Islamistička grupa Islamska država Irak i Levant nastavila je ofanzivu i zauzela još dva grada u Iraku, šireći tako teritoriju pod svojom kontrolom i prijeteći Bagdadu. Savjet bezbjednosti UN, je pozvao na hitan dijalog u Iraku, uz osudu terorističkih aktivnosti, ali bez razmatranja bilo kakve akcije protiv islamskih militanata.
Grupa suni islamista povezana sa Al Kiadom napredovala je u provinciji Dijala na istoku zemlje u blizini iranske granice približavajući se tako Bagdadu, a nakon što su ranije preuzeli kontrolu nad Mosulom i Tikritom, važnim strateškim tačkama.
Sada su zauzeli su Sadiju i Džalaulu, te okolna područja u provincije Dijali pošto su iračke snage sigurnosti napustile svoje položaje.U toku su okršaji sa iračkim snagama nedaleko od Bakube, na samo 50 kilometara sjeverno od Bagdada. Prije Tikrita i Mosula Islamisti su prethodno preuzeli kontrolu nad Faludžom i Ramadom u provinciji Anbar u kojoj borbe traju još od početka ove godine.
Istovremno su Ujedinjene nacije jutros upozorile da su militanti izveli masovne egzekucije nad civilima i iračkim vojnicima u Mosulu, uključujući i ubistvo 17 civila samo u jednoj ulici u tom gradu.
Na press-konferenciji u Bagdadu, UN-ov izaslanik Nikolaj Mladenov rekao je da se Irak "sada suočava sa najvećom prijetnjom" suverenitetu i integritetu zemlje i da lideri u zemlji moraju svoje razlike ostaviti po strani.
"Dozvolite mi da kažem da se Irak suočava sa najvećom prijetnjom suverenitetu i integritetu zemlje posljednjih godina. UN i Savjet bezbjednosti veoma pažljivo prate situaciju i veoma su zabrinuti zbog dešavnja u ovoj zemlji", rekao je Mladenov i dodao:
"Način da se riješi kriza je da se prije svega fokusiraju na sigurnost, ali i ne samo na to.Vrijeme je da se politički lideri ove zemlje okupe,svoje razlike ostave po strani i zajednički rade za budućnost Iraka."
Stoga je SB UN uputio poziv za uregentni "inkluzivni dijalog" i osudio terorističke aktivnosti, ali 15 članica SB UN nijesu najavili mogućnost konkretne akcije protiv islamskih militanata.
Amabasador UN, Vitalij Čurkin, predsjedavajući Savjetom nakon sjednice je rekao:
"Članice SB ujedinjene su u sastavu oko situcije u Iraku. I članice Savjeta bezbjednosti izrazile su svoju nepodijeljnu podršku vladi i narodu Iraka u njihovoj bori protiv terorizma."
O mogućoj reakciji Čurkin kaže:
"Oni (SB) su naglasili da svaka akcija treba da bude u skladu za ustavnim okvirima, saglasna sa međunarodnim humanitarnim pravom i standardima u oblasti ljudskih prava. Snažano smo osudili sve terorističke i ektremističke aktivnosti bez obzira na njihovu motivaciju. Naglašena je i važnost inkluzivnog nacionalnog dijaloga imajući u vidu sastav novog parlamenta i vlade u Iraku", naglasio je ruski ambasador u UN.
Ipak, SAD su saopštile da razmatraju "sve opcije" uključujući i vojnu akciju, jer je američki predsjednik Barack Obama, komentrišući situciju u Iraku rekao "Ja ne isključujem ništa".
Američki predsjednik je pozvao Iračke i arapske sunite i šiite da prevaziđu svoje nesuglasice, jer je situcija "jasno urgentna".
A dok se ekstremisti koji su zamah uzeli još borbama u Siriji, približavaju Bagdadu, šiitski premjer Iraka, Nuri al-Maliki još u parlamentu nije uspio da dobije odobrenje za proglašenje vanrednog stanja u zemlji, koje bi mu dalo veća ovlaštenja za rješevnje situcije, jer su mnogi sunitski i kurdski poslanici bojkotovali jučerašnju sjednicu parlamenta.
Cilj sve jače islamističke grupe, povezne sa Al Kaidom, Islamska država Irak i Levant je stvaranje islamskog emirata čiji će sastavani djelovi biti, Irak i Sirija.
Kako mnogi analitičari procjenjuju, ovo što se dešava mogao bi pretstavljati najopasniji akt još od napada Al Kaide na SAD 11. septembrra 2001. Dalje jačanje ove sunuitske ekstremističke grupe ponovo bi moglo dodatno uzdrmati Bliski Istok.
Grupa suni islamista povezana sa Al Kiadom napredovala je u provinciji Dijala na istoku zemlje u blizini iranske granice približavajući se tako Bagdadu, a nakon što su ranije preuzeli kontrolu nad Mosulom i Tikritom, važnim strateškim tačkama.
Sada su zauzeli su Sadiju i Džalaulu, te okolna područja u provincije Dijali pošto su iračke snage sigurnosti napustile svoje položaje.U toku su okršaji sa iračkim snagama nedaleko od Bakube, na samo 50 kilometara sjeverno od Bagdada. Prije Tikrita i Mosula Islamisti su prethodno preuzeli kontrolu nad Faludžom i Ramadom u provinciji Anbar u kojoj borbe traju još od početka ove godine.
Istovremno su Ujedinjene nacije jutros upozorile da su militanti izveli masovne egzekucije nad civilima i iračkim vojnicima u Mosulu, uključujući i ubistvo 17 civila samo u jednoj ulici u tom gradu.
Na press-konferenciji u Bagdadu, UN-ov izaslanik Nikolaj Mladenov rekao je da se Irak "sada suočava sa najvećom prijetnjom" suverenitetu i integritetu zemlje i da lideri u zemlji moraju svoje razlike ostaviti po strani.
"Dozvolite mi da kažem da se Irak suočava sa najvećom prijetnjom suverenitetu i integritetu zemlje posljednjih godina. UN i Savjet bezbjednosti veoma pažljivo prate situaciju i veoma su zabrinuti zbog dešavnja u ovoj zemlji", rekao je Mladenov i dodao:
"Način da se riješi kriza je da se prije svega fokusiraju na sigurnost, ali i ne samo na to.Vrijeme je da se politički lideri ove zemlje okupe,svoje razlike ostave po strani i zajednički rade za budućnost Iraka."
Stoga je SB UN uputio poziv za uregentni "inkluzivni dijalog" i osudio terorističke aktivnosti, ali 15 članica SB UN nijesu najavili mogućnost konkretne akcije protiv islamskih militanata.
Amabasador UN, Vitalij Čurkin, predsjedavajući Savjetom nakon sjednice je rekao:
"Članice SB ujedinjene su u sastavu oko situcije u Iraku. I članice Savjeta bezbjednosti izrazile su svoju nepodijeljnu podršku vladi i narodu Iraka u njihovoj bori protiv terorizma."
O mogućoj reakciji Čurkin kaže:
"Oni (SB) su naglasili da svaka akcija treba da bude u skladu za ustavnim okvirima, saglasna sa međunarodnim humanitarnim pravom i standardima u oblasti ljudskih prava. Snažano smo osudili sve terorističke i ektremističke aktivnosti bez obzira na njihovu motivaciju. Naglašena je i važnost inkluzivnog nacionalnog dijaloga imajući u vidu sastav novog parlamenta i vlade u Iraku", naglasio je ruski ambasador u UN.
Ipak, SAD su saopštile da razmatraju "sve opcije" uključujući i vojnu akciju, jer je američki predsjednik Barack Obama, komentrišući situciju u Iraku rekao "Ja ne isključujem ništa".
Američki predsjednik je pozvao Iračke i arapske sunite i šiite da prevaziđu svoje nesuglasice, jer je situcija "jasno urgentna".
A dok se ekstremisti koji su zamah uzeli još borbama u Siriji, približavaju Bagdadu, šiitski premjer Iraka, Nuri al-Maliki još u parlamentu nije uspio da dobije odobrenje za proglašenje vanrednog stanja u zemlji, koje bi mu dalo veća ovlaštenja za rješevnje situcije, jer su mnogi sunitski i kurdski poslanici bojkotovali jučerašnju sjednicu parlamenta.
Cilj sve jače islamističke grupe, povezne sa Al Kaidom, Islamska država Irak i Levant je stvaranje islamskog emirata čiji će sastavani djelovi biti, Irak i Sirija.
Kako mnogi analitičari procjenjuju, ovo što se dešava mogao bi pretstavljati najopasniji akt još od napada Al Kaide na SAD 11. septembrra 2001. Dalje jačanje ove sunuitske ekstremističke grupe ponovo bi moglo dodatno uzdrmati Bliski Istok.