.“
Jedan od organizatora Youssef Boughattas ističe da konferencije, poput ove o mladima, pružaju ulazne informacije o tome kako se opirati fundamentalizmu.
„U njima vidim mnogo smjelosti i entuzijazma. Primjećujem i da se žele priključiti aktivizmu kroz međureligijske dijaloge. Problem nastaje kada mladi ne znaju na pravi način pristupiti rješavanju problema. Upravo smo mi tu da ih ohrabrimo i ponudimo ulazne informacije“, poručio je on.
Posljednjeg dana konferencije „Fundamentalizam ili odgovorno građanstvo“ učesnici su potpisali izjavu o zajedničkoj borbi protiv fundamentalizma u cijeloj Evropi. Zahtijevaju više dijaloga, razumijevanja i poštovanja.
Nakon dostavljanja lokalnim zajednicama, izjava će se naći na Vijeću Evrope, te pred učesnicima Svjetskog religijskog samita, koji će u junu naredne godine biti održan u Parizu.
