U samo mjesec dana u Republici Srpskoj su u javni diskurs dospjeli nacrti zakona, ideje i odluke kojima se kriminalizuje kleveta, nevladine organizacije i rad civilnog društva podvode pod strane agente, pominje moguća zabrana za pripadnike LGBTIQ populacije da prilaze obrazovnim ustanovama, te zamrzavanje odnosa Republike Srpske sa ambasada Sjedinjenih Država i Velike Britanije u BiH.
Zbog čega predsjednik RS-a Milorad Dodik sada povlači ove poteze i šta kroz njih želi da uradi? Slušajte u podcastu Zaviri ispod površine sa Lejlom Omeragić Ćatić.
Slušajte i pratite ZIP
►Spotify ►Apple Podcast ►Google Podcast ►Podcast.rs
Odgovore na ova pitanja u podcastu daje Adi Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost u Berlinu. Pored njega čut ćete šta je na ulicama Banjaluke zabilježio Milorad Milojević i šta građani misle o ovim posljednjim potezima.
'Politika kao cjenjaknje'
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nema ovlasti da prekine međunarodne odnose BiH i njenih dijelova sa bilo kojom od ambasada u toj državi, poručuje analitičar Adi Ćerimagić i navodi da "on (Dodik) politiku vidi kao cjenkanje". Ćerimagić također daje svoje objašnjenje o tome šta stoji iza poteza da se zamrznu odnosi sa ambasadama.
"Tu je nekoliko motiva: od straha od toga da će visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini nametnuti rješenje odnosno zakon o državnoj imovini uz saglasnost sa dvije susjedne zemlje prije svega sa Zagrebom i Beogradom, što odražava se veće nepovjerenje između Beograda i Banjaluke", kaže Ćerimagić.
Kaže i da Dodik u posljednje vrijeme "često spominje EU novac koji je suspendovan, zatim činjenicu da Republika Srpska ove godine ima dosta veliki zamah vraćanja dugova od preko milijardu konvertibilnih maraka, kao i činjenicu da se priprema za razgovor odnosno za neke puteve u Kinu da pokuša njih privoliti odnosno zainteresovati da ga podrže".
Nacrti zakona
Narodna Skupština Republike Srpske usvojila je 23. marta Nacrt zakona koji predviđa novčane kazne za klevetu i do 60.000 eura, a koji je izazvao dosta kritika medijskih radnika i međunarodnih organizacija. Zakon se nakon javne rasprave ponovno vraća u skupštinu.
Ćerimagić kaže da je i ovaj prijedlog zakona dio Dodikovog "cjenjaknja."
"Gdje on gura stvari naprijed i kaže sad ćemo uraditi nešto što zna da će EU i nevladin sektor i javnost u Republici Srpskoj u BiH reagovati jer su osjetljivi na to pitanje."
A šta građani znaju o kriminalizaciji klevete?
"Pa to je sad sve kontradiktorno, ima svojih prednosti, a ima i mana", kaže dvadesetogodišnji Mario i dodaje da će i to "kao i dosta zakona da se izmanipuliše".
Mislim da se tu radi prije svega o pokušaju dodatne delegitimizacije nevladinog sektora u Republici Srpskoj, Bosni i Hercegovini, ali u regionu.
Pored kriminalizacije klevete i nevladine organizacije mogle bi se naći na udaru zakona o financiranju nevladinih organizacija. One bi, kako se predlaže, morale podnijeti financijske izvještaje, a zakon daje pravo vlastima Republike Srpske da u te organizacije šalju inspekcije.
Ćerimagić smatra da je cilj delegitimizacija nevladinih organizacija "jer borba protiv tog zakona u stvari neki utisak u javnosti da ipak tu nešto ne valja dok se oni bore da se do toga ne dođe".
U stvarnosti, kaže Ćerimagić, skoro sve te nevladine organizacije, bez obzira na postojanje ili nepostojanje zakona, objavljuju od koga dobivaju finansijska sredstva i podršku te imaju izvještaje.
"A ustvari s obzirom da ta podrška koja njima dolazi najvećoj mjeri dolazi iz zemalja Evropske unije, oni su ustvari dio procesa koji bi našu zemlju i naše društvo trebalo pridružiti Evropskoj uniji."
Nacrt zakona se još nije našao pred poslanicima Skupštine Republike Srpske.
Pored ovoga, predsjednik RS-a i vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik najavio je u više navrata i zakon kojim će se LGBT osobama zabraniti ulazak i rad u obrazovnim institucijama, od vrtića do fakulteta.
Početkom marta u Banjaluci su napadnuti aktivisti Organizacionog odbora "Bh. povorke ponosa".
"U jedan dio spektar toga njegovog djelovanja upravo prema toj zajednici, prema stvaranju uslova gdje su napadi na LGBT zajednicu su u startu tolerisani, gdje instrumenti vlasti, policija, sudstvo, vlasti ne reaguje ili reaguje malo kasno i ustvari je i poruka Evropskoj uniji ponovo u tom njegovom procesu cjenkanja, jer zna da Evropska unija mora reagovati zbog svojih vrijednosti. Da im ustvari pokaže na kojim različitim spektrima on može praviti problem ukoliko se oni ne cjenkaju s njim", objašnjava u podcastu ZIP viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost u Berlinu, Adi Ćerimagić.
O serijalu 'Zaviri ispod površine'
Svakodnevnica u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori. Sa kakvim se izazovima suočavamo? Šta ove sedmice pokušavamo bolje da razumijemo?
Svakog ponedeljka autori iz Sarajeva, Podgorice i Beograda donose novu epizodu podcasta ZIP - Zaviri ispod površine. O čemu to razmišljaju ove sedmice? Šta o tome kažu stručnjaci, a šta kažete vi?
Sve epizode možete potražiti ovdje. Preuzimite podcast na vaš uređaj i slušajte po svom tempu. Sa vama smo i kroz naše radijske emisije svakog vikenda.
Detaljnije upute kako slušati ovaj i naše druge podcaste potražite ovdje.