Iako Beograd ustrajava na tvrdnji da bi savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde mogao biti okidač za, kako ističu, sesecijske korake nekih područja širom kugle zemaljske, izgleda da stvari ipak nisu onakve kakvima ih vide u Beogradu.
Nicu Popesku, vanjsko politički savjetnik moldavskog premijera Vlada Filata smatra da stav Međunarodnog suda pravde o legalnosti Kosovske deklaracije neće ni na koji način utjecati na situaciju u Pridnjestrovlju koje se 1990. jednostrano se otcjepilo od Moldavije.
“Što se tiče Pridnjestrovlja poznati su nam njihov stavovi. Već 18 godina, oni traže nezavisnost i ne vidim kako na promjenu njihovih stavova možete utjecati mišljenje Međunarodnog suda pravde. Čak i Rusija stalno podržava teritorijalni integritet Moldavije, i siguran sam da će tako biti i ubuduće. Uistinu ne vidim razloga da se ruski stav promijeni,” rekao je on.
U Pridnestrovlju većina stanovnika govori ruski. Separatičko područje međunarodna zajednica nije priznala, iako vlada ima jasnu podršku Moskve.
I gruzijska vlada smatra da odluka Haškog suda ne može promijeniti položaj separatističkih regija Abkhaziji i Južnoj Osetiji.
Predsjednik Vrhovnog suda Gruzije Kote Kublashvili za Radio Slobodna Evropa ipak upozorava:
“Mislim da će ovu odluku korisitit režimi koji ohrabruju ovakvu vrstu separatističkih regija. Prije ove odluke ti režimi su već odavno dobro koristili ovu situaciju, pa su naglašavali da će slučaj Kosova utjecati na ostale separatičke regije koje se žele otcjepiti. Ova odluka i sve prijašnje koje su vezane za Kosovo će biti naširoko raspravljane i s pravnog, ali i političkog gledišta,” smatra Kublashvili.
*****
Mogao bi vas interesovati i ovaj tekst:
Paralela: Kosovo i Gruzija
Kosovo je proglasilo nezavisnost 17. februara 2008. godine. U Prištini su tih dana hiljade građana slavile na ulicama, a mnogi su izjavili da je to najsrećniji trenutak njihovog života, kojeg su čekali predugo. Proglašenje nezavisnosti Kosova u Srbiji je izazvalo žestoke reakcije, vlasti su saopštile da nikada neće priznati takvu odluku Prištine. Nakon velikog mitinga protiv nezavisnosti Kosova, koji je usledio 21. februara 2008., u neredima Beogradu zapaljena je i Ambasada SAD-a . Hronologija događanja koja su prethodila proglašenju nezavisnosti Kosova kreće od dolaska Slobodana Miloševića na vlast u Srbiji 1987. godine i nešto kasnijim ukidanjem autonomije Kosova i Vojvodine.
Rasprava pred Međunarodnim sudom pravde (MSP) u Hagu
Uspostavljen 1945, MSP ima dve glavne dužnosti: da rešava pravne sporove između država i daje savetodavna mišljenja o pravnim pitanjima koja su mu upućena od strane tela UN i specijalizovanih agencija. U prvom slučaju, sud donosi presudu koja je obavezujuća i za koju ne postoji pravo žalbe. U drugom slučaju, savetodavna mišljenja o pitanjima kao što je proglašenje nezavisnosti Kosova nemaju obavezujući efekat. Prema tome, oko 130 zemalja koje do sada nisu priznale Kosovo nisu obavezne da to urade nakon objavljivanja savjetodavne odluke prema kojoj proglašenje nezavisnoti Kosova nije suprotno međunarodnom pravu.
Više tekstova o mišljenju MSP-a, kao i o toku rasprave i očekivanjima uoči izricanja mišljenja možete naći OVDE.
Nicu Popesku, vanjsko politički savjetnik moldavskog premijera Vlada Filata smatra da stav Međunarodnog suda pravde o legalnosti Kosovske deklaracije neće ni na koji način utjecati na situaciju u Pridnjestrovlju koje se 1990. jednostrano se otcjepilo od Moldavije.
“Što se tiče Pridnjestrovlja poznati su nam njihov stavovi. Već 18 godina, oni traže nezavisnost i ne vidim kako na promjenu njihovih stavova možete utjecati mišljenje Međunarodnog suda pravde. Čak i Rusija stalno podržava teritorijalni integritet Moldavije, i siguran sam da će tako biti i ubuduće. Uistinu ne vidim razloga da se ruski stav promijeni,” rekao je on.
U Pridnestrovlju većina stanovnika govori ruski. Separatičko područje međunarodna zajednica nije priznala, iako vlada ima jasnu podršku Moskve.
I gruzijska vlada smatra da odluka Haškog suda ne može promijeniti položaj separatističkih regija Abkhaziji i Južnoj Osetiji.
Predsjednik Vrhovnog suda Gruzije Kote Kublashvili za Radio Slobodna Evropa ipak upozorava:
“Mislim da će ovu odluku korisitit režimi koji ohrabruju ovakvu vrstu separatističkih regija. Prije ove odluke ti režimi su već odavno dobro koristili ovu situaciju, pa su naglašavali da će slučaj Kosova utjecati na ostale separatičke regije koje se žele otcjepiti. Ova odluka i sve prijašnje koje su vezane za Kosovo će biti naširoko raspravljane i s pravnog, ali i političkog gledišta,” smatra Kublashvili.
*****
Mogao bi vas interesovati i ovaj tekst:
Paralela: Kosovo i Gruzija
Nezavisnost Kosova
Proglašenje nezavisnostiKosovo je proglasilo nezavisnost 17. februara 2008. godine. U Prištini su tih dana hiljade građana slavile na ulicama, a mnogi su izjavili da je to najsrećniji trenutak njihovog života, kojeg su čekali predugo. Proglašenje nezavisnosti Kosova u Srbiji je izazvalo žestoke reakcije, vlasti su saopštile da nikada neće priznati takvu odluku Prištine. Nakon velikog mitinga protiv nezavisnosti Kosova, koji je usledio 21. februara 2008., u neredima Beogradu zapaljena je i Ambasada SAD-a . Hronologija događanja koja su prethodila proglašenju nezavisnosti Kosova kreće od dolaska Slobodana Miloševića na vlast u Srbiji 1987. godine i nešto kasnijim ukidanjem autonomije Kosova i Vojvodine.
Rasprava pred Međunarodnim sudom pravde (MSP) u Hagu
Uspostavljen 1945, MSP ima dve glavne dužnosti: da rešava pravne sporove između država i daje savetodavna mišljenja o pravnim pitanjima koja su mu upućena od strane tela UN i specijalizovanih agencija. U prvom slučaju, sud donosi presudu koja je obavezujuća i za koju ne postoji pravo žalbe. U drugom slučaju, savetodavna mišljenja o pitanjima kao što je proglašenje nezavisnosti Kosova nemaju obavezujući efekat. Prema tome, oko 130 zemalja koje do sada nisu priznale Kosovo nisu obavezne da to urade nakon objavljivanja savjetodavne odluke prema kojoj proglašenje nezavisnoti Kosova nije suprotno međunarodnom pravu.
Više tekstova o mišljenju MSP-a, kao i o toku rasprave i očekivanjima uoči izricanja mišljenja možete naći OVDE.
