Ministri EU najavili mogućnost izmještanja OHR-a

Šefovi diplomatija zemlja članica EU pozvali su u ponedjeljak političare u Bosni i Hercegovini da uspostave Vijeće ministara, ali i donijeli zaključak kako postoji mogućnost da se Kancelarija visokog predstavnika izmjesti van te zemlje.

I dok pojedini političari, koji su i do sada to priželjkivali, ocjenjuju da je to dobro, analitičari vjeruju da bi to bila najgora moguća varijanta po Bosnu i Hercegovinu zbog stanja u kom se nalazi.

Istovremeno, jedan dio zaključka ministara vanjskih poslova EU odnosi se i na to da u slučaju potrebe mogu biti pozvane rezervne snage kako bi podržale nastojanja za očuvanje ili ponovno uspostavljanje bezbjednih uslova i zaštite u BiH. Prenosimo prve reakcije.

Zaključci šefova diplomatija zemalja članica Evropske unije došli su u trenutku kada se Bosna i Hercegovina nalazi u najtežoj političkoj krizi od kraja rata. Uprkos dosadašnjim najavama evropskih zvaničnika da će bosanskohercegovački političari morati sami da donose odluke, bez miješanja sa strane, analitičari ocjenjuju da je u ovom momentu više nego alarmantna najava da će se razmatriti mogućnost izmještanja Kancelarije visokog predstavnika van Bosne i Hercegovine.

„Smatram da uvjeti sigurnosni i političke prilike u BiH nisu procijenjeni korištenjem nekih realnih indikatora, tako da tu odluku smatram prije svega ishitrenom i neutemljenom na realnim činjenicama. S druge strane, cijenim da uloga OHR-a u ovakvoj BiH treba da bude znatno naglašenija, mnogo efikasnija, a ni u kom slučaju da se on dislocira. To bi značilo, zapravo, ohrabrenje svih onih snaga koje su BiH i dovele u jedno ovakvo nepovoljno stanje“, ocjenjuje Sulejman Redžić, predsjednik nevladine organizacije „Krug 99“.

Niko u Bosni i Hercegovini i van nje ne spori kako je za sadašnju situaciju u BiH odgovaran isključivo politički vrh zemlje, koji u proteklih nekoliko godina državu vodi u sunovrat. Nemogućnost da se usvoje najvažniji zakoni iz oblasti evropskih integracija, započnu razgovori o toliko neophodnim ustavnim promjenama, ali i propast svih razgovora o konstituisanju bh. vlade, doveli su do toga da put kojim zemlja ide ne vodi nigdje.

Zbog toga, kako ocjenjuje Elvir Bucalo, novinar i dugogodišnji izvještač iz Brisela, ne treba da čudi što međunarodna zajednica odustaje od dosadašnje politike koju je vodila u BiH, jer traži partnera koji će ispuniti reforme na evropskom putu.

„Njihova uloga je određena ne samo njihovom željom, koja je univerzalna želja da imaju sposobnog, modernog, samostojnog partnera koji je u stanju da ispuni sve moguće zadatke koji su na putu reformi i evropskih integracija, a sa druge strane ne mislim da ni Brisel želi da konačno ima nekoga gdje će da vrši sve moguće eksperimente o tome koliko je moćna njegova mašinerija evropskog vanjskog servisa ili gospođe Ešton“, ocjenjuje Bucalo.

„Međunarodna zajednica već 20 godina izvodi nekakve svoje eksperimente u BiH, koji samo dovode tu istu BiH u lošiju i lošiju situaciju - da sve više i sve dublje tone u socijalnom beznađu i da se nalazi u tom jednom stanju žabokrečine iz koje ne može da izađe“, smatra profesor na banjalučkom Univerzitetu Ivan Šijaković.

Izvještaj čitati između redova

Najava evropskih zvaničnika o mogućem premještaju OHR-a van Bosne i Hercegovine naišla je na očekivane reakcije kod domaćih političara. Ona je, u neku ruku, ispunjenje dugogodišnjeg zagovaranja pojedinih političkih stranaka da BiH nije potreban visoki predstavnik.

To svjedoče i izjave Nike Lozančića, visokog funkcionera HDZ BiH, i Petra Kunića, predstavnika Demokratske narodne stranke koja je u koaliciji sa Dodikovim SNSD-om.

„Ja osobno mislim da je za BiH i za sve njene građane najbolje da politički predstavnici u BiH preuzmu odgovornost za upravljanje ovom zemljom“, smatra Lozančić.

„Mislim da je dobra ideja iz razloga što bi konačno OHR otišao iz jedne sredine, iz jednog centra koji je imao preveliki utjecaj na OHR - prevelik je utjecaj bio Sarajeva u odnosu na OHR“, kaže Kunić.

U kakvom se trenutno stanju nalazi BiH svjedoči i dio zaključka šefova diplomatije Evropske unije u kome se navodi da će napor EU vojne operacije u BiH biti usmjeren na jačanje i obuku bh. vojnih snaga, uz „budno praćenje stanja i ubjedljive rezervne snage koje u slučaju potrebe mogu biti pozvane za očuvanje ili ponovno uspostavljanje sigurnosnih uslova i zaštite“.

Uprkos ovakvoj konstataciji, Šefik Džaferović, predstavnik SDA, smatra da nije moguća ponovna destabilizacija sigurnosnih prilika.

„Nije više stanje isto ni u BiH, pogotovo u regionu, tako da ja mislim da uz prisustvo međunarodnih vojnih snaga, EUFOR-a koji ima svoj mandat po Dejtonskom mirovnom sporazumu i koji i dalje treba da ostane u BiH, mi možemo očekivati jednu stabilnu sigurnosnu situaciju. Ja ne očekujem destabiliziranje sigurnosne situacije“, kaže Džaferović.

Zaključci ministara vanjskih poslova EU doneseni su uoči izvještaja Evropske komisije o napredovanju zemalja u regiji prema Evropskoj uniji, koji će biti predstavljeni u srijedu u Briselu.

Istovremeno, sve što je usvojeno u ponedjeljak u Luksemburgu i ono što će biti za dva dana u Briselu, kako ocjenjuju analitičari, biće okosnica buduće evropske politike prema BiH.

„Ako želimo da zaboravimo, a mislim da je najbolje da zaboravimo ono što će nas dočekati za dva dana u tom godišnjem izvještaju EK - jer će biti nikad gori, moraćemo da se trudimo i da čitamo između redova, i da čitamo ono što nam je savjetovano. A danas je savjetovano da BiH, bez obzira na sve razlike i koliko god iz bh. ugla to izgledalo nemoguće, mora prevazići razlike, mora naći kompromis, mora uspostaviti vladu na državnom nivou i krenuti konačno u ono što su najneophodnije potrebe kako bi država uopšte mogla ići naprijed“, smatra Bucalo.