Ministar unutrašnjih poslova entiteta Federacija Bosne i Hercegovine (BiH) Ramo Isak demantovao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) tvrdnje ministra unutrašnjih poslova entiteta Republika Srpska (RS) Siniše Karana o postojanju radikalnih lica među migrantima.
"Jednostavno mogu reći da Karan tim informacijama kojima raspolaže ne raspolažu ni naše obavještajne, a ni operativne institucije, agencije koje se bave tim poslovima. Po nama, situacija je stabilna, nemamo nikakvih informacija u vezi bilo kakvih jakih migrantskih priliva", naveo je Isak za RSE.
Karan, ministar unutrašnjih poslova RS izjavio je 26. marta da "prijeti migrantski talas zbog čega bi BiH kao tranzitna zemlja mogla doći u nesaglediv problem".
"Tu su i lica koja su radikalna i spremna na djelovanje, tako da ćemo i na to obratiti pažnju kada je riječ o migrantima. Imamo pojačanu saradnju sa međunarodnim organizacijama. Mi već ustupamo i ustupili smo informacije državama u regiji", naveo je Karan na konferenciji za novinare.
Ramo Isak za RSE ističe kako bi MUP Federacije BiH "raspolagao tim informacijama da ih ima", te da "Karan pokušava javnosti da prezentuje nešto što baš nije tačno".
Govoreći o postojanju "radikalnih lica", Isak je istakao kako takve informacije može da daje samo Obavještajno- bezbjednosna agencija (OBA) BiH.
"Svi ostali samo iznose dezinformacije ili iznose neke populističke izjave koje samo mogu nanijeti štetu sigurnosnom sistemu BiH. Ako ima naznaka krize, tu je odgovoran ministar bezbjednosti BiH Nenad Nešić i on treba da nas informiše, da informacije podijeli sa gospodinom Karanom i sa mnom", istakao je Isak.
Šta kažu u drugim državnim institucijama?
Iz Ministarstva bezbjednosti BiH, OBA-e, te iz Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH nisu odgovorili na upit RSE o tvrdnjama ministra iz RS.
U Službi za poslove sa strancima BiH za RSE su naveli kako se u privremenim prihvatnim centrima zemlji trenutno nalazi 2.090 migranata, uglavnom iz Sirije, Avganistana i Maroka.
Ni u toj instituciji nisu odgovorili direktno o "potencijalnim prijetnjama po bezbjednost BiH među migrantima".
"Služba za poslove sa strancima poduzima mjere i radnje iz svoje nadležnosti i kontinuirano prikuplja operativna saznanja koja pravovremeno razmjenjuje sa policijskim agencijama u BiH, čime nastoji da efikasno prevenira potencijalno činjenje krivičnih dijela od strane migranata", rekao je za RSE Almin Imamović, zamjenik direktora Službe za poslove sa strancima BiH.
Imamović je naveo i da je priliv migranata u prva tri mjeseca 2024. godine na približno istom nivou kao ranije, te da trenutno nema pojačanog priliva.
"Prema statističkim pokazateljima iz prethodnih pet godina vidljivo je da sa poboljšanjem vremenskih uvjeta, odnosno tokom proljeća i ljeta, imamo pojačan priliv migranata tj. broj nezakonitih ulazaka u BiH. Također, kao i u predhodnom periodu, najveći broj migranata ulazi u BiH iz pravca Srbije, a nešto manji broj iz pravca Crne Gore", rekao je Imamović.
Migranti se ne zadržavaju u BiH, navode i IOM-u
Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), više od 200.000 migranata ušlo je na područje Zapadnog Balkana. Migranti se ne zadržavaju u balkanskim zemljama kao ranijih godina.
"Oni ne provode dugo u BiH, kao ni u drugim zemljama Zapadnog Balkana općenito. Oni imaju tendenciju da dosta brzo prolaze na putu ka Zapadnoj Evropi. Vidjeli smo promjene trendova, manje vremena provedenog u privremenim prihtvatnim centrima i ubrzano kretanje širom zemlje", navedeno je u odgovoru IOM-a na upit RSE.
Prihvatni centri za migrante u BiH se nalaze u entitetu Federacija BiH, na području Sarajeva, te na krajnjem sjeverozapadu države, kod Bihaća, koji mogu da privremeno prihvate 4.500 osoba.
U Republici Srpskoj godinama odbijaju da oforme prihvatne centre za migrante.
Evropska unija (EU) najavila je u februaru početak projekta kojim će osigurati dodatnih 6,4 miliona evra za jačanje upravljanja granicama i migracijama u Bosni i Hercegovini.
Odluka je donesena, kako navode, zbog značajnog porasta broja dolazaka u BiH posljednjih godina, koje su opteretile sposobnost zemlje da se efikasno nosi sa migracijskim tokovima i upravljanjem granicom.
