Milioni neriješenih predmeta: Kako stati u kraj neefikasnosti pravosuđa

Mogu li građani Bosne i Hercegovine zaštititi svoja prava i pravdu potražiti u pravosudnom sistemu te zemlje? Naime, kako je potvrđeno iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, nezavisne institucije zadužene za nadzor rada pravosuđa, u BiH još ima oko dva miliona neriješenih sudskih predmeta. To uzrokuje da procesi pred sudovima traju godinama i stvaraju ogromne troškove, a povrh svega, najveću štetu trpe građani koji na sudu nerijetko žele riješiti svoje egzistencijalne probleme.

Stručnjaci upozoravaju kako sudovima u BiH nedostaje kadrova, kako je potrebna veća pomoć izvršne vlasti, ali i da treba podići svijest građana o nekim, manje zastupljenim načinima rješavanja sudskih sporova, poput instituta sudske nagodbe, koji je najčešća praksa u modernom demokratskom svijetu.

U nevladinoj organizaciji "Vaša prava", koja besplatno zastupa građane pred sudovima, za naš radio iznose podatke kako imaju slučajeva da u nekim predmetima i po dvije godine čekaju na odluku suda o podnesenim žalbama.

To je samo još jedna potvrda konstatacija upućenih u probleme bh. pravosuđa da je sporost u rješavanju predmeta rak-rana sudske vlasti u BiH. Predstavnik organizacije "Vaša prava" u Mostaru Ahmet Salčin objašnjava:

„Imamo i Zakon o parničnom postupku gdje su utvrđeni rokovi, npr. 30 dana za odgovor na tužbu, 30 dana poslije odgovora na tužbu pripremno ročište, pa ponovo 30 dana za održavanje glavnog ročišta. Međutim, ti se rokovi ne poštuju iz razloga što sudije ne mogu fizički stići da opsluže sve predmete.“

Zato je, dodaje Salčin, građanima BiH otežan pristup pravdi:

„Osim toga, tu je prvostepeni postupak, po žalbi može i drugostepeni postupak, tako da se tu izgubi puno vremena i mislim da je tu glavni problem.“

Jedan takav primjer je i Kantonalni sud u Mostaru. U toj instituciji kažu da imaju 14 sudija, te su prisutni problemi u ažurnosti rada suda u drugostepenom, građanskom referatu.

„Svaki sudac na građanskom odjeljenju trenutno duži oko 700 predmeta. To vam u prijevodu znači: ako danas dođe žalba na ovaj sud, biće riješena za tri i po godine“, objašnjava predsjednik Kantonalnog suda u Mostaru Mladen Jurišić.

Slične probleme ima i Općinski sud u Mostaru. Predsjednik tog suda Marin Zadrić ističe da više od 70 posto predmeta su tzv. izvršni:

„Ako vi dobijete pravomoćnu sudsku presudu, za čije je donošenje trebalo određeno vrijeme, i onda čekate da se ona i izvrši, naravno da ste apsolutno opravdano nezadovoljni", konstatuje Marin Zadrić.

Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH problem dugotrajnosti procesa prepoznalo je kao jedan od prioriteta.

„Ono što je najaktuelnije i što treba otkloniti to je da građani i njihovi predmeti budu riješeni u razumnim rokovima. A to ćemo riješiti kroz sistem efikasnosti rada sudova i tužilaštava u BiH", tvrdi predsjednik VSTV-a Milorad Novković.

Trenutno u BiH ima oko dva miliona neriješenih sudskih predmeta, od čega je oko milion i po tzv. komunalnih. Eksperti ističu da bi najpotrebnije bilo osigurati novac da se kadrovski ojačaju sudovi.

„Imam osjećaj da su jedini problem finansije - nemamo dovoljno novčanih sredstava da bi se osigurao određeni broj sudija ili stručnih saradnika koji bi ubrzali ove postupke", kaže Ahmet Salčin iz Udruženja "Vaša prava".

Prednosti sudske nagodbe

Da takav pristup daje rezultate dokaz je i Općinski sud u Mostaru, gdje je projektom VSTV-a, te Norveške i Švedske angažirano još pravnika, čime je povećana efikasnost rada.

„U usporedbi perioda prošle i ove godine, mi npr. na izvršnim premetima imamo povećanje - u zadnja dva mjeseca uradili smo negdje oko 3.500 predmeta više", navodi predsjednik Općinskog suda u Mostaru Marin Zadrić.

O prednostima sudske nagodbe, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH Milorad Novković kaže:

„Zaključivanjem sporazuma među strankama znatno se skraćuje vrijeme trajanja sudskog postupka i izbjegavaju se brojni troškovi previđeni redovnim procedurama, te su stranke i sud pošteđeni iscrpljujućeg i dugotrajnog sudskog postupka.“

O iskustvima iz prakse o sudskoj nagodbi, studentima prve godine dva mostarska pravna fakulteta, na svečanosti povodom obilježavanja Evropskog dana civilne pravde, u organizaciji VSTV-a, govorila je sutkinja Općinskog suda u Mostaru Nina Ćulanić:

„Sa tih dijametralno suprotnih pozicija kad se stranke međusobnim ustupcima dogovore, kad uspiju da postignu taj dogovor, to je prednost i za sud i za njih", kazala je Nina Ćulanić.

Institut sudske nagodbe postoji u bh. zakonodavstvu, kažu stručnjaci, ali se toliko ne primjenjuje.

„U SAD-u se 92 posto parnica i sukoba i slučajeva rješavaju nagodbom. Samo osam posto meritorno pred sudovima, a sve ostalo je nagodba. Slično je i u skandinavskim zemljama, u germanskom pravu", navodi predsjednik Kantonalnog suda u Mostaru Mladen Jurišić.

Stručnjaci smatraju da bi javnost trebala biti više upoznata o mogućnosti sudske nagodbe.

„Podržati rad pravosuđa, podržati rad i civilnog, odnosno nevladinog sektora, građane informisati još više o načinu ostvarivanja prava, odnosno rješavanju pravnih problema", smatra Rebeka Kotlo iz Centra za ljudska prava Mostar.