Misa u Katedrali
Na misi u sarajevskoj katedrali je prisutno 20 osoba. Osim sveštenika i časnih sestara, tu su ambasador Hrvatske u Bosni i Hercegovni i dva predstavnika Hrvatskog narodnog sabora.
Misu predvodi nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić.
Nekoliko hiljada građana u mimohodu ide od Filozofskog fakulteta prema Vječnoj vatri u Sarajevu, u znak protivljenja zbog održavanja mise u Sarajevu.
Uskoro šetnja antifašista
Počelo je okupljanje ljudi u Vilsonovom šetalištu, na Marijin Dvoru i šetnja do Vječne vatre u znak protivljenja zbog održavanja mise u Sarajevu.
Presjednik SABNOR-a, koji organizuje šetnju, Sead Đulić, za RSE kaže da će se proštetati u znak sjećanja na sve žrtve u Drugom svjetskom ratu, te navodi kako je održavanje mise u Sarajevu u organizaciji druge države, a ne Bosne i Hercegovine.
"To je nedopustivo. Ovdje nije vjera problem, već politika", poručuje Đulić.
Iznad Vječne vatre, simbola antifašističkog otpora i oslobađanja Sarajeva od fašizma u Drugom svjetskom ratu nalazi se fotografija antifašista koje je režim NDH smaknuo 1945.
Šta je konstatovalo Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima?
Vlada Hrvatske je u martu 2017. godine formirala tijelo sastavljeno od 18 uglednih intelektualaca koje je trebalo predložiti način suočavanja hrvatskog društva s nasljeđem vladavine nedemokratskih režima – ustaških vlasti u vrijeme Drugog svjetskog rata i jugoslavenskih socijalističkih vlasti.
Formiranje tog tijela je bio odgovor Vlade na pitanja koja je otvorilo postavljanje spomen-ploče s ustaškim pozdravom u Jasenovcu, par kilometara od nekadašnjeg ustaškog logora.
Kada je završilo rad, Vijeće je u februaru 2018. objavilo Dokument dijaloga koji možete pročitati OVDJE
Istoričar Hrvoje Klasić, inače lijeve političke orijentacije, među rijetkim koji se bavi modernom hrvatskom istorijom je tada odbio učestvovati u radu Vijeća, a za RSE je kazao:
"Period NDH mi poznajemo jako dobro. Svjetska historiografija dala je svoj sud, hrvatska historiografija dala je svoj sud, i oko toga nema spora. Dakle, s time se suočavati ne trebamo. Period nakon 1945. godine ima puno mjesta koja trebamo rasvijetliti, a ne gledati ih u crno-bijeloj tehnici. Dakle, s time se trebamo suočiti, međutim ne mogu se s time suočavati oni koji o tome znanstveno ne znaju i koji se time znanstveno nisu bavili. Jer, svakako taj period nije bio samo 'novi val' i putovanje u Trst po traperice, niti je bio dobivanje stanova, ali je ipak bio puno više nego Bleiburg i Goli otok."