Ministar pravde Republike Srpske (RS) Anton Kasipović, koji je u utorak ispitan u Tužilaštvu BiH, izjavio je da tokom tog saslušanja nije bilo pitanja o rušenju ustavnog poretka Bosne i Hercegovine (BiH).
On je naveo kako je tužioca uglavnom interesovalo postupanje Vlade tog bh. entiteta u pogledu skupštinskih odluka o preuzimanju nadležnosti države BiH.
Kasipović je rekao nakon jednočasovnog ispitivanja u Tužilaštvu BiH, održanog 28. decembra, da se odazvao na poziv u svojstvu svjedoka i odgovarao na pitanja tužioca o postupanjima entitetske Vlade i Ministarstva pravde u vezi sa odlukama Narodne skupštine RS od 10. decembra.
„Tužilac se, uglavnom, interesovao za postupanje Vlade u toku same pripreme sjednice i za stav Vlade u pogledu odluka Narodne skupštine i sprovođenja tih odluka“, rekao je Kasipović novinarima, prenosi SRNA.
Kasipović je rekao da ga tužilac nije pitao o tome da li odluke parlamenta RS i postupci Vlade RS predstavljaju rušenje ustavnog poretka BiH.
On nije želio da komentariše postupanje Tužilaštva BiH u predmetu niti bilo koje postupanje pravosudnih institucija, te istakao da nije obaviješten o tome da li u ovom predmetu ima osumnjičenih.
„Pretpostavljam da će ove, još uvijek na temelju Zakona o krivičnom postupku, određene radnje rezultirati nekom tužilačkom odlukom“, naveo je Kasipović.
On je potvrdio da je ministar unutrašnjih poslova RS Dragan Lukač takođe pozvan u Tužilaštvo u svojstvu svjedoka.
Iskaze su do sada u Tužilaštvu BiH, u svojstvu svjedoka, dali lideri opozicije u RS, Mirko Šarović, Nenad Nešić, Branislav Borenović, Goran Selak i Nebojša Vukanović.
Zašto Tužilaštvo poziva zvaničnike iz RS na saslušanje?
Parlament RS je 10. decembra na posebnoj sjednici, usvojila Deklaraciju o ustavnim principima i četiri informacije sa zaključcima o „vraćanju“ nadležnosti sa nivoa države na entitet.
Tužilaštvo BiH je nakon toga otvorilo predmet protiv više lica zbog osnovane sumnje da su počinila krivično djelo napad na ustavni poredak.
Tužilaštvo je ranije zatražilo informacije o Zakonu o lijekovima i medicinskim sredstvima kojeg je oktobru, na posebnoj sjednici, usvojio entitetski parlament. To je za RSE potvrdio 7. decembra potpredsjednik parlamenta Deniš Šulić.
U Tužilaštvu BiH, na upit RSE 7. decembra su kratko odgovorili da je „u predmetu u kojem postupa, Tužilaštvo zatražilo od Narodne skupštine RS dostavljanje određenih informacija“.
Usvojenim Zakonom o lijekovima RS predviđeno osnivanje Agencije za lijekove i medicinska sredstva Republike Srpske.
Osnivanje entitetske agencije za lijekove nije u skladu s Ustavom BiH, koji je dio Dejtonskog sporazuma, kojim je definisano da entiteti ne mogu preuzimati nadležnosti države ili one nadležnosti koje su u skladu s Ustavom prenesene na državni nivo.
Od 2009. godine djeluje Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH, kao jedinstveno regulatorno tijelo na nivou države.
Usvajanje Zakona o lijekovima RS, prva je nadležnost koja je prenesena sa nivoa BiH na RS nakon što je Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), najavio prenos niza nadležnosti sa države na entitet RS.
