U srijedu uveče počela je manifestacija "Minority Fest 2014+2015", Dani nacionalnih manjina Kantona Sarajevo. Do subote 13. decembra prirediće se druženja i projekcije filmova a sve u cilju boljeg upoznavanja bh. građanstva sa pripadnicima nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini.
Akademski slikar Mersud Selman ima 27 godina. Zajedno sa Ferdinandom, dvije godine mlađim bratom, u galeriji Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo priredio je izložbu pod nazivom "Teret", posve nesvakidašnju za bh. društvo.
Ovaj događaj biće, vjerovatno, trajno zabilježen u dokumentima sarajevske Likovne akademije jer u 42 godine njenog postojanja prvi put je samostalno organizovana izložba dva mlada romska umjetnika.
"Danas svi živimo pod nekim teretom. Ali, ja hoću sa ovom izložbom da dokažem da nema više tereta. Ljudima koji se osjećaju ugroženi kao nacionalna manjina, a kao najveća na svijetu su upravo Romi, želim poručiti - nemojte se tako osjećati, vežite se za kolektivizam, vežite se za društvo, tražite svoj sadržaj, tražite istinu svoju", kaže za RSE Mersud Selman.
Ferdinand Selman, koji završava Akademiju likovnih umjetnosti u Banjaluci, ponosno prodaje svoje slike i nije ga sramota toga. Prisjeća se trenutaka kada su njega i brata zadirkivala druga romska djeca jer idu u školu.
Danas su njih dvojica uzor najmlađim pripadnicima najbrojnije nacionalne manjine u Bosni i Hercegovini.
"Lično sam tjerao neke Rome da nastave sa školovanjem, jer sam uvidio da zaista ima roditelja koji uopšte ne forsiraju djecu da krenu u školu, odnosno da napreduju nabolje", ističe Ferdinand Selman.
Izložba braće Selman u organizaciji Vijeća nacionalnih manjina Kantona Sarajevo propituje ne samo svijest bh. društva prema Romima, već i prema drugim nacionalnim manjinama u BiH.
Posebno se ističu češke zajednice, pogotovo naselja Mačino Brdo i Nova Ves. Iako je riječ o seoskim zajednicama, izuzetno su aktivne u njegovanju češke kulturne baštine.
Imajući u vidu poduhvate brojnih Čeha koji su u vrijeme Austro-Ugarske monarhije dolazili u Bosnu i Hercegovinu, edukovali lokalno stanovništvo, te ostavili neka od najljepših arhitektonskih zdanja širom zemlje, današnja bh. vlast deklarativno pomaže rad pa i Udruženja građana češkog porijekla "Češka beseda" iz Sarajeva.
"Rekla bih da je taj odnos deklarativan. Udruženje nema ni svoj prostor a i finansiranje je isključivo preko Ministarstva vanjskih poslova Češke Republike. Ne znam koliko vam je poznato da u Sarajevu postoji Park nacionalnih manjina, znači mi nemamo krov nad glavom, ali imamo nebo nad glavom", navodi Jovanka Manzalović Šalaka, predsjednica Udruženja "Češka beseda".
Tradicionalno, u okolini Prnjavora i Srbca žive poljske zajednice. Sa ovog područja BiH potiče i Karolina Vološin Atagić (Woloszyn).
"Ponosim se što sam Poljakinja jer je to jedan krasan i kulturan narod, samo dobro čovjek od njega može nešto naučiti. Ne znam zašto bih se stidjela svojeg porijekla, i drago mi je što sam se na nedavnom popisu prvi put izjasnila kao Poljakinja", navodi Vološin Atagić.
"Cilj nas starijih ovdje je da našoj djeci kažemo ko smo i odakle smo. Mada su ti brakovi otišli na mnoge strane i asimilacija je izvršena, želimo da djeca znaju odakle su im babe i djedovi, da znaju njihovu kulturu, da bar znaju kako izgleda ta Poljska. Mi u tome pokušavamo na svake načine, mada su sredstva uvijek problem. Zajedno sa djecom učimo poljski jezik, učimo pjesmice, idemo na izlete - sve u namjeri da se djeca bar znaju, ako ništa drugo", iskreno će Karolina Vološin Atagić.
U Bosni i Hercegovini trenutno živi između 500 i 600 Palestinaca, navodi Mohammed Hamad, predsjednik Udruženja Palestinska dijaspora u BiH.
On u Sarajevu živi više od 20 godina. Djeca su mu ovdje rođena i prezadovoljan je odnosom ovdašnje vlasti prema Palestincima, mada uvijek može bolje.
"Ponekad bude neke smetnje. Lično mi smeta kada odem u opštinu da izvadim rodni list pa me upute na šalter za strance, iako imam državljanstvo BiH. Ali, ako uporedimo odnos drugih zemalja prema palestinskoj nacionalnoj manjini, ovdje je stvarno fino, dobro i ide nabolje. Trenutno nemamo nikakve smetnje. Moja djeca idu u školu i fakultete i to bez ikakvih problema", ocijenjuje za RSE Hamad.
"Kad bi sada brojali, ned'o Bog, krvna zrnca, ja ne bih trebalo da pripadam ovdje, iako pripadam - jer sam rođen ovdje. Ja sam na prvom mjestu Bosanac i Hercegovac, ali eto austrijskog porijekla - slučajno", kaže predsjedavajući Vijeća nacionalnih manjina Kantona Sarajevo Davor Ebner, poznatiji kao pjevač grupe Regina.
"Austrijska nacionalna manjina kao manjina nije priznata u zakonu u BiH, ali njemačka jeste. Zašto je to tako - pitam se s obzirom da je Austrija imala većeg utjecaja u Bosni i Hercegovini pogotovo u periodu Austro-Ugarske monarhije. Znači, Austrijanci u BiH nisu priznati kao nacionalna manjina. Pored toga što sam nacionalna manjina, spadam i u red ostalih", navodi Ebner.
Na popisu stanovništva iz 1991. godine, najbrojniju nacionalnu manjinu u Bosni i Hercegovini čini su Crnogorci. Aktuelni popis u oktobru 2013. pokazaće da li se ovaj podatak značajno izmijenio.
U međuvremenu, Hidajeta Redžić, članica Vijeća nacionalnih manjina Kantona Sarajevo iz reda crnogorske nacionalne manjine, ističe za RSE da bh. građani Crnogorce veoma simpatišu.
"To je i zbog bliskosti jezikâ, odnosno to je jedan jezik uz male razlike naročito u naglasku. Najvažnije je da se razumijemo, prema tome nije neophodno da se uvedu časovi crnogorskog jezika u bh. školama koliko je neophodno da se uvedu u nastavu jezici drugih nacionalnih manjina: romski, poljski, češki. Mislim da se već radi na tome. Slovenci su imali kurseve slovenskog jezika, Česi češkog, i tako treba da se radi", konstatuje Redžić.
Kroz brojne aktivnosti misija manifestacije Dani nacionalnih manjina Kantona Sarajevo je omogućiti različite poglede na zajedničku zbilju u Bosni i Hercegovini, prostor za propitivanje odnosa većine i manjine.
"Ciganima smatram sve ljude na Zemlji. Cigan je čovjek koji se bori, a Rom je čovjek. Ali, koliko god se trudili, uvijek ćemo ostati na margini. Ti ćeš uvijek biti Cigan, Rom, čergaš", navodi Mersud Selman, mladi umjetnik sa početka priče.
