Pre četiri dana su blokirali prolaz kamionima i bagerima preko njihovog zemljišta i od tada na tom mjestu kampuju. Rudnik koji bi tu trebalo da bude izgrađen, tvrde, je ilegalan jer nema potrebne dozvole, ni dodijeljenu koncesiju.
Mještani Bistrice kod Prijedora na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine (BiH) danonoćno se bore protiv rudnika uglja koji bi trebalo da nikne u njihovom selu – dok institucije šute.
Zašto stalna dežurstva?
Mještanin Daniel Lazić priča za Radio Slobodna Evropa (RSE) da su prije nekoliko dana pozvali geometra koji je omeđio zemlju koja je u privatnom vlasništvu, ali da su preko noći kolčevi povađeni.
"Neki dan su počupali međe, pa je supruga jednog komšije koji ima tu zemlju sjela i nije dala proći, tako mi sad na smjenu ne damo. To nam je dodatni razlog da skrenemo ljudima još više pažnju. Stalno neko dežura, družimo se, naveče roštiljamo", kaže Lazić.
U ovom selu na granici Prijedora i Banjaluke, u kojem živi oko 700 ljudi, odrađeni su pripremni radovi, postavljeni privremeni objekti, ali eksploatacija uglja još nije počela.
Na lokaciji se nalaze neobilježeni kamioni i bageri, ali mještani kažu da je riječ o firmi "Drvo Export", iz Teslića u centralnoj BiH, što potvrđuju i dokumenta koja je u svrhu otvaranja rudnika tražila ova firma u institucijama Republike Srpske(RS).
Ova firma je pokrenula postupak za dobijanje koncesije za istraživanje uglja na lokaciji Bukova Kosa, takođe na teritoriji Prijedora.
Direktor firme, Mladen Markočević, nije se javljao na telefon.
Iz Ministarstva energetike i rudarstva RS, kao ni entitetske Komisije za koncesije, nije odgovoreno na upite RSE o tome da li postoji koncesija za rudnik u Bistrici.
U Registru koncesija koji Komisija objavljuje na svom sajtu, ne navodi se mogući rudnik uglja u ovom prijedorskom selu.
Prema Zakonu o rudarstvu RS, pravno lice će biti kažnjeno novčanom kaznom od 50.000 do 150.000 KM (od oko 25,6 do 76,7 hiljada evra) ako vrši eksploataciju rude bez ugovora o koncesiji.
O mjesec dana protesta
Borba mještana traje duže od mjesec dana, od početka pripremnih radova.
Oni su 18. juna u selu održali protest pod sloganom "čuvam svoje dvorište", koji je podržalo i nekoliko političara iz Prijedora.
Lazić poručuje da su zabrinuti zbog uticaja koji će površinski kop imati na njihovu životnu okolinu, i da su spremni da istraju u protivljenju rudniku.
"Ljudi ne daju svoju privatnu imovinu, oni su vršili pritisak na njih, nudili su pare, ljudi neće pare, neće da prodaju. Baš taj komšija je rekao njima – to nije na prodaju, ja ću vama dati džaba ako su mještani saglasni da bude rudnik ovdje", rekao je Lazić.
Dodao je da je na lokaciji bio poljoprivredni inspektor iz Prijedora, napisao kaznu, ali da radovi nisu prekidani na duže vrijeme.
"Ljudi nemaju nijedne dozvole. Ništa oni nemaju. Kao dobili koncesiju za eksploataciju uglja. Oni nisu ni blizu nje. Oni niti imaju lokacijske uslove, niti imaju ekološku dozvolu, ni studiju izvodljivosti", istakao je Lazić.
Zajedno sa nekolicinom mještana, kaže, spreman je čak i da isplati naknadu koju bi RS trebalo da dobije – prema njegovim procjenama radi se oko 450.000 (oko 230.000 evra) – samo da ugalj ostane pod zemljom.
Sjednica gradske skupštine o rudarstvu
Planirani rudnik u Bistrici je bio jedna od tema skupštinske sjednice Grada Prijedora o rudarstvu u četvrtak, 29. juna.
Odbornici su zaključili da je neophodno privremeno zaustaviti sve aktivnosti i u ovom selu i na Bukovoj Kosi "dok se ne dostavi sva relevantna dokumentacija koja se tiče dobijanja koncesija".
Tražili su od Ministarstva energetike i rudarstva, Inspektorata i Poreske uprave RS da u roku od 90 dana izvrše vanrednu kontrolu svih ugovora za istraživanje i eksploataciju rude u Prijedoru, te izvještaj dostave Skupštini.
Takođe su naglasili da su protiv svakog projekta koji negativno utiče na zdravlje građana i životnu sredinu.
Sjednici su prisustvovali i predstavnici Bistrice, ali i stručnjaci sa Rudarskog instituta i Rudarskog fakulteta u ovom gradu poznatom po eksploataciji željezne rude.
Gradonačelnik Prijedora Slobodan Javor za RSE je uoči sjednice izjavio da grad nema nikakvu dokumentaciju o rudniku, a da je sve dozvole davalo Ministarstvo.
On je više puta razgovarao sa Bistričanima i slao inspekciju na teren koja je, kako on navodi, podnijela krivične prijave protiv NN lica.
"Inspekcija je izašla - ali oni su podnijeli prijave ne zbog rudarenja, nego zato što se rade nedozvoljeni radovi na zemljištu, bageri su kopali teren, krčili šumu...", rekao je Javor.
Kaže da lokalna zajednica u ovoj situaciji nema mnogo opcija, jer se eksploataciono polje nalazi na privatnoj parceli.
Šta kažu u Inspektoratu RS?
U Inspektoratu RS je rečeno za RSE da su oni 13. juna obišli lokaciju na kojoj "Drvoeksport" vrši radove, te da su utvrdili da se tamo "ne izvode rudarski radovi".
Pojašnjavaju da inspektori po Zakonu o rudarstvu moraju zabraniti rad ako se vadi ruda bez ugovora o koncesiji – ali da se u Bistrici ne vrši eksploatacija mineralnih sirovina, te da zato inspektori nisu mogli reagovati.
Ističu da je ovo posao za poljoprivrednu inspekciju – jer se radi o poljoprivrednom zemljištu – te da je Grad Prijedor već poslao tog inspektora na lokaciju.
"Zakonom o poljoprivrednom zemljištu propisano je da se poljoprivredno zemljište koristi za poljoprivrednu proizvodnju i ne može se koristiti u druge svrhe, osim u slučajevima i pod uslovima utvrđenim ovim zakonom", navode u odgovoru iz republičkog Inspektorata.
Ističu da ne mogu "na bilo koji način uticati na tok postupka koji se vodi od strane nadležne gradske inspekcije".
Advokat grupe građana iz Bistrice, Srđan Radulj, za RSE je rekao da zabrinjava "nonšalantan" odnos inspekcije prema ovom pitanju.
"Narušava se poljoprivredno zemljište, tako da bi se u ovo sve moralo umiješati Ministarstvo poljoprivrede kao neko ko treba da zaštiti poljoprivredno zemljište, šume i šumsko bogatstvo, već i svi drugi nadležni organi", istakao je Radulj.
On je dodao da policija lako može ući u trag izvođaču iako vozila nisu obilježena – preko registarskih tablica.
Podsjeća da će izgradnjom predviđenog autoputa Banja Luka-Prijedor selo biti "prepolovljeno", te da će uz planirano vađenje kamena u Bistrici (za šta postoji koncesija), život mještana biti dodatno zakomplikovan i da će mnogi da ga napuste.
Čije je sporno zemljište?
Bistrica se u kontekstu uglja (lignita) posljednji put pominje u Izvještaju o radu Komisije za koncesije iz 2017. godine, kada je navedeno da je koncesionar, firma "Marić d.o.o." izvršila istraživanja i izradila Elaborat o rezervama.
Koncesioni ugovor za istražne radove je istekao nakon godinu dana.
Božo Marić iz Bistrice, vlasnik ove firme, za RSE kaže da je zemlja na kojoj bi trebalo da se kopa ruda u njegovom vlasništvu već 20 godina, a da je on nju iznajmio "Drvo Exportu" na dvije godine.
Pokušao je da pravi etno selo, tokom radova je naišao na ugalj i upustio se u istraživanje.
"Moja firma je završila istrage, napravila elaborat, dobila od ministarstva sve potrebne papire o nalazištima, količinama", rekao je Marić.
Planirao je da pravi pelet od uglja, ali je zastao sa tim projektom – te su se kasnije pojavili potencijalni investitori, kada je porasla potražnja za ugljem.
Kaže da su raniji skupovi protiv rudnika bili politički motivisani, te da rudnik "nikome neće donositi štetu nego korist".
Krivične prijave zbog kopanja
Mještani su se obratili i banjalučkom Centru za životnu sredinu, koji je nakon toga slao dopise na više adresa – ali koliko su upoznati, niti su napisane kazne, niti su radovi obustavljeni.
Oni su podnijeli krivičnu prijavu protiv NN lica jer, iako znaju da je "Drvo Export" podnio zahtjev za koncesiju, mašine u Bistrici nisu označene, pojašnjava Dragan Ostić iz Centra za RSE.
"Dolaze na teren bez ikakvih dozvola i počinju da kopaju, da pripremaju teren pa će oni naknadno ishodovati te dozvole", rekao je Ostić.
Dodaje da izvođaču dostaju mnogi dokumenti, između ostalog, lokacijski uslovi – dokument koji određuje uslove za projektovanje i građenje.
Uticaj na životnu sredinu
Ministarstvo za prostorno uređenje RS je 10. maja objavilo da im je "Drvoexport" podnio zahtjev za procjenu uticaja na životnu sredinu, za projekat eksploatacije lignita na površini od oko 10 hektara – udaljenoj samo šest kilometara od Nacionalnog parka "Kozara".
Po ovom dokumentu, tu se nalazi nešto manje od 90.000 tona uglja – a godišnja eksploatacija bi iznosila oko 20.000, što znači da bi sav ugalj bio izvađen za manje od pet godina.
U procjeni uticaja koju je sastavio "Rudarsko-tehnološki zavod" iz Prijedora, navodi se da će eksploatacija uglja zagađivati sredinu gasovima i prašinom – te propisuju mjere koje se moraju poštovati da bi se ovo svelo na minimum.
Facebook Forum