Program „Omladinski ambasadori pomirenja“ ima za cilj da pruži multi-perspektivni pristup diskusijama o temama od važnosti za zemlje bivše Jugoslavije, i time podstakne razmjenu iskustava među mladima koja bi bila od koristi za rađanje novih ideja i prevazilaženje sukoba iz prošlosti, te zajednički napredak regije.
Mladi iz regije takođe razgovaraju o euroatlanskim perspektivama zemalja iz kojih dolaze. Krajem prošle godine završena je studijska posjeta Beogradu. Tamo je bilo petoro mladih iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova i Makedonije, a stečena znanja primjenjivaće u svojim loklanim zajednicama.
Mirela Hrnjić, studentica Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i aktivistkinja u oblastima interkulturalnog učenja i interetničke saradnje, bila je jedna od polaznica programa “Omladinski ambasadori pomirenja”.
Ona kaže da je vrijeme provedeno sa mladima iz drugih zemalja regije bilo više nego korisno. Vjeruje da BiH i cijela regija mogu ostvariti bolju budućnost ako se građani, bez obzira na etničku, vjersku ili drugu pripadnost, udruže i sarađuju kako bi kreirali pozitivne promjene.
„Naime, riječi drugi i oni se brišu iz našeg vokabulara nakon što ih upoznamo. Samim tim ovaj program je imao za cilj i naše međusobno upoznavanje, razmjene naših priča i naših perspektiva o ovim temama kako bi mogli početi dijalog i udružiti se u stvaranju nekih pozitivnih promjena koje ćelimo vidjeti u našem društvu“, kaže Mirela.
Cilj je lokalnoj zajednici prenijeti iskustva koja su mladi stekli tokom studijske posjete Beogradu. Tamo su su diskutovali sa renomiranim stručnjacima, diplomatama i političarima o procesu pomirenja u regiji i njegovim izazovima. Naim Leo Beširi direktor Omladinskog odbora za obrazovanje. On je bio organizator studijskog programa u Beogradu.
“Kroz taj program oni stiču iskustva iz ekonomske, političke i pravosudne sfere. Pokrivaju nekoliko polja sa ciljem da uporede iskustva iz svojih zemalja. Te zemlje se nalaze na različitim stepenima u procesu približavanja evroatlanskim integracijama, ali ono što je zajedničko za sve je da se oni suočavaju sa istim ili sličnim problemima. Razmenom iskustva tih mladih profesionalaca oni mogu da dođu do nekih zajedničkih rešenja kako bi neki problemi mogli da budu prevaziđeni ili ako je neko već uspeo da ih reši da preuzmu najbolju praksu”, objašnjava on.
Katarina Čuković, učesnica iz Srbije, govori koliko su za mlade u regiji bitni ovakvi programi:
“Bitno je, a to je neko moje mišljenje, da bismo poboljšali ekonomsku saradnju, jer ako nemamo tu saradnju to loše utiče na sve države I na neki način ne možemo da očekujemo ni od Evropske Unije ni od zapadnih zemalja da nam tu pomognu. Mislim da prvo mi sami treba da sarađujemo da bismo bolje živeli. Zbog toga mislim da je veoma bitno da se mladi aktiviraju, kako bismo poboljšali ceo taj proces.”
Iz Makedonije se u omladinske ambasadore pomirenja uključio Samet Shabani. Kaže da je program kroz koji je prošao izuzetno značajan za mlade na Balkanu, naročito one koji dolaze iz država koje još nisu članice Evropske Unije.
“Diskutovali smo o našim problemima, problemima iz prošlosti. Razgovarali smo o načinima kako da pevaziđemo i riješimo te probleme. To je važno za sve mlade koji žive u regiji”, kaže on.
Mladi koji su prošli kroz program Omladniski ambasadori pomirenja imaju obavezu da rade dalje u svojim lokalnim zajednicama.
“Zajedno sa kolegama iz Bosne i Hercegovine, koji su također učestvovali u progarmu ću organizovati različite aktivnosti poput diskusija, okruglih stolova i slično za mlade iza Sarajeva ali i iz cijele BIH, odnosno mjesta iz kojih mi dolazimo. Na taj način podijelićemo znanje iskustvo i priče koje smo čuli u Beogradu. Cilj je naravno nda radimo na šitrenju svijesti među maldima u BIH o značaju interkulturalnog i međuetničkog razumijevanaj, a sa tim i konstruktivne saradnje”, objašnjava Mirela šta će raditi sa svojim vršnjacima u BIH.
Svoja znanja će u centralnoj Srbiji, odakle dolazi, prenijeti i Katarina Čuković.
“Ja sam planirala da održim predavanje djeci uzrasta od 14 I 15 godina, da ih špitam kako oni vide politiku pomirenja, d aim pričam šta smo mi radili I da na neki način utičem da oni promene negativno mišljenje, ako ga imaju o nekim stvarima”, dodaje Katarina.
Naim Leo Beširi direktor Omladinskog odbora za obrazovanje u Beogradu objašnjava da je jedna od prvih stvari koje mladi treba da urade u državama iz kojih dolaze - vršnjačka edukacija.
“Dakle da okupe svoje kolege sa posla ili fakulteta i da sa njima diskutuju na jednu ili više tema obuhvaćenih programom. Na kraju moraju da urade jedan poluakademski esej u kom će razviti svoju prvobitnu ideju a to je kako oni lično mogu da doprinesu regionalnom pomirenju, koristeći evropske intergracije kao oruđe za takvo nešto”, kaže on.
