Dostupni linkovi

Srbija optužila bivšeg generala Vojske RS za zločine u Srebrenici i Žepi


Milenko Živanović u sudnici Haškog tribunala tokom procesa protiv Radovana Karadžića, 31. oktobar 2013.
Milenko Živanović u sudnici Haškog tribunala tokom procesa protiv Radovana Karadžića, 31. oktobar 2013.

Tužilaštvo za ratne zločine Srbije podiglo je optužnicu protiv bivšeg generala i komandanta Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) Milenka Živanovića za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.

Živanović se tereti da je naredio i učestvovao u prisilnom preseljavanju bošnjačkih civila iz Srebrenice i Žepe na istoku BiH.

U jednoj od odluka iz novembra 1992. Živanović je, kako piše u optužnici, pored ostalog naredio:

"Glavnim snagama i sredstvima uz primjenu aktivnih dejstava nanosti neprijatelju što veće gubitke, iznuravati ga, razbiti ga ili prisiliti na predaju, a muslimansko stanovništvo prisiliti da napusti prostor Cerska, Žepa, Srebrenica i Goražde".

U martu 1995. godine izdao je zapovest da se "svakodnevnim planskim i osmišljenim borbenim aktivnostima stvore uslovi totalne nesigurnosti, nepodnošljivosti i besperspektivnosti daljnjeg opstanka i života meštana u Srebrenici i Žepi", piše u optužnici.

Dvanaestog jula 1995. naredio je da se obezbedi 50 autobusa za "evakuaciju civilnog stanovništva iz enklave Srebrenica".

Dan kasnije izdao je upozorenje u kojem je, pored konkretnih naređenja, naveo i da je Bošnjacima u Žepi postavljen ultimatum da će se, "ukoliko ne prihvate poziv na iseljenje, nastaviti sa izvođenjem".

Zaštićena zona Srebrenica nalazila se u zoni odgovornosti Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske, a sa ovog područja je 12. i 13. jula 1995. godine prisilno preseljeno više hiljada Bošnjaka, uglavnom žena, dece i starih, piše u optužnici.

Glavni pretres po optužnici protiv Živanovića zakazan je za 8. april pred Višim sudom u Beogradu.

Optužnica i u Bosni i Hercegovini

Optužnicu protiv Živanovića podiglo je 4. januara 2022. godine i državno tužilaštvo Bosne i Hercegovine, koje ga tereti za zločin protiv čovečnosti na području Srebrenice i Žepe od marta do sredine jula 1995. godine.

Tereti se da je, kao učesnik Udruženog zločinačkog poduhvata, vršio planiranje i rukovođenje aktivnostima jedinica Drinskog korpusa "u sistematičnom napadu usmerenom protiv bošnjačkog civilnog stanovništva".

"Optuženi je u više navrata izvršio blokiranje zaštićene zone Srebrenica, spriječavao snabdijevanje i naredio artiljerijske napade na civilno stanovništvo i ciljeve na području Srebrenice, kako bi se stvorili nepodnošljivi životni uslovi i stanovništvo prisilio da napusti svoje domove i imovinu", saopštilo je Tužilaštvo BiH.

Srebrenica: Genocid u tri čina
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:11:42 0:00

Živanović se tereti za napade na civile, koji su rezultovali smrću više osoba, kao i napad na položaje snaga Ujedinjenih nacija sa "ciljem njihovog onesposobljavanja za zaštitu civila".

Optužen je i da je vršio mobilizaciju svih raspoloživih vozila i potrebnog goriva sa ciljem prisilnog progona civila sa područja Srebrenice, kao i transporta zarobljenih muškaraca i dečaka.

Navodi iz optužnice, kako su saopštili iz Tužilaštva BiH, biće dokazivani uz veći broj svedoka i materijalnih dokaza, uključujući i dokumentaciju Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.

Svedočenje pred Haškim tribunalom

Živanović se u oktobru 2013. godine pojavio pred Tribunalom u Hagu kao svedok odbrane u postupku protiv bivšeg predsednika Republike Srpske Radovana Karadžića, koji je u martu 2019. godine osuđen na doživotni zatvor zbog genocida i ratnih zločina u Bosni i Hercegovini.

Živanović je nakon zauzimanja Srebrenice 11. jula 1995. razrešen dužnosti komandanta Drinskog korpusa i, za razliku od njegovog naslednika Radislava Krstića, nije odgovarao za masovna ubistva koja su se nakon toga dogodila.

Haška tužiteljka Melissa Pack je Živanovića tokom svedočenja suočila s njegovim sprovođenjem Karadžićevih naređenja o izgladnjivanju Srebreničana, koje je prethodilo ubistvima i proterivanju.

"Generale, Direktiva 7 zahteva izgladnjivanje muslimanskog stanovništva i ograničavanje podrške UNPROFOR-u", rekla je tužiteljka.

Živanović je tokom dva dana iskaza tvrdio da mu meta nikada nisu bili civili.

"Mi smo tada bili u ratnom odnosu, dve zaraćene strane. Ali nemojte mi u svakom pitanju poturati muslimanski narod. Muslimanski narod meni nikada nije bio neprijatelj", rekao je Živanović u Hagu.

Živanović je spomenut i tokom suđenja svom bivšem nadređenom, generalu Ratku Mladiću, kao osoba koja je 12. jula 1995. godine izveštavala tadašnjeg vladiku (zvorničko-tuzlanskog) Vasilija Kačavendu o operaciji Srebrenica.

Ratko Mladić osuđen je u junu 2021. u Hagu na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici i ratnih zločina u Bosni i Hercegovini.

Snage Vojske Republike Srpske ubile su u julu 1995. godine u Srebrenici oko 8.000 muškaraca i dečaka.

Do sada su identifikovani posmrtni ostaci 6.955 osoba.

Preporučujemo

XS
SM
MD
LG