Bez obzira da li će MMF odobriti novi kreditni aranžman, i koliki, BiH trenutno se ne mora zaduživati jer u zemlji postoje rezereve od oko 1,5 milijardu konvertibilnih maraka koje se ne koriste, kaže Mirko Puljić:
Puljić: BiH ima neke financijske rezerve u zemlji. Ako uzmete u obzir Vladu RS, ona ima slobodnih sredstava od prodaje Telekoma Srpske još uvijek. Neki je dan premijer Vlade RS sam potvrdio da ima više od 500 miliona maraka na računu. Vlada Federacije ima mogućnost da koristi sredstva javnih kompanija, dakle ne naprosto da ih uzme nego da posudi sredstva od javnih kompanija, koja su oročena kod komercijalnih banaka negdje u iznosu blizu 500 miliona maraka. I treća potencijalna mogućnost jesu sredstva Centralne banke, koja se nazivaju slobodnim rezervama, koja iznose opet blizu 500 miliona - tako da ja procjenujem da su BiH ne bi trebala zaduživati. Vlada RS nema financijskih problema i moguće je da ona ne koristi ovu podršku MMF-a. Vlada Federacije ima budžetski deficit, ali ga može sanirati korištenjem ovih sredstava, naravno u dogovoru sa komercijalnim bankama da se ne bi izazvao financijski udar. A ova slobodna sredstva Centralne banke bi se trebala namijeniti razvoju, odnosno investicijama. Ona bi se mogla pod određenim uslovima i striktno plasirati u neke razvojne projekte, dakle u investicije.
RSE: Čija odluka bi trebala biti, recimo, da se koriste sredstva Centralne banke? Ko to može odlučiti?
Puljić: Korištenje sredstava Centralne banke pretpostavlja promjenu zakona zbog toga što zakon, koga donosi naravno Parlament BiH, zabranjuje takvu mogućnost, ali ja mislim da je vrijeme u kome bi imalo smisla ili bi se moglo opravdati korištenje tih sredstava jer ona su ona razlika između vrijednosti deviznih rezervi i sume KM koja se emitira po osnovu deviznih rezervi. To je otprilike sedam, osam procenata vrijednosti deviznih rezervi i naprosto je šteta da to stoji sterilizirano, odnosno neiskorišteno i mislim da ne bi bio problem promjene zakona u Parlamentu BiH kako bi se ta sredstva stavila u funkciju, ali izričito, izričito razvoja, ne nikakvih socijalnih potreba.
RSE: Oko platforme sa MMF-om - koliko znate?
Puljić: Oko platforme znam samo to da ona nije završena i da ona nema iznosa. Dakle, koliko ja znam, nije u platformi naznačen iznos sredstava koje bi tražila bh. strana, a ključni elemenat jedne podloge za razgovor jeste iznos, s jedne strane, i s duge strane - namjena tih sredstava. Mi treba da znamo da MMF odobrava sredstva za uravnoteženje platnog bilansa, dakle za financiranje deficita platnog bilansa. Opet ja procjenjujem da BiH nije u situaciji da se zadužuje za financiranje deficita platnog bilansa jer to nije dug države, to je dug poslovnih subjekata i banaka i oni trebaju da rješavaju taj problem.
RSE: Kako je moguće okončati pregovore s MMF-om ukoliko nema namjene i iznosa?
Puljić: Moguće je okončati da se pregovori završe tako da nema dogovora o korištenju tih sredstava. I ja pretpostavljam da će ovih petnaestak dana, koliko će misija MMF-a ovdje biti, će biti namijenjeni provjeri jedne i druge strane - provjeri spremnosti MMF-a da odobri taj stend baj aranžman i provjeri mogućnosti naše strane da to prihvati, odnosno da prihvati uslove koje taj stend baj aranžaman sobom povlači. A moramo biti svjesni da su uslovi jako, jako teški i da će trebati dobro stisnuti pa te uslove ispuniti, dakle smanjiti javnu potrošnju, a posebno javnu potrošnju u socijalnom području- mada bi to u izvjesnom smislu BiH koristilo, ne toliko sa financijskog stanovišta koliko sa stanovišta discipliniranja kreatora budžeta, odnosno vlada jednog i drugog entiteta, vlada kantona, Vlade Distrikta Brčko. I s druge strane, koristilo bi BiH zbog toga što bi to imalo nekog psihološkog odraza na status, na poziciju BiH u međunarodnoj financijskoj situaciji.
RSE: Gledajući s aspekta bankarstva da su to vrlo povoljni uslovi pod kojima se novac dobija, je li ovo šansa možda tražiti manju sumu, ali uložiti u neke investicione projekte?
Puljić: Ako bi se trebalo zaduživati, ja mislim da bi trebalo tražiti manju sumu, da bi trebalo tražiti možda iznos ravan našoj kvoti, otprilike 200 miliona specijalnih prava vučenja, to je oko 440 miliona maraka. Mislim da bi to bio jedan realan iznos, ali da se njime ne financiraju deficiti ni budžeta ni platnog bilansa nego da se ide u razvoj - ako bi na to pristao MMF. Nije njihova misija da financiraju razvoj, njihova je misija da uravnotežavaju platni bilans, da čuvaju stabilnost novčane jednice zemlje članice MMF-a. A možete čuti na sve strane da je KM stabilna, mada je i to upitno.
RSE: Zbog čega?
Puljić: Upitno je zbog toga što je stabilna jer je vezana za euro i kako euro pliva, pliva i KM. Ali euro u posljednje vrijeme gubi vrijednost u odnosu na dolar, dakle dolar jača, euro pada, KM gubi vrijednost u odnosu na dolar, što ne mora biti loše. Ne mora biti loše sa stanovišta konkurentnosti naših izvoznika.
RSE: Kod nas se pojavio deficit u budžetu otkako je ekonomska kriza, recesija svjetska, što ne bi trebalo imati direktne veze. Čime bi se, osim ubacivanjem novca koji je slobodan eventualno mogla popraviti ova ekonomska situacija u zemlji?
Puljić: Ako govorite o budžetskom deficitu, posebno u Vladi Federacije BiH, prije svega da kažem da to nije vezano za krizu. Nije kriza uzrokom javljanja budžetskog deficita nego su to prava koja su emitirana puno prije krize, prije možda dvije, tri godine, prije izbora uostalom, i jedino moguće rješenje jeste smanjenje te potrošnje. Drugoga rješenja nema. To je prva stvar. Druga stvar: ako uzmemo u obzir i krizu i situaciju u kojoj se BiH nalazi, ja opet cijenim da je jedino moguće parirati toj krizi, odnosno neutralizirati njene uticaje i ostvarivati neki razvoj tako što bi se pomoglo izvoznicima s jedne strane, i s druge strane - što bi se poticale investicije, posebno one investicije koje bi osiguravale povrat uloženih sredstava, prije svega, ako govorimo o putnoj infrastrukturi, samo na autoputu na koridoru 5C jer će se vraćati uložena sredstva plaćanjem naknade za korištenje puta, nikakve druge puteve za sada, i mislim na neke razvojne projekte u energetici koji bi isto tako vraćali uložena sredstva relativno brzo, odnosno u relativno kratkom vremenu. A ovo što se priča o nekavoj šansi koja je propala za financiranje energetskih projekata, koliko ja znam, nije bila pripremljena podloga. Treba najprije pripremiti projekte ulaganja u energetski sektor i onda tražiti partnere. Ili, što bi još bilo bolje, polako investirati svojim sredstvima, odnosno sam, a to je moguće jer znamo da i Elektroprivreda, kao jedna od javnih kompanija u BiH, ima viškove slobodnih sredstava. Uostalom, bio je pristojan dobitak za 2008. godinu, a imaju dobre novčane tokove, odnosno slobodne viškove od ranije, tako da bi sami mogli investirati u neki energetski objekat, recimo u neku malu, finu hidroelektranu, ili neki prostor gdje se koristi vjetar. Bilo je govora da bi to bilo pogodno u ovom trenutku na Veležu, itd.
RSE: Ukoliko dobijemo novac od MMF-a, koliko ćemo ga teško ili lako vraćati?
Puljić: On će se morati vraćati. Kakve će to učinke proizvoditi na BiH zavisi od toga kako će se kretati privreda, odnosno kako će se kretati industrijska proizvodnja prije svega i kako će se kretati druge djelatnosti iz kojih se ostvaruju prihodi. Zavisi i od iznosa koji će se uzeti. Treba poći od činjenice da BiH nije zadužena prema vani. Ona ima nešto oko 4 milijarde i 600 miliona maraka duga prema vani i nije problem servisiranja tog duga - iako se taj dug povećao za 400 miliona maraka i to bi bilo 5 milijardi, mislim da ne bi trebao biti problem servisiranja, ali naglašavam - ključno je pitanje namjene i načina korištenja tih sredstava. Ako ih budemo usmjerili u potrošnju, dakle nema povrata tih sredstava, onda će se mogućnosti vraćanja tih sredstava smanjivati - i obrnuto, naravno.
Puljić: BiH ima neke financijske rezerve u zemlji. Ako uzmete u obzir Vladu RS, ona ima slobodnih sredstava od prodaje Telekoma Srpske još uvijek. Neki je dan premijer Vlade RS sam potvrdio da ima više od 500 miliona maraka na računu. Vlada Federacije ima mogućnost da koristi sredstva javnih kompanija, dakle ne naprosto da ih uzme nego da posudi sredstva od javnih kompanija, koja su oročena kod komercijalnih banaka negdje u iznosu blizu 500 miliona maraka. I treća potencijalna mogućnost jesu sredstva Centralne banke, koja se nazivaju slobodnim rezervama, koja iznose opet blizu 500 miliona - tako da ja procjenujem da su BiH ne bi trebala zaduživati. Vlada RS nema financijskih problema i moguće je da ona ne koristi ovu podršku MMF-a. Vlada Federacije ima budžetski deficit, ali ga može sanirati korištenjem ovih sredstava, naravno u dogovoru sa komercijalnim bankama da se ne bi izazvao financijski udar. A ova slobodna sredstva Centralne banke bi se trebala namijeniti razvoju, odnosno investicijama. Ona bi se mogla pod određenim uslovima i striktno plasirati u neke razvojne projekte, dakle u investicije.
Sedam, osam procenata vrijednosti deviznih rezervi stoji neiskorišteno i mislim da ne bi bio problem promjene zakona u Parlamentu BiH kako bi se ta sredstva stavila u funkciju, ali izričito, izričito razvoja, ne nikakvih socijalnih potreba.
Puljić: Korištenje sredstava Centralne banke pretpostavlja promjenu zakona zbog toga što zakon, koga donosi naravno Parlament BiH, zabranjuje takvu mogućnost, ali ja mislim da je vrijeme u kome bi imalo smisla ili bi se moglo opravdati korištenje tih sredstava jer ona su ona razlika između vrijednosti deviznih rezervi i sume KM koja se emitira po osnovu deviznih rezervi. To je otprilike sedam, osam procenata vrijednosti deviznih rezervi i naprosto je šteta da to stoji sterilizirano, odnosno neiskorišteno i mislim da ne bi bio problem promjene zakona u Parlamentu BiH kako bi se ta sredstva stavila u funkciju, ali izričito, izričito razvoja, ne nikakvih socijalnih potreba.
RSE: Oko platforme sa MMF-om - koliko znate?
Puljić: Oko platforme znam samo to da ona nije završena i da ona nema iznosa. Dakle, koliko ja znam, nije u platformi naznačen iznos sredstava koje bi tražila bh. strana, a ključni elemenat jedne podloge za razgovor jeste iznos, s jedne strane, i s duge strane - namjena tih sredstava. Mi treba da znamo da MMF odobrava sredstva za uravnoteženje platnog bilansa, dakle za financiranje deficita platnog bilansa. Opet ja procjenjujem da BiH nije u situaciji da se zadužuje za financiranje deficita platnog bilansa jer to nije dug države, to je dug poslovnih subjekata i banaka i oni trebaju da rješavaju taj problem.
RSE: Kako je moguće okončati pregovore s MMF-om ukoliko nema namjene i iznosa?
Moramo biti svjesni da su uslovi jako, jako teški i da će trebati dobro stisnuti pa te uslove ispuniti, dakle smanjiti javnu potrošnju, a posebno javnu potrošnju u socijalnom području.
RSE: Gledajući s aspekta bankarstva da su to vrlo povoljni uslovi pod kojima se novac dobija, je li ovo šansa možda tražiti manju sumu, ali uložiti u neke investicione projekte?
Puljić: Ako bi se trebalo zaduživati, ja mislim da bi trebalo tražiti manju sumu, da bi trebalo tražiti možda iznos ravan našoj kvoti, otprilike 200 miliona specijalnih prava vučenja, to je oko 440 miliona maraka. Mislim da bi to bio jedan realan iznos, ali da se njime ne financiraju deficiti ni budžeta ni platnog bilansa nego da se ide u razvoj - ako bi na to pristao MMF. Nije njihova misija da financiraju razvoj, njihova je misija da uravnotežavaju platni bilans, da čuvaju stabilnost novčane jednice zemlje članice MMF-a. A možete čuti na sve strane da je KM stabilna, mada je i to upitno.
Nije kriza uzrokom javljanja budžetskog deficita nego su to prava koja su emitirana puno prije krize, prije možda dvije, tri godine, prije izbora uostalom, i jedino moguće rješenje jeste smanjenje te potrošnje.
Puljić: Upitno je zbog toga što je stabilna jer je vezana za euro i kako euro pliva, pliva i KM. Ali euro u posljednje vrijeme gubi vrijednost u odnosu na dolar, dakle dolar jača, euro pada, KM gubi vrijednost u odnosu na dolar, što ne mora biti loše. Ne mora biti loše sa stanovišta konkurentnosti naših izvoznika.
RSE: Kod nas se pojavio deficit u budžetu otkako je ekonomska kriza, recesija svjetska, što ne bi trebalo imati direktne veze. Čime bi se, osim ubacivanjem novca koji je slobodan eventualno mogla popraviti ova ekonomska situacija u zemlji?
Puljić: Ako govorite o budžetskom deficitu, posebno u Vladi Federacije BiH, prije svega da kažem da to nije vezano za krizu. Nije kriza uzrokom javljanja budžetskog deficita nego su to prava koja su emitirana puno prije krize, prije možda dvije, tri godine, prije izbora uostalom, i jedino moguće rješenje jeste smanjenje te potrošnje. Drugoga rješenja nema. To je prva stvar. Druga stvar: ako uzmemo u obzir i krizu i situaciju u kojoj se BiH nalazi, ja opet cijenim da je jedino moguće parirati toj krizi, odnosno neutralizirati njene uticaje i ostvarivati neki razvoj tako što bi se pomoglo izvoznicima s jedne strane, i s druge strane - što bi se poticale investicije, posebno one investicije koje bi osiguravale povrat uloženih sredstava, prije svega, ako govorimo o putnoj infrastrukturi, samo na autoputu na koridoru 5C jer će se vraćati uložena sredstva plaćanjem naknade za korištenje puta, nikakve druge puteve za sada, i mislim na neke razvojne projekte u energetici koji bi isto tako vraćali uložena sredstva relativno brzo, odnosno u relativno kratkom vremenu. A ovo što se priča o nekavoj šansi koja je propala za financiranje energetskih projekata, koliko ja znam, nije bila pripremljena podloga. Treba najprije pripremiti projekte ulaganja u energetski sektor i onda tražiti partnere. Ili, što bi još bilo bolje, polako investirati svojim sredstvima, odnosno sam, a to je moguće jer znamo da i Elektroprivreda, kao jedna od javnih kompanija u BiH, ima viškove slobodnih sredstava. Uostalom, bio je pristojan dobitak za 2008. godinu, a imaju dobre novčane tokove, odnosno slobodne viškove od ranije, tako da bi sami mogli investirati u neki energetski objekat, recimo u neku malu, finu hidroelektranu, ili neki prostor gdje se koristi vjetar. Bilo je govora da bi to bilo pogodno u ovom trenutku na Veležu, itd.
RSE: Ukoliko dobijemo novac od MMF-a, koliko ćemo ga teško ili lako vraćati?
Puljić: On će se morati vraćati. Kakve će to učinke proizvoditi na BiH zavisi od toga kako će se kretati privreda, odnosno kako će se kretati industrijska proizvodnja prije svega i kako će se kretati druge djelatnosti iz kojih se ostvaruju prihodi. Zavisi i od iznosa koji će se uzeti. Treba poći od činjenice da BiH nije zadužena prema vani. Ona ima nešto oko 4 milijarde i 600 miliona maraka duga prema vani i nije problem servisiranja tog duga - iako se taj dug povećao za 400 miliona maraka i to bi bilo 5 milijardi, mislim da ne bi trebao biti problem servisiranja, ali naglašavam - ključno je pitanje namjene i načina korištenja tih sredstava. Ako ih budemo usmjerili u potrošnju, dakle nema povrata tih sredstava, onda će se mogućnosti vraćanja tih sredstava smanjivati - i obrnuto, naravno.
