Ambasadorica Bosne i Hercegovine u Holandiji Miranda Sidran - Kamišalić govorila je za Radio Slobodna Evropa o odnosu holandske javnosti prema srebreničkoj tragediji, te o ukupnom unapređenju odnosa između ove dvije zemlje.
Sidran - Kamišalić: Vrlo su posebni odnosi između Bosne i Hercegovine i Holandije. Specifični su zbog prisustva holandskog bataljona u julu 1995. godine kada su srpske snage napravile genocid u Srebrenici nad bošnjačkim narodom. Sami pripadnici tog bataljona, koji su danas u tridesetim i četrdesetim godinama, govore da im je to najstrašniji događaj u životima, te da ih peče savjest zbog toga. Znate i da je Vlada pala u ovoj državi zbog odnosa prema Srebrenici za vrijeme pokolja koji su radile Mladićeve snage. Trenutno, nažalost, slika Bosne i Hercegovine ovdje se u širim krugovima i dalje izjednačava sa Srebrenicom i sa genocidom. Kažem 'nažalost', zato što je ponekad teško napraviti neki dobar poslovni potez jer već 16 godina razmišljamo kako pomoći tom gradu i zaista je Holandija tu veliki donator. Svake godine pet miliona eura ide u posebne namjene razvoja Srebrenice, regije i povratka stanovništva. Ono što bismo željeli da vidimo jeste da se i na druge načine pomaže, na primjer, otvaranjem novih radnih mjesta.
Komemoraciju koja se organizuje svake godine u Srebrenici pomažu nevladine organizacije iz Holandije, a učestvuju i mnogi parlamentarni poslanici, mada još nismo vidjeli da tu učestvuju i aktivni članovi vlade, ali možda se ove godine i to promijeni. Ta percepcija Bosne i Hercegovine i imidž stradalnika, ranjenog naroda, i dalje postoji.
Ponosni na Hag
Sidran - Kamišalić: Naravno da se treba prevazilaziti, ali jednako se treba suočiti i prihvatiti je kao realno stanje. Tek se onda s njom možemo nositi. I najlakše sa tolikim umjetničkim bogatstvom Bosne i Hercegovine možemo načiniti male korake, ali veoma važne: gostovanje hora od pet dana, gostovanje slikara mjesec dana, nekoliko filmskih susreta koje smo ovdje organizirali - to su pravi koraci. Imidž ćemo jedino na taj način poboljšati.
Sidran - Kamišalić: Ako mogu sada da izvučem neki zaključak, nakon više od mjesec dana od Mladićevog izručenja, jeste da ono što sam tada čula kao i ostali prisutni prilikom procedure izručenja je, čini mi se, ono što ćemo slušati sljedećih godina u procesu njegove odbrane. Ratko Mladić mi je rekao ispred sekretara Međunarodnog krivičnog suda i oficijelnog doktora Tribunala da je on general i da mu je žao, da je taj rat bio samo na našu štetu, da je to nametnuti rat i da je on general koji je branio svoj narod. Mislim da je njegovo hapšenje događaj čovječanstva. Taj monstrum je u zatvoru, nije pobjegao od pravde i odgovarat će za svoje zločine. Pritom ne smijemo zaboraviti veliku ulogu glavnog tužitelja Haškog tribunala Serža Bramerza koja je neopisivo značajna. On je taj koji je u protekle četiri godine neprestano ponavljao o uvjetovanosti puta ka euroatlantskim integracijama potpunom i iskrenom suradnjom s Haškim tribunalom.
Sidran - Kamišalić: Oni su veoma ponosni i Hag nazivaju gradom mira i pravde.
RSE: Kako danas Holanđani percipiraju Bosnu i Hercegovinu? Osjećaju li se još slike proizišle iz proteklog rata?
Sidran - Kamišalić: Vrlo su posebni odnosi između Bosne i Hercegovine i Holandije. Specifični su zbog prisustva holandskog bataljona u julu 1995. godine kada su srpske snage napravile genocid u Srebrenici nad bošnjačkim narodom. Sami pripadnici tog bataljona, koji su danas u tridesetim i četrdesetim godinama, govore da im je to najstrašniji događaj u životima, te da ih peče savjest zbog toga. Znate i da je Vlada pala u ovoj državi zbog odnosa prema Srebrenici za vrijeme pokolja koji su radile Mladićeve snage. Trenutno, nažalost, slika Bosne i Hercegovine ovdje se u širim krugovima i dalje izjednačava sa Srebrenicom i sa genocidom. Kažem 'nažalost', zato što je ponekad teško napraviti neki dobar poslovni potez jer već 16 godina razmišljamo kako pomoći tom gradu i zaista je Holandija tu veliki donator. Svake godine pet miliona eura ide u posebne namjene razvoja Srebrenice, regije i povratka stanovništva. Ono što bismo željeli da vidimo jeste da se i na druge načine pomaže, na primjer, otvaranjem novih radnih mjesta.
Komemoraciju koja se organizuje svake godine u Srebrenici pomažu nevladine organizacije iz Holandije, a učestvuju i mnogi parlamentarni poslanici, mada još nismo vidjeli da tu učestvuju i aktivni članovi vlade, ali možda se ove godine i to promijeni. Ta percepcija Bosne i Hercegovine i imidž stradalnika, ranjenog naroda, i dalje postoji.
Ponosni na Hag
RSE: Da li se takva percepcija treba prevazilaziti?
Sidran - Kamišalić: Naravno da se treba prevazilaziti, ali jednako se treba suočiti i prihvatiti je kao realno stanje. Tek se onda s njom možemo nositi. I najlakše sa tolikim umjetničkim bogatstvom Bosne i Hercegovine možemo načiniti male korake, ali veoma važne: gostovanje hora od pet dana, gostovanje slikara mjesec dana, nekoliko filmskih susreta koje smo ovdje organizirali - to su pravi koraci. Imidž ćemo jedino na taj način poboljšati.
RSE: Haški optuženik Ratko Mladić lišen je slobodne 26. maja ove godine a 31. maja izručen Haškom tribunalu. Na aerodromu u Roterdamu prisustovali ste proceduri izručenja Mladića holandskim vlastima?
Sidran - Kamišalić: Ako mogu sada da izvučem neki zaključak, nakon više od mjesec dana od Mladićevog izručenja, jeste da ono što sam tada čula kao i ostali prisutni prilikom procedure izručenja je, čini mi se, ono što ćemo slušati sljedećih godina u procesu njegove odbrane. Ratko Mladić mi je rekao ispred sekretara Međunarodnog krivičnog suda i oficijelnog doktora Tribunala da je on general i da mu je žao, da je taj rat bio samo na našu štetu, da je to nametnuti rat i da je on general koji je branio svoj narod. Mislim da je njegovo hapšenje događaj čovječanstva. Taj monstrum je u zatvoru, nije pobjegao od pravde i odgovarat će za svoje zločine. Pritom ne smijemo zaboraviti veliku ulogu glavnog tužitelja Haškog tribunala Serža Bramerza koja je neopisivo značajna. On je taj koji je u protekle četiri godine neprestano ponavljao o uvjetovanosti puta ka euroatlantskim integracijama potpunom i iskrenom suradnjom s Haškim tribunalom.
RSE: Sjedište bh. ambasade u Holandiji je u Hagu, administrativnom centru Holandije. Tu su i Međunarodni sud pravde kao i Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju. Da li su žitelji Haga svjesni važnosti tih institucija?
Sidran - Kamišalić: Oni su veoma ponosni i Hag nazivaju gradom mira i pravde.
