Prema izvještaju Instituta „Global Financial Integrity“, iz Bosne i Hercegovine je od 2001. do 2010. godine u zemlje sa statusom poreskog raja prebačeno 836 miliona dolara, zarađenih, kako se tvrdi, utajom poreza i korupcijom. Prema tom izvještaju, BiH se nalazi na 57. mjestu po nedopuštenom odlivu novca među 143 zemlje u razvoju koje su bile obuhvaćene istraživanjem.
Autori izvještaja Instituta „Global Financial Integrity“, čije je sjedište u Vašingtonu, ističu kako su njihovi proračuni prilično konzervativni, te da su realni iznosi, ustvari, i mnogo veći.
Direktor Agencije za prevenciju i koordinaciju borbe protiv korupcije Bosne i Hercegovine Sead Lisak smatra da izvještaj ima osnova:
„Oni se definitivno oslanjaju na određene podatke koji su provjereni. Možemo pretpostavljati na koji način su ova sredstva odlila se iz BiH. Jedan od mogućih odgovora jeste da je to jedan oblik privrednog kriminala, gdje dolazi do osnivanja fiktivnih ili nepostojećih firmi - firme osnovane sa namjerom da se neka, najčešće viskotarifna, roba, tu prije svega mislim na naftu, alkohol ili cigarete, kupi i proda da se ne plati porez na promet", kaže Lisak.
Analitičari kažu da je izvještaj potvrda korupcije kao sistemskog problema za koji ne postoji ni minimum političke volje da se rješava.
„Nisu samo tu u pitanju privatne kompanije, već i predstavnici vlasti koji su povezani sa tim privatnim kompanijama. Apsolutno bi bilo nemoguće da one izvlače tolika sredstva, da predstavnici vlasti nisu upoznati sa tim. Ne vidimo takođe ni efikasno procesuiranje, ne vidimo kazne za ovakva krivična djela, koje bi donijele oduzimanje te nelegalne imovine i nelegalnih sredstava, koja bi se vratila u budžet države“, navodi portparol Transparency Internationala BiH Ivana Korajlić.
Sličnog je mišljenja i direktor Centra za humanu politiku iz Doboja Momir Dejanović.
„Taj podatak o sredstvima koja su izvučena vani je veći, ali velik dio tih sredstava, toliki ili veći, je ostao u zemlji i on se nalazi u imovini koja je na nezakonit način stečena. Nažalost, naše političke partije su dio tog korumpiranog sistema i ne može se očekivati od političkih partija da se bore protiv korupcije i organizovanog kriminala ako su one same korumpirane i uključene u organizovani kriminal“, ocjenjuje Dejanović.
Javne nabavke i zaštita vlasti
Gdje se danas, zapravo, nalazi najveći prostor za korupciju?
U Udruženju Tender tvrde u javnim nabavkama, koje, kažu, godišnje izvuku u ilegalne tokove i do 700 miliona maraka. Potpredsjednik Uprvanog odbora tog udruženja Rajko Kecman navodi da Tender nudi vlastima zakonska rješenja kojima bi se omogućila veća transparentnost u javnim nabavkama.
„Jer su najveći problemi upravo u pregovaračkim postupcima bez objave, konkrentskim zahtjevima i direktnim sporazumima koji se javno ne oglašavaju, znači provode se netransparentno, tajno. A postupci koji se tako provode, prema našim istraživanjma, zahvataju dodatno od 20 do 60 posto sredstava planiranih za konkretne nabavke“, tvrdi Kecman.
Korupcija je i u povlaštenom odnosu vlasti prema pojedinim kompanijama, ističe Ivana Korajlić:
„Poznato je da kod nas postoje kompanije koje su apsolutno zaštićene od plaćanja bilo kakvih obaveza državi, imaju imunitet na plaćanje poreza, oprašta im se mnogo toga upravo zbog toga što su povezane sa vlašću, tako da je to dvosmjerni odnos i komunikacija između vlasti i privatnih kompanija i onih koji su kroz ta krivična djela koja su ovdje nabrojana izvukli sredstva iz BiH, ili ta ista sredstva kruže unutar same države.“
Ako je za utjehu, Bosna i Hercegovina je najbolje rangirana od svojih najbližih susjeda.
Prema izvještaju Global Financial Integritya, u samom vrhu na 16. mjestu nalazi se Srbija odakle je izvučeno više od pet milijardi dolara. Slijedi Hrvatska na 39. mjestu, čiji su nelegalni tokovi novca iznosili oko milijardu i po dolara, te Crna Gora na 50. mjestu sa nelegalno iznesenih oko milijardu dolara.
Među omiljenim destinacijama, takozvanim poreskim rajevima ili mekama gdje su skrivane pare, nalaze se Švajcarska, Kipar, Dubai, te još desetak destinacija.
Autori izvještaja Instituta „Global Financial Integrity“, čije je sjedište u Vašingtonu, ističu kako su njihovi proračuni prilično konzervativni, te da su realni iznosi, ustvari, i mnogo veći.
Direktor Agencije za prevenciju i koordinaciju borbe protiv korupcije Bosne i Hercegovine Sead Lisak smatra da izvještaj ima osnova:
„Oni se definitivno oslanjaju na određene podatke koji su provjereni. Možemo pretpostavljati na koji način su ova sredstva odlila se iz BiH. Jedan od mogućih odgovora jeste da je to jedan oblik privrednog kriminala, gdje dolazi do osnivanja fiktivnih ili nepostojećih firmi - firme osnovane sa namjerom da se neka, najčešće viskotarifna, roba, tu prije svega mislim na naftu, alkohol ili cigarete, kupi i proda da se ne plati porez na promet", kaže Lisak.
Analitičari kažu da je izvještaj potvrda korupcije kao sistemskog problema za koji ne postoji ni minimum političke volje da se rješava.
„Nisu samo tu u pitanju privatne kompanije, već i predstavnici vlasti koji su povezani sa tim privatnim kompanijama. Apsolutno bi bilo nemoguće da one izvlače tolika sredstva, da predstavnici vlasti nisu upoznati sa tim. Ne vidimo takođe ni efikasno procesuiranje, ne vidimo kazne za ovakva krivična djela, koje bi donijele oduzimanje te nelegalne imovine i nelegalnih sredstava, koja bi se vratila u budžet države“, navodi portparol Transparency Internationala BiH Ivana Korajlić.
Sličnog je mišljenja i direktor Centra za humanu politiku iz Doboja Momir Dejanović.
„Taj podatak o sredstvima koja su izvučena vani je veći, ali velik dio tih sredstava, toliki ili veći, je ostao u zemlji i on se nalazi u imovini koja je na nezakonit način stečena. Nažalost, naše političke partije su dio tog korumpiranog sistema i ne može se očekivati od političkih partija da se bore protiv korupcije i organizovanog kriminala ako su one same korumpirane i uključene u organizovani kriminal“, ocjenjuje Dejanović.
Javne nabavke i zaštita vlasti
Gdje se danas, zapravo, nalazi najveći prostor za korupciju?
U Udruženju Tender tvrde u javnim nabavkama, koje, kažu, godišnje izvuku u ilegalne tokove i do 700 miliona maraka. Potpredsjednik Uprvanog odbora tog udruženja Rajko Kecman navodi da Tender nudi vlastima zakonska rješenja kojima bi se omogućila veća transparentnost u javnim nabavkama.
„Jer su najveći problemi upravo u pregovaračkim postupcima bez objave, konkrentskim zahtjevima i direktnim sporazumima koji se javno ne oglašavaju, znači provode se netransparentno, tajno. A postupci koji se tako provode, prema našim istraživanjma, zahvataju dodatno od 20 do 60 posto sredstava planiranih za konkretne nabavke“, tvrdi Kecman.
Korupcija je i u povlaštenom odnosu vlasti prema pojedinim kompanijama, ističe Ivana Korajlić:
„Poznato je da kod nas postoje kompanije koje su apsolutno zaštićene od plaćanja bilo kakvih obaveza državi, imaju imunitet na plaćanje poreza, oprašta im se mnogo toga upravo zbog toga što su povezane sa vlašću, tako da je to dvosmjerni odnos i komunikacija između vlasti i privatnih kompanija i onih koji su kroz ta krivična djela koja su ovdje nabrojana izvukli sredstva iz BiH, ili ta ista sredstva kruže unutar same države.“
Ako je za utjehu, Bosna i Hercegovina je najbolje rangirana od svojih najbližih susjeda.
Prema izvještaju Global Financial Integritya, u samom vrhu na 16. mjestu nalazi se Srbija odakle je izvučeno više od pet milijardi dolara. Slijedi Hrvatska na 39. mjestu, čiji su nelegalni tokovi novca iznosili oko milijardu i po dolara, te Crna Gora na 50. mjestu sa nelegalno iznesenih oko milijardu dolara.
Među omiljenim destinacijama, takozvanim poreskim rajevima ili mekama gdje su skrivane pare, nalaze se Švajcarska, Kipar, Dubai, te još desetak destinacija.
