Tema sedmice: Mladi na Balkanu u razrušenom sistemu vrijednosti

Pred par godina jedna ozbiljna istraživačka agencija, za potrebe EU, je uradila anketu među mladima Zagreba i Beograda. Obuhvaćeni su bili završni razredi osnovne i maturanti srednjih škola. Na pitanje što biste željeli biti, čime biste se htjeli baviti u budućnosti, 70 posto djevojaka je odgovorilo da bi najradije bile manekenke i udale se za fudbalera.

Opšta je pojava, i u razvijenom svijetu, ugledanje na poznate ličnosti iz muzičkog i filmskog svijeta, opsjednutost sjajem Hollywooda, svjetlima stadiona, posebno nogometnih, slikom ljudi koji imaju novce i slavu. Nije zato čudno da jedan od viceva kojeg se priča među roditeljima glasi:

Pitala učiteljica đake ko su im uzori. A djeca, redom nabrajala: Shakira, David Beckham, Justin Bieber, Selena Gomez i tako redom. Poprilično iznervirana i razočarana učiteljica odgovori: Pa dobro djeco, zar nikome od vas nije uzor, na primjer Marie Curie. A odjeljenje prasne u smijeh i kaže – Učiteljice, ne kaže se Marie Curie, nego Mariah Carey!!!

Uz sve globalne utjecaje, na mlade u balkanskim državama, rat i poraće dodatno izokreću vrijednosti. Evo što, u svakoj od balkanskih država, misle mladi o svom životu, uzorima, ciljevima i mogućnostima da se to ostvari.

Za većinu mladih u Srbiji, obrazovanje odavno nije sigurna karta za budućnost, zbog čega perspektivu počesto ne vide u sopstvenoj zemlji.

U razrušenom sistemu vrijednosti škola je sve manje na cijeni, a jedan od uzroka je što se na scenu vraćaju modeli slični onima iz devedesetih godina prošlog stoljeća. Ipak, ima i onih, koji se uz sve teškoće, trude da uspiju sopstvenim radom, optimistična je ocjena iz teksta Zorana Glavonjića Mladi u Srbiji: Znanje se (ne) isplati.

„Lajt motiv“ većine mladih ljudi u BiH je brza zarada i lagodan život. Mladi su nezainteresovani za društvena zbivanja, obrazovanje im je posljednja stvar, a nezaposlenost osnovni problem.

Mladi u Bosni i Hercegovini tako odrastaju u društvu koje je i dalje duboko podijeljeno i bori se sa ratnom ostavštinom, piše Aida Đugum u tekstu Podijeljeno bh. društvo kroji i živote mladih.

Jedan od konkretnih primjera, gdje se oslikava nesrazmjer između objektivnih ekonomskih mogućnosti i nerealnih želja u Crnoj Gori, jeste pošast maturske večeri. Svake je godine u maju među mladima to glavna tema.

Ono što je nekada označavalo veče odrastanja i otvaranje vrata ka zrelom dobu, preraslo je u pretjerivanje svake vrste. Djeca, mladi ljudi, od roditelja traže da za njihova maturska odijela i haljine izdvoje pravo malo bogatstvo. Manje ih brine budućnost, odnosno da li će naći posao ili upisati studij, piše Predrag Tomović u tekstu Ponašanje mladih: Pretjerivanje još od maturske večeri.

Jedina država na području bivše Jugoslavije, osim Slovenije naravno, koja je sigurna članica EU, Hrvatska, polako, ali sigurno, izlazi iz nacionalističkog zanosa.

Iako mladi i u toj zemlji muku muče sa zaposlenjem ili kupovinom stana, ipak su u stanju primijetiti i druge vrijednosti. Tako su na primjer ustvrdili da je hrvatsko društvo netolerantno i još uvijek vrlo zatvoreno prema drugima i drugačijima, ocjena je iz teksta Ankica Barbir Mladinović Nedemokratični stavovi mladih u Hrvatskoj.