Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) izjavio je da ni nova generacija političara, koju predstavlja vlast u Sarajevu, nije spremna da se suoči s prošlošću.
Dodik je to izjavio povodom otkrivanja spomen-obilježja ubijenim civilima srpske i hrvatske nacionalnosti tokom rata u Sarajevu, u ponedeljak, 15. novembra, na Kazanima, na planini Trebević.
Civile su ubili, a potom bacili u jamu Kazani pripadnici Armije Republike BiH, tokom opsade Sarajeva, pod komandom Mušana Topalovića Cace.
"Izostavljanjem činjenice da su na Kazanima mučki ubijeni sarajevski Srbi i to u mnogo većem broju od onog koji se nudi na ploči koja je otkrivena pokazuje se da Bošnjaci, bilo kojoj partiji pripadali, i dalje skrivaju zločin ne nazivajući ga pravim imenom", istakao je Dodik za agenciju Srna.
On smatra da vlasti u Sarajevu nisu spremne priznati to šta se na Kazanima desilo.
"Samo par kilometara od Kazana, na zgradi Vijećnice, uporno stoji ploča na kojoj piše: 'Na ovom mjestu su srpski zločinci zapalili Nacionalnu biblioteku BiH'. Kako su zločinci dobili nacionalnu pripadnost na Vijećnici, a žrtve na Kazanima nisu. To je pitanje sa kojim treba da se suoče i gradske vlasti Sarajeva, ali i svi u BiH koji govore o pomirenju i suživotu", kazao je.
Šta piše na sarajevskim spomen-pločama stradalim civilima tokom opsade
Prema njegovom mišljenju, spomen-obilježje na Kazanima ne govori o nečijoj želji za pomirenjem.
"Kada već nisu bili spremni da napišu ko su žrtve, a ko zločinci bolje bi bilo da tu i takvu ploču nisu ni postavljali", ocijenio je Dodik.
Podsjećamo, Gradsko vijeće Sarajeva usvojilo je 27. oktobra Odluku o podizanju spomen-obilježja Kazani. Na rješenje ovog pitanja čekalo se gotovo 30 godina.
Na izgled i tekst na spomeniku, u kome se ne pominje ko je ubio Sarajlije, upućene su brojne primjedbe.
Amandman Naše stranke, da se uz imena žrtava na spomeniku napiše i ko je odgovoran za njihovu smrt je odbijen, a usvojen je prijedlog gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić u kojem se navode godina smrti i imena žrtava.
Spomenik čine dvije granitne ploče. Na vertikalnoj ploči je ispisano "Spomen-obilježje Kazani (1992-1994) Zauvijek ćemo se, s tugom i poštovanjem, sjećati naših ubijenih sugrađana", kojeg prati spisak imena 17 žrtava koje su identificirane nakon ekshumacije iz jame.
Postavku spomenika je finansirao Grad Sarajevo.
Za zločine na Kazanima osuđeno je 14 pripadnika Armije RBiH na zatvorske kazne od deset mjeseci do deset godina. Svima je suđeno za "svirepa ubistva", dok je jedino Samir Bejtić optužen za ratne zločine.
Tačan broj ubijenih građana nije poznat.
