U Sarajevu je u četvrtak predstavljena "Studija o mladima u Bosni i Hercegovini". Ovaj istraživački projekat, koji je podrškom Fondacije Friedrich Ebert proveo tim profesora Fakulteta političkih nauka Sarajevo, donosi i odgovore na pitanja šta mladi misle o sebi, kakav je njihov sistem vrijednosti, te kako doživljavaju kvalitet svog života. Studija ukazuje i na neke zabrinjavajuće podatke.
Mladi u Bosni i Hercegovini ne samo da su zanemareni, oni su marginalizovani, te prepušteni sami sebi i kao takvi podložni manipulaciji.
Rezultati "Studije o mladima u BiH", provedene u drugoj polovini 2014. na uzorku od 1.004 ispitanika uzrasta od 15 do 27 godina, pokazuju da je država zaboravila na omladinu.
"Za razliku od sređenih društava u kojima se mladi cijene kao najdragocjeniji razvojni resurs, u zapuštenim društvima mladi ne samo da su zanemareni, već su u društvenom i statusnom smislu marginalizovani, čak ih se prepušta drugima iako to predstavlja nenadoknadiv gubitak za te zajednice. Takav tip odnosa prema mladima je, na žalost, očigledan i u bosanskohercegovačkom društvu", ističe sociolog Jusuf Žiga, vođa istraživačkog tima.
Studija, koja prva daje zaokruženu sliku položaja mladih u BiH, donosi detaljniji prikaz i socio-ekonomskih prilika.
"Ustanovljeno je da stopa nezaposlenosti mladih u BiH doseže čak 58 posto i ona je nekoliko puta veća nego u zemljama Evropske unije. Od toga je gotovo polovina onih koji prvi put traže posao i to je zastrašujući podatak. Najčešće su nezaposlene osobe sa četvorogodišnjom srednjom školom - 50,4 posto, potom sa trogodišnjom srednjom školom - 29,2 posto. Više nego poražavajuća činjenica je da svaki četvrti uposlenik sa srednjom školom radi na poslovima koji su potpuno različiti od onih znanja i vještina koja im se tokom formalnog obrazovanja nude", navodi Žiga.
U istraživanju tima profesora Fakulteta političkih nauka Sarajevo, ukazuje se i na manjak empatije omladine prema drugom i drugačijem.
"Da imam karijeru - to je prva stvar koju mladi ističu. Ako pogledate istraživanje vidjećete da najveći broj njih želi da pravi karijeru u državnim firmama i to je ozbiljan problem. Sljedeći podatak govori da svi imaju internet, a 72 posto djece koja su odgovorila na ovo pitanje kazalo je da u svom domaćinstvu nema više od 30 knjiga", riječi su psihologa Srđana Puhala, promotora Studije.
Pored toga što se smatraju religioznim, mladi su i homofobičnih stavova - jedan je od rezultata "Studije o mladima u Bosni i Hercegovini".
"Iza te deklarativne religioznosti ne stoji ono što se zove 'ljubi bližnjeg svoga' ili ne kradi i slično. Mnogo opasnija je povezanost te njihove religioznosti sa dogmatizmom, autoritarnošću, nacionalizmom i sa odsustvom bilo kakvog humaniteta", kaže Puhalo.
Ovo istraživanje i publikacija predstavljaju najbolju prezentaciju stavova mladih u prethodnih desetak godina, a možda i u cjelokupom periodu poslijeratne Bosne i Hercegovine, tvrdi sociolog Ivan Šijaković.
"Kada je reč o institucijama u koje mladi imaju ili nemaju poverenje mene je začudilo da mladi na prvom mestu imaju poverenje prema policiji. Naravno, visoko je poverenje u verske vođe i u medije, a vrlo je problematično i neprijatna vest da je, recimo, vrlo nisko poverenje u institucije Bosne i Hercegovine, entitetske premijere, Parlament Bosne i Hercegovine", kaže Šijaković.
U vrijednosnom smislu, bh. mladi u prvi plan stavljaju i dobar izgled, nezavisnost, brak, te nošenje markirane odjeće.
"Zabrinjavajuće je da je slobodoumnost svega 22,4 procenta, a za mene je najtužnija vest da su društveni prestiž mladi rangirali na dno lestvice vrednosti", navodi Ivan Šijaković.
Kada je riječ o politici, razvoju i demokratiji ustanovljeno je da mladi u Bosni i Hercegovini ne pokazuju veći interes za politiku.
"Oko 20 posto mladih stalno glasa na izborima i nikome ne vjeruju, niti vjeruju da se nešto može njihovim glasom promijeniti - što je veliki uspjeh domaćih političara, što su mlade sa 18 ili 20 godina 'ubili u pojam'. Iako mladi kažu da su za EU u nekih 55 posto, vjerovatno će taj procenat sve više padati kad Bosna i Hercegovina bude sve bliže Evropskoj uniji", zaključuje Srđan Puhalo.
Promotori ističu da je "Studija o mladima u Bosni i Hercegovini" vrlo korisna, te da bi trebalo da ide i na adrese svih nivoa odlučivanja u BiH.
